Kohunui. Akuhata 29, 1899. Kite Etita o " Te Puke Ki Hikurangi," tena koe, panuitia atu e koe, ki to tatau Mamauria nui ki "Te Puke Ki Hikurangi," kia mauria atu te matenga o tetahi Wahine Pakeha, he Wahine rangatira, ko Ani Bata te Ingoa, toona kainga ko Whangaimoana Wairarapa, he Tuahine no te One Baca ma, ko ona tau o toona oranga i tenei aoe 85 no te tau 1814 i whanau ai, i noho taua Wahine i konei i Whangaimoana nei, i toona Tamarikitanga tae noa ki toona matenga, ko te mutunga tenei o nga Kaumatua Pakeha, o tenei pito o Wairarapa, ara o ce ngutuawa o te moana nei o Wairarapa nei, he nui te tangata i te taima i tanumia ai i a, Pakeha, Maori, tena koe. Eruha Piripi Te Maari Hurunuiorangi Kua mate te Tamaiti a te Bangi Puataata raua. ko Heeni, ko te Manawakawa te Ingoa, no teS a nga ra o Hepetema 1899 ka mate, ka wottn: 7 nga mamma o toona whanautanga mai, ka, mate no* kanai te pouri ona matua me ona tuakana, he nui to pouri o "Te Puke," mo te nui o te mate, e tango atu nei i nga Tamariki, e whanau mai ana ki tenei ao, haere ra e tama ki too- tini ki tou mano mana koe e powhiri mai, haere kite kainga tuturu mo te tangata heoi. Na "Te Puke." Kua mate hoki tetahi Wahine Kaumatua o Hurunuiorangi, koWhakahunga te Ingoa kite whakaaro ake ate ngakau, kai ko atu pea i te 100 ona tau. "Te Puke."
I tu he hui Komihana ki tauakainga, ara he tuku i nga rarangi Ingoa o nga tangata o te Bohe Potae ote Urewera. No reira ka puta te knpu a nga Komihana ki nga Maori, e penei ana. E pai ana me wbakaaro e nga Hapn katoa o roto f te Bohe Potae o Tuhoe, tetahi Whare hei Whare whak&watanga mo nga Whenoa o roto i te Bohe Potae nei, a, whakaaetia ana e nga Hapu katoa, notemea kaore kaa he Whare o nga Komihana itewa i tae mai ai ratan kite mahi i nga rarangi Ingoa. No konei hoki ka tino pai nga Hapu o te Whaiti, me Karatia mete Houhi kia mahia he Whare Kooti. Heoi kua timata te mahi, ara te kani i nga rakau. Ko nga Whenua katoa o te takiwa kia Ngaati Whare, me, Ngaati-Manawa, me Patu-Heuheu, ka whakawatia kite Whaiti ina oti te Whare Kooti te mahi. No te 3 o nga ra o Hurae nei 1899 ka timata te kani, &, tae noa kite 80 o nga ra o Hurae 1899, a, no te tahi o nga ra o Hurae 1899 ka wahia ano tetahi rooku nai, ko te nai o tana rooku e 5 pata e 7 inihi turn, ko te roa o tana rooku 14 putu, i te pakarutanga o tenei rooku taka atu ana ki roto i te waapu, kaore he tangata i mate, engari i hapainga ano e matau taua rooku ki runga i te. waapu, a, eke atu ana ki runga i te waapu, kaore rawa tetahi o matau i mate. Ka nai rawa te kaha o nga kai-whakahaere o tenei mahi, mete hunga kani hoki kanui to ratau kaha, kaore hoki ratau e utua ana. E rua nga waapu kei te kani i nga rakau mo taua Whare Kooti. Ko te roa o tenei Whare e4O putu, ko te whanui e24 putu, ko te teitei o nga paetara e 9 putu, e 4 nga wini. Ka nai rawa te kaha o nga kai-whakahaere o te mahi nei. Engari ko taua Whare ka riro ma te Maori ano e mahi, engari ka mahia i runga i ta te Pakeha ahua. Heoi ano.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/PUKEH18990915.2.4
Bibliographic details
Puke ki Hikurangi, Issue 14, 15 September 1899, Page 8
Word Count
624Untitled Puke ki Hikurangi, Issue 14, 15 September 1899, Page 8
Using This Item
For material published 120 or more years ago, to the best of the National Library of New Zealand's knowledge, under New Zealand law, no copyright exists in that material.
For material published fewer than 120 years ago, copyright may still exist. Please see our copyright guide for information on how you may use this title.
In both cases, the National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.