AKIHANATANGA IRUAHINEITUTAEKURI HE HOIHO, HE KAU, HE HIPI, HE AIIA ATU. EHOA MA, tena au kei te whakatu i taku akihana, i te whare paparikauta i Ruahine i roto i nga marama katoa—ia marama, ia marama. He akihana hoko Hoiho, Kau, Hipi, Poaka, me etahi atu mea ora ; tetahi, he tarutaru kai hoiho nei, he kaanga, me nga parau, me nga aha noa ahu whenua nei. Ko te akihana tuatahi hei te Hataeei, te 2 o nga ra o Hanuere e takoto ake nei, ka tiinata i waenganui ra—i te haora ote tina. Ko te tangata e whai hoiho ana, aha atu ranei, mo te hoko, me pa wawe mai ki a au ki Nepia nei. Te utu maku, mo te Kai-hoko akihana, kia kotahi herengi i roto- i te pauna kotahi, me ka riro mai; ka rua pauna, ka rua herengi—heoi nei ano te utu. Te utu mo te nohoanga o te kau, o te hoiho ranei, i roto i te taiepa i te po kotahi, he hikipene mo te po kotahi. Te tangata pirangi kite waiho tona hoiho, kau ranei, ki roto i te taiepa me pa mai ki au, kite pakeba nana te paparikauta ranei i reira ano. Na te lENIHI, Kai hoko akihana. 0 T A M A TXT I. KO te Hoiho, kau ranei, a te tangata maori, e takahi.pokanoa ana i tenei takiwa i runga te whenua o te Tipene i Otamatiti, mehohoro te mau atu e te tangata nana inainei ano—a, kaua hoki e tukua mai i muri atu. Ko nga hoiho katoa, kau ranei, e kitea ana i taua whenua, i Otamatiti nei, i muri iho i te 3L o nga ra o Tihema, 1863, ka kawea ki ro taiepa, ka hereheretia, ka panuitia hoki kite 'Waka Maori'— a, e kore.hoki e tukuna atu kite kore e utua, ete tangata nana, nga utu tika e wbakaritea i reira ai. Ka tamanatia te tangata maori me ka rokohanga atu e a pokanoa atu ana i Otamatiti tetahi hoiho, kau ranei. Engari, me pa mai ki au i .te tuatahi ka a ai. HEMI RAAEENEHI. TURANGA TERA HOIHO. EMEA ana a HOUR A, kai hanga tera nei, ki nga tangata Maori o Heretaunga kia rongo mai ratou e haere tonu mai ana ki a ia nga utautanga tera pai o Ingarani mai. He mea whakarite marire eia kia hangaia mai ano; ehara ite mea hanga noa. Ko te ritenga ote utu e ngaware ana. Tuitui tonu ia i te mea pakaru, me ka mauria mai ki a ia. Heekipiri rori, ERUA PAUNA HEI UTU. KOTAHI te hoiho, tu a whero marama nei te kara, kua haere ke atu i Aropaoanui, kua anga kite taha ki Nepia. He tongi ma kei te rae; ko te waewae o muri, ote tahia maui, be ma; ko te parani kei te pakihiwi inaui he Hf|, he SCiia te mea i htua te M mete KKo te utu i runga ake nei ka hoatu kite tangata mana e hopo ka kawe ki a Tiemi o Waipureku i mua ra, kai a kau nei—kei Nepia inaianei e noho ana—ki a Teone Makinana ranei o Aropaoanui. WHAKARONGO! EMEA ana a WIEEMU EAETEPONE, o Waipawa, ki ona hoa Maori kia rongo mai ratou e hokohoko tonu ana ia i te Witi, ite Poaka, i te aha noa atu hoki a te tangata maori. Eupeke katoa nga taonga, me nga kai pakeha kei tona whare hanga i Waipawa e tu ana hei hoko PANUIT AInG A . ~ HE pakeha hoko i nga kai maori nga tangata kua tuhia nei nga ingoa kiraro iho—ara, i te witi, i te aha noa. Ko te-WATA ratou ko KENERE ko W ATA ano.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18631226.2.8.2
Bibliographic details
Waka Maori, Volume I, Issue 15, 26 December 1863, Page 4
Word Count
615Page 4 Advertisements Column 2 Waka Maori, Volume I, Issue 15, 26 December 1863, Page 4
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.