HE MEA NGARO. Te kau herini ma te tangata mana e kite. KTJA NGARO, i te whenua i waenganui o Omahu o Nepia, tetahi peeke. Ko nga kai o roto, he haiana parau, me etahi mea paku* paku, mea parau ano. Ko nga moni kua oti aei.te whakahua ka hoatu kite tangata mana e kite, aka mau mai kite whare o Mete KlAßl—teParakimeteenohoxnai nei i te Heekipiri Ron, ki Nepia. Nepia, Hune 10,1863. WHAKARONGOMAI. E HOIHO e hiahiatia ana kia hokono i te . tangata Maori. Kia ono, tae atu kite 12 o nga hoiho e -hiahiatia ana. Ko te ahua o nga hoiho kia mama noa ake; hei waha tangata ia. Ko nga moni hei utu ka whakatakoto tonu i te homaitanga o nga hoiho. Me kawe mai i roto i nga ra 10 takoto e ake nei. Me anga mai kia TUARE, ratou ko oaa hoa i te ngutu awa o Ahuriri. Nepia, Hune 11,1863. Kia rongo mai nga tangata Maori. EHOKO tonu ana au i nga kai Maori katoa, i nga Witi, i nga Haniana, i te Taewa, i te aha atu, me ka kawea mai kite taone nei. He huhua noa iho nga taonga, me nga kai Pakeha, kei taku whare e tu ana .hei hoko. Na TE HATANA. Nepia, Hune 10, 1863. HePuutu! HePuutu! HePuutu! 'a, tmo ngaware hoki te hoko ko te whare o Reatana kei Nepia nei—i tetahi taha o te rori i te whare o te Kawanatanga atu na. Ka, hiahia te tangata kite hoko Puutu eme anga ki taua whare hoko ai—ara, kite whare o „ . REATANA. Nepia, Hune 10,1863. PANUITANGA. EMATJ tonu ana te tangata, e tu iho nei tona ingoa, ki tona mahi whakarite i nga ritenga o te Katiraauta, mo nga kaipuke u mai, me nga kaipuke rere atu—ahakoa, kaipuke pakeha. Maori ranei. He kai hoko hoki ia i nga kai maori katoa, witi nei, aha nei, me ka tukua mai ki a ia hei hoko. w . „ WIREMU BEKENA, Nepia, Hune 11, 1863. £2 UTU. KUA ngaro atu i nga parae tata ki Te Pakiaka he hoiho; ko tona tu tenei,—he mea poka ia, e 4 ona tau, kaore ano kia ekengia, he whero-whakapango te ahua, ko te kanohi e ma ana no te rae kite ihu, me nga waewae hoki o muri e ma ana, kua paranitia peneitia kite peke maui JC. No te raumati, note wa kirihimete, i ngaro ai. Na, kite whakakitea tenei hoiho ki Te Mata ICI O TV C\r.a l-n ,-.(.. i- V • 11 i . Pauua Moni ERUA.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18630613.2.9.2
Bibliographic details
Waka Maori, Volume I, Issue 1, 13 June 1863, Page 4
Word Count
422Page 4 Advertisements Column 2 Waka Maori, Volume I, Issue 1, 13 June 1863, Page 4
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.