Ko te toenga tenei o nga patai kia Paratene Ngata, me nga whahokihoki a Paratene Ngata.
Q. Ko te No 2, mete No 3, engari pea te whakatu Komiti mo era Whenua hei whakahaere tikanga? A. Ae. Q. Kaore he hiahia oku ki a tonoa ki a korerotia te Mana Motuhake, mete tono Kaunihera a Waikato, e rereke ana hoki te whakaaro o nga Maori engari pea ma te whakatu ropu rawa pea e mutu ai e pai ai nga whakahaere e mutu rawa atu ai te hoko Whenua? A. Ae. Q. Mehemea kite kore e pai etahi Iwi ka whakaae ranei koe mo ton takiwa tena tikanga? A. Ae, Koi ana taku e hiahia nei mo toku takiwa, te hunga e Tautoko nei i te Pire. Q. E whakaae ana koe K?a mahi tuatahitia tenei Pire ki tou takiwa hei tauira ki etahi Iwi? A- Ae. Q. Kaore ranei koe e mahara ana ki tetahi tikanga pai atu i tenei e ora ai nga Whenua Maori? A. Kaore, tim'ata mai i te taenga mai o te Pakeha tae noa ki naianei e rapu ana aku whaikaaro i nga tikanga pai e ora ai te Iwi Maori, kaore i kitea e au tetahi atu tikanga i pai aiu i tenei, ko tenei anake i kitea e au ara me ata haere me whai haere i runga i te Matauranga o te- Pakeha. Q. Kaore koe i te mahara ake i naianei kaore ano i tae noa kite wa e mahue ai i te Maori o ratou tikanga e tika ai te hopu tonu ki to te Pakeha? A. Ae, kaore ano te Maori i eke noa ki'te tikanga Pakeha. Q. Engari e tumanako ana koe ka neke atu te Pakeha, ka neke. atu hoki te Maori? A. Ae, ko nga matauranga kino ote Pakeha me patu atu era, ko nga Roia kaua
rawa e uru ki enei mahi, engari kote ahu Whenua taku e pai ai hei whainga ma te Maori. Q. Me hanga pea he tikanga e mau ■ai nga Whenaa etas atu ai te Maori kite mutunga mai ote matanranga ote Pakeha? A. Ae. Q. Kia tae ra ano pea kite Pakehatanga ote Maori, kaiahi pea koe ka whakaae kia penei ano he Ture mo te Maori, me to te Pakeha? A. Ae. Q. Iki koe i nanahi mo te Kai-Waipiro kua iti haere i nga Maori? A. Ae, tetahi pea kua pau hoki nga Whenua hei hoko moniQ. Kua kite te Maori itehe o era mahi? A. Ac, no reira ka tahuri te Maori kito hanga Ture mo ratou pa, kaore e uru mai te bfl.nrfl.ngi ki jo to, e hamenetia ana nga tangata e takahi ana i taua tikanga, a e tahuri ana te Maori kite peehi i nga tikanga kino i waenganui i a ratou. Q. Kua whakatututia e nga Maori he Komiti pera mo ratou takiwa, mete whakatautau utu mo nga hara? A. Ae, mehemea kaore e utu te tangata i whainafcia ka kawea kite Kai-Whakawa mana e whakatau te utu. Q. Kanui pea nga paisga e puta ana i runga iie mahi a ena Komiti? A. Ae. Q. Ka tu tetahi hui ka kaha pea nga Rangatira kite arai i nga haurangi kei tae ki reira? A. Ae, pera hoki te tikanga ite hui i Papawai mo te takiwa anake ote tina ite taenga ote Kawana ote Pirimia mete Atimara, .me nga Rrfhgatira Pakeha, ka kitea tena kai, hei whakarite i te ahua ote tina i taua wa aaake ka mutu, hei manaaki mo te manuhiri. Q. He tangata koe kua whakaako pai i o tamariki, na tou mahara ake tena, na nga moni e puta mai ana i o Whenua? A. Ae, naku tonu ehara i nga Whenua. Q. Mehemea i wehewehea o Whenua katahi pea koe ka whangai ki nga hua o Whenua io tamariki? A. Ae. Q. Mehemea ka wehewehea o Whenua e ki nei koe 10 eka ka tika ranei koe kite whakanohbnoho i o tamariki ki ena Whenua? A. Ae, engari he Pakupaku. Q. Kaati ina pea tetahi ahua ote mate ka mohio kite matauranga nga tamariki i hoki mai ite Kura kaore he Whenua hei mahi? A. Ae. Q. He kore pea kaore ano he tikanga i takoto hei wehe i etahi painga mo ana tamariki? A. Ae. Q. Kaore koe e whakaaro kia ata fahuitia etahi waahi mo nga tamariki mo nga wa e haere mai nei? A. E tika ana, e pena ana hoki ta matou whakaaro, kia ruhuitia etahi waahi mo matou, me a matou tamariki hei Whenua tuturu mo matou. Ko nga Whenua hoki e tukua atu ana kite riihi ka riro tonu atu era i raro i te tikanga riihi, a tera ano hoki e tonoa atu nga
Whenua i riro ra i te Pakeha a tona wa ki a whakahokia mai hei Whenua mahi. Q. Me rahui ano hoki pea etahi waahi hei tuunga Kura hei ako i nga tamariki mo nga mahi a ringa? A. Ae. ' Q. Me nga Whenua papai pea hei mahi paamu ma aua tamariki? A. Ae. Q. Me pchea tena whakahaere e oti ai? A. Ma te Komiti oia Iwi oia Iwi e weho etahi wahi hei oranga mo nga tamariki eako ana kite mahi. Q. Mehemea ka whakahangaitia nga tikanga ote Pire nei kio hiahia ua, ka pai ranei ki ou Iwi? A. Ae, kaore he mate i roto i tcna tikanga, engari kei nga whakahaerenga pea e kitea ai ona raruraru, e mohio ana hoki .au ki etahi Pire i maawiui. tonu te whakaaro iho ite mahinga ai hei Ture no te tukunga ki waho whakahaere ai ka uru mai etahi raruraru ko nga Eoia te Iwi mohio hei hopu i etahi painga i roto i te Ture. Q. . Ko koe ko tou taha e penei ana kia rahuitia nga toenga Whenua ki nga Maori? A. Ae. Q. Kite Jau tenei Ture mo tou takiwa ka whakaae koe kite wehe i etahi Whenua hei whangai i nga Tamariki Kura? A. Ae. Q. Ko nga Whenua i waho atu me tuku kite riihi? A. i:e. Q. Ko nga Whenua papai nui iti nga tangata ki roto me wehewehe ena? A. Ae, engari kaore i tooku takiwa ena tu Whenua; Engari kei etahi atu takiwa.Wi Pere:— I te mea kua poto te taima ote Paremata e tu ana, ko ehea wahi ote Pire e pai ana koe kia paahitia i tenei Paremata? A. Me whakatakoto e tenei Komiti ki to Whare te "Pire Poto" ara, Rahui i nga toenga Whenua, tuarua me whakaotioti i nga hoko o mua, mehemea ra e poto ana te taima koi nei hoki taku korero i nanahi, ko nga Whenua he mokete kei runga e tarewa ana me kati, kaua e hokoa me hoatu ano he rarangi whakatu Poari ko nga mahi ma taua Poari hei hoa mo te Kooti hei whakatautan haere i nga hoko i etahi mea hoki e tarewa ana kia tere ai te oti. Q. E pena ana to whakaaro mo tera tau ka homai ai nga whakahaerenga ma te Poari mo nga whenua? A. Ae mehemea kaore e paahi tenei Pire i tenei tau, me homai ko tenei e tono nei aa mete Poari hoki hei hoa mahi tahi mo te Kooti. Q. Kaore ranei e pai ko te Komiti Poraka tetahi e mahi i tenei tau? A. Pai noa fttu mo te paahi rawa ake ote Pir2 kua'mama mai nga mahi ia ratou, hei hoa mahi mo te Poari mete Kooti. Q. Ko te mana mo te Rahui me whairohe me aha ranei? A. Ko tenei Rahui mo ake tonu atu, ma te ngaro tonu o te Maori ka mutu. Q. Ki to mohio me pehea-te tuku mai a te tangata i tona whenua ki raro o te Poari?
A. Ma o ratou Komiti e whakarite ka tuku mai ai kite Poari.
Q. E whakahe ana koe ki tenei me muru noa e te Poari nga whenua? A. Ae mehemea hoki ka pen a ka tu wehi nga Maori, ahakoa pea he painga mo ratou kei taua tikanga. Q. Mehemea ka penei te ahua o te Pire me to hiahia, me tau ranei ki tou takiwa anake kite Tai-rawhiti, kite katoa ranei? A. Toku hiahia mo te motu katoa kaati i runga i nga whakahe ka mea au me tau ki toku takiwa, maku e whakamatau, ara me tau kia au kite Tai-rawhiti, me etahi o te Taihauautu e tautoko nei i tenei Pire, kite kite etahi Iwi i te pai kei a ratou te tikanga kite uru mai ki roto kaati kite peke etahi Iwi ki waho ka ki au mo toku takiwa anake tenei Pire mo te Tai-rawhiti, he Iwi nui toku he nui hoki 0 ratou whenua. • Q. Kaore e tika te Poari kite mahi noa i taua mahi engari me haere i runga i nga tohutohu a te Komiti Poraka ka tika? A. Ae. Q. Ko nga mahi a te Komiti Poraka me haere 1 runga i nga tohutohu a te Iwi. me nga mahi n te~Poari me haere i runga i nga tohutohu :i te Komiti'? A. Ae kite kore hoki te Poari e whakarongo ki ta te Komiti Poraka ka he. Tiamana: — Ka nekehia i naianei mo apopo 11. a. m. 21/10/98. 11. a. in. Wi Pere: Kaore aku patai e toe ana. H. Kaihau: — Kua tino korero pea koe i nga tikanga ote Pire a te Pirimia'? A. Ae. Q. Ki to ii) ah ara c rite ana nga tikanga 1 roto o taua Pire ki nga mahara o nga Iwi o Niu Tireni hei ora mo ratou'? A. Tetahi wahi ara te Rahui ko < te wahi tera o te Pire i rite atu kite whaKuaio oto iwi Maori, ko etahi take mo te Mana Motuhake, mo te kaunihera Maori kaoie i uru mai ki roto i te PireQ. Ko te hea wahi ote Pire e kore ana e rite kite hiahia ote Iwi Maori"? A. He maha ona wahi he Pire hou hoki tenei me ona tikanga engari he pai-ano etahi wahi kei ona whakahiierenga pea e kitea ai ona kino a ka tono mai kia whakatikatika i<i. Q. I uiea mai koe kote tmo warn e_ rite ana kite hiahia ote Iwi Maori kote kati ite hoko'? v . ...... A. Ae me to ratou whakaaro kia J-iiibitm nga Whenua. _ - Q. Ko nga kupu pea i roto o te Pire i tua atu i tena e kore rawa e rite kite hiahia o te Iwi Maori"? A. Ae, o whakaatu penei ana au katahi ano tenei Pire ka mahia mo te Iwi Maori. kite paahitia tenei Pire tera pea e kitea ona painga. Kaihau- — Hei whakaatu noa maku kite Komiti kote korero kia Rahuitia, ko te hoko hcki kia katia te wahi i roto i tenei Pire. A. Ae, koi ana nga wahi i roto i tenei Pire me etahi atu tikanga me nga tikanga mo te Kooti, mete tikanga mo nga mom nama mete whakamutu ite hoko mete tikanga mo te riihi i nga Whenua mete whakahaere moni mo runga i nga ruun i loto i tenei Pire, e pa katoa ana tena kite Iwi Maori. Q. . Kaore koe i whakaatu i tena i te tuatahi, engari i ki koe i te tuatahi e rua ano ko te kati ite hoko mete tikanga mo te riihi'? A. E tika ana, engari kaore pea kce i rongo i aku korero ote ra tuatahi mete ra tuarua kei reira e takoto ana aku korero; engari mo te whakaaro onga Iwi katoa ote Motu nei i ki ai au mo te kati ite lioko mete riihi i rite ki o ratouhiahia. H. Kaihau:— Ite mea kua raruraru tena patai a maua me wliakarere tena patai. Q. Ite Hui ki Papawai, i tae ko? ki reira? A. Ae. Q. I penei pea koe i nanahi i tae etahi o Waikato ki reira me nga Iwi o era wahi atu ote Motu nei? A. Kaore au i pena, engari i penei ke au ko tetahi wahanga o taua Hui i tu kite talia tono Kaunihera Maori. Q. I wiiea tetahi wehenga? • A. I tono tetahi wehenga i te mana motuhakc (Home Rule) ko tetahi wehenga i tu
kite whakatikatika. Q. Kaati kd korero enei i ronga ake nei mo nga wahanga nei? A. Ae. Q. I tehe talia koe o enei taha e torn? A. I te taha au mo te whakatikatika mo ie Pire, i haere au i runga i oku whakaaro ake me nga whakaaro o toku Iwi. Q. I tonoa mai koe e to Iwi mo te whakatikatika, kaore ranei koe i tonoa mai mo te Mana Motuhake mete tono Kaunihera? A. Kaore, kore rawa atu, ko te take ko toku Iwi i piri pono ki raro o te mana o te Kuini me ona Ture' o mua. iho tae noa ki naianei, Jhe hoia tuturu no te Kuini, me au hoki be hoia. Q. Pena tuturu te whakaaro a to Iwi me taii? A. Ae e korero pono ana au e hara au i te mema no te Kotahitanga, kaore au i haere mai mo ena tikanga Mana Motuhake, tono Kaunihera tae noa mai ki au e noho nei. Q. Mehemea i pena tau take a e rereke ta te Pirimia i te whakatikatika ka whakahe koe ki ta te Pirimia? A. Ahakoa te Pirimia kore e whakaae ki te whakatikatika, ma te W 7 hare e titiro, kite kore te Whare e whakaae, ma te Wliare e paahi ki tana i kite ai hei ora mo te Iwi Maori. Q. Mehemea kite riro ma tetahi tangata e mahi he Pire, kia kore e riro nga Whenua kite Poari mana e whakahaere, a ka paahitia c te Whare, ma tetahi ropu e rite ana kite Poari e whakahaere ka whakaae koe? A. Kaore au e utu noa i tena patai kia ki te rawa au i te Pire me ona tikanga ka mohio au. (I tantohe noa iho i tena takiwa.) Tiamana: — I penei a Paratene ko tona hiahia kia whakauruhia nga Menemana i penei hoki ana kupu. (Ponuitia ana aua korero. A. Ae. . Q. Mawai e whakatikatika'? A. Kite kitea ona mate i roto i tenei Pire a tona wa in a tc Paremata e whakatikatika. Q. Mehemea kaore te Paremata e wliakae ka pehea? A. Kei tera wa te tikanga mo nga mahi o reira. Q. Kaati kua ki mai koe kite kore te Pire e rite, a kaore e rite ki ta tou Iwi i hiahia ai a kaore hoki e tirohia e te whare ka pa he mate ki to Iwi? A. Ivaua koe e hanga noa ake i tetahi kupu maku; Maku ano e korero a ku kupu, Ko tenei Ture me waiho mo tooku takiwa ake o nga Iwi e Tautoko ana i te Pire, me welie atu ou Avaahi ki waho, i ki au ko nga Iwi e whakahe ana me wehe o ratou takiwa ki waho. Q. Ka paahi noa iho koe i tenei Pire e hara nei i tou Iwi i ki mai kia pera"? .A. Kua takoto katoa aku korero, kite kore te whakatikatika e uru me paahi te Pire mo. tooku takiwa, notemea kaore he ora mo tooku Iwi i tua atu, i etahi atu tikanga ranei, ko tooku takiwa kei te puare noa atu, kaore he Tare rahui aha ranei hei arai atu, he nui nga Whenua kei reira, Papatipu, Karauna Karaati, kaore aua Whenua e puta he painga kite kore he Ture hei tiaki hei whakahaere koi nei tooku kaha e noho nei au mo tooku Iwi, mete bunga Taui,oko i te Pire,'kaati ki a rite ai te hiahia o taku hoa e patai nei, me wehe atu ona takiwa ki waho, e mea ana au kaore pea he take e patai ai ia kia au, notemea kua wehe atu ona takiwa ki waho. Q. E mea ana au mo te 3,000 tangata mehemea he reta ta ratou kei a koe, ki mai kia paahi koe i tenei Pire? A. Ko au he mea whakahau mai an na toku Iwi hei tiaki mo te taha kia matou, ko au tonu te mangai o tooku Iwi i roto i nga tikanga nunui o mua tae mai ki naianei kaore he painga o to patai kia koe. ■ Tiamana: — Ko nga kai korero katoa ite aroaro o tenei Komiti he mea whakamana mai e o ratou Iwi. I runga i nga tautohetohe mo runga i tenei patai ka tono a Kaihau kia whakarerea tana patai. Q. I rongo au e ki ana koe he tangata koe kua mohio ki nga tikanga katoa, kua whakahaere i nga mahi Whenua? A. Ae i pena. Q. E mohio ana koe kite whakahaere i nga Whenua ou Iwi? A. Ae koau tonu te taugata e whakaha-
ere ana i nga Whenua i roto i nga Komiti i waho ite Kooti ka hoatu kite Kooti mana e whakamana oti tonu atu, kei te mohio nga Tiati ote Kooti e.fcae ana ki tooku takfwa. Q. Eki ana koe he tangata mohio koe na kite riro mai ma te Eotahitanga, mate Komihana ranei e vhakaturia ana e whakahaere tlga Whenua Maori kaua ma te Poari, aka whakamanii ete Whare, ara ma koutou ma nga mea matau e whakahaere ka whakaae koe. A. Mehemea e rite -ana ki taku nei ka Pai au, mehemea ka tu te Poari # mete Komiti me waiho kote Komihana "pte Karauna hei Tiamana ka pai au, engari me Maori ariake kaore au e pai, ko tetahi Pakeha atu ranei e whakaritea ana hei hoa mo taua Poari ka pai au. Q. Kei.te kuare koia koe"? A. He mohio au *e ta, kaati e kore eputa tooku mohio i'oku hoa, engari e kore e puta he morn mehemea he Maori anake; ma te Komihana ote Karauna e tika *ai e whakaponotia ai hoki nga tono moni. Q. Ka whakaae ranei koe mehemea nou ake nga Whenua ma taua Komihana e whakahaere? A. Ae, naku taua tono na, mo matou Whenua. Q. E hara ranei tena ite mea he kuare nou i riro ke ai ma te tangata ke e whakahaere? A. Kaore na te nui o fcoku mohio kite huarahi tika, e hara i te pcna me tau. Q. Kote Sex 7, ote Pire e takoto nei ite aroaro ote Komiti, mehemea e 5 nga Mema. kia bia nga Mema Maori,-a, me Maori anake ranei, me aha ranei kia rite ai kite hiahia o to Iwi? A. Ko te whakatikatika ate Iwi e wha nga Maori kotahi te Pakeha ko te Komihana ote Karauna. Q. Kite kore e whakaaetia? A. Kua waiho eauma te Whare tena e titiro. Q. Mote Sex 19, e pehea ana to whakaaro nio tera, mote rarangi rua? Tiamana: — Kaore i pena. Q. Mote Sex 13:— A. Kotahi tonu taku whakautu ahakoa patai mai mo nga Tekicna katoa ote Pire kua takoto a matcu whakatikatika mo te Pire nei ma te Komiti mete Whare e whiriwhiri, i korero au ko matou taitara Whenua me waiho ano kia matou, kua takoto enei korero aku kite Komiti kaore ano matou i kite noa i nga mate o te Pire kia mahi pea v kitea ai te mate te ora ranei kite kitea hemate me whakatikatika ano, koi na taku utu mo enei patai katoa.Q. I rongo au eki ano koe tera koe e luarama kite whakahaere i nga Whenua Maori, he mana ake ranei nga mahi ate Pouri i nga Ture e haere nei i naianei? A. Ae, mo nga Whenua o tooku takiwa kite tu he Poari ka mana, nga mahi katoa. Q. Engari e mohio ana pea koe ko tetahi taimaha ko te Poari ko te Kooti ko nga ruuri ko nga utu mote Poari me nga raruraru mo nga riihi mete mahinga rori, he mama ranei tena mo nga Whenua Maori, he nui nei enei taimaha?, A. Kite tu te Poari ka mama, ka mutu te Kooti ka riro ma nga Komiti Maori te nuinga o nga mahi kei roto enei mea katoa i ta matou whakatikatika. Na mo nga rori ko te mate nui tena o tooku takiwa he kore rori. T. K:— Q. He aha te utu mo te eka ote riihi mou W'henua? A. He 1; 1/3; he kore rori te mate i iti ai nga utu. mehemea mate tahi ropu i whakamanaia, e haina nga Tiiti Riihi whakahaere mo aua W'henua ka piki nga utu. Q. Ka tae. nga utu o nga Whenua rakau puihi kite 10/ kite putaputa nga rori? A. Kaore engari ko nga W'henua pai anake. T. K:— Q. Ko nga Whenua kua whakapaingi?) kua puta he rori ka tae kite 10/ te utu mo te eka? A. Ae. Q. Ae, 'no nga Whenua pai ano he Nga - here etahi wahi he rarauhe etahi wahi kotahi hereni te utu? A. Ae. H. Kahau:— Mehemea. kite whakamahia taua kotahi eka ka pehea te utu?
he hua i roto; — Kanui te raruraru i tenei wa o H. Kaihau. Q. kaore pea te kai-korero ite mohio ki ana korero e korero nei, engari e hanga noa iho-ana. A. Kaua koe e tawai mai rae titiro e koe i roto ite Pire Sex 19, tirohia e koe i kona. —Ka raruraru ano aH.K. i konei. Q. Kaati mehemea i hokona tena, kaati ka he rapea tena korero au e ki na ko te Pire nei i hanga mo te kati ite hoko? T. Kara:— Kua hoki ano i a ia tena patai. Q. Ki to mohio he maha ake ranei nga painga e pa ki to takiwa i runga i tenei Ture? A. Ae,. ko te Kooti Whenua Maori ka riro ma /nga Komiti Maori e whakahaere ma te Poari e whakamana kei te 500000 mano eka tae atu kite 1,000,000 pea nga Whenua papatipu o toku takiwa, tetahi ko nga Whenua watea ka tukua ki nga tikanga riihi e puta ai he painga, tetahi ko nga rori, kote mate hoki tena o tooku takiwa, kote kore rori, tetahi kote tutaki ite hoko, kote raea nui rawa tena e ora ai tooku Iwi kaore hoki he Ture o nga Whenua o tooku takiwa e mau ai, me tahi atu tikanga. Q. Kei roto i te Pire nga korero mo te Komiti? A. Kaore, engari kei roto ita matou Menemana kua korerotia hoki e au kite Komiti. Q. Kite kore te Pirimia e whakaae kite whakauru i a koutou Menemana ka whakaae koe kite Pire? Tiamana: — Kua oti ena patai i a au te patai kite kai korero kaore e tika kia patai ano. Q. I roto i nga tau maha e haere mai nei mehemea 10 mano eka te Whenua 100 tangata nona, te putanga ake o nga uri aua tangata i roto ite 70 tau 1000 kei whea he Whenua mo nga uri kua riro ke na hoki ite Poari? A. Ko te Pire nei e whakarite ana kia wehea etahi waahi Whenua hei waahi cuturu hei kainga, hei pa, a, kite kitea kua nxii ake te Iwi Maori, ka tae ki tona wa e watea ai etahi o nga Whenua i te riihi, me whakahoki mai i etahi o aua Whenua mo nga Maori, ite mea kua kitea kua nui haere nga uri. Ka hiki te Komiti oio Apopo. 26/10/98 11 a. m. 26/10/98. 11 a. m. K. Kaihau: - Q. E mohio ana koe i roto ite Pire nei e ahei ana nga Whenua riihi te whakahoki mai ano? A. Kaore i roto ite Pire, kaore ano hoki aua tangata e karero nei koe i wbanau noa kite ao kia tae atu pea ki era wa e mohio ai kua nui te Iwi Maori e taea ano te whakaaro etahi Whenua ina tae kite mutunga ote riihi me whakahoki hei oranga mo ratou. Q. Me pehea e hoki mai ai aua Whenua kua riro atu ra hoki kite Poari? A. Kote Pire nei mo te rahui ite hoko ko te Poari hei whakahaere i nga Whenua nyj te riihi, kaati kei te takoto mai te wa mo ena tu mea e whiriwhiria ai ena mea. Q. Taku mohio kaore ite inarama to utu mai, no te mea kaore he rahui i roto i tenei Pire, engari kote tuku atu anake i nga Whenua mo te Poari kaore he take e patai ai ano au kaore hoki e hoki ana ia ia aku patai? Tiwini: — Ki taku mohio ko te tikanga ote Pire nei e ki ana me rahui te 5,000,000 eka e tee nei kite Maori. Ka raruraru i konei,a Kaihau. P. Ngata:— ■ ] Kua utua eau o patai katoa, engari ko enei patai au e patai ana ki runga kite Pire e kumea atu ana e koe mo nga mea kahore ano i puta noa kite ao. H. Kaihau; — E tika ana, engari mo nga whakapaparanga e toe mai nei, me whakaaro atu ano era i naianei. P. Ngata:— Kei te takoto mai te wa mo era, engari ma tenei Pire e hanga he tikanga hei pupuri i nga Whenua c tae atu ai ki era whakatipuranga. Q. E hara ranei ite mea tika ana kia penei te mana ote Maori me to te Pakeha, kite whakahaere i o ratou Whenua? A. E tika ana,engari mo etahi tu Whe-
nua, engari mo etahi kaore e taea, he maha no nga moni e pau i nga mahi wehewehe me ona tini mahi mo etahi tu Whenua. Q. Koi ana pea te take i ara ai he pakanga he kaha no te Maori kite pupuri Whenua? A. Etahi whawhai, engari he kaha ke atu hoki te Maori kite hoko Whenua kite moumou i nga moni, Q. Engari he kaha etahi Maori kite pupuri Whenua? A. Ae, engari me patai ake au kite Tiamana he patai ranei enei he korero noa iho ranei kia maua ake. H. Kaihau: — Me patai mai koe kia an. Tiamana— Kei te whakarongo ano au, engari kaore au e kite tikanga ana mo te Pire i roto i ta Kaihau e whai nei. Ka raruraru i konei. Kaihau: — Me wharere enei patai. P. Ngata:— Taikiu (Thank You.) Q. I rongo au iki koe i mahue to mahi Ateha ia koe he iti no te utu? A. Ae, he iti te utu moku £1 „2 „ 6 mote ra no muri mai ka tangohia te 2/6 ka puta au ki waho ka mahue ia au taua inahi, ko tetahi he nui ake aku mahi ake ko te Tiati e £6OO pauna ite tau £1 „ 1 tona utu ite ra, engari he rite tonu te mahi kia maua tahi i roto i te Kooti. Q. Mehemea pea i mau tonu kite £1 „ 2 „ 6 „ ka mau tonu to mahi. A. Kaore ina hoki no muri iho ka tono ano te Kawanatanga kia hoki au kite mahi Kooti ka homai kia au i tena wa £1 „ 5 „ 0 i te ra, ka mahi au kotahi tau i muri mai ka puta au ki waho. Q. He aha i mahue ai ia koe ite mea kua nuku na hoki te utu? \A. He nui no aku mahi ake i puta ake ai he ora kia an i runga i etahi mahi Whenua i etahi mahi atu aku. Tiamana: — He aha te° paanga o tena kite Pire. H. K:— A. Tenei ano taku patai kei au. Q. E hara ranei ite mea i whakarerea e koe te mahi ateha he iti no te utu kia tu ai koe hei Mema mote Poari e nui ai te utu mou? A. Kaore, engari he tena nan. Tiamana: — Kaore i tika tenei patai kore rawa atu e patai ano koe mo nga mea epa ana ki tona tinana anake. H. K:— He pai ano taku patai ki taku whakaaro note mea kaore ia i kaha kite whakamarama mai i nga paina o roto i te Pire. Tiamana: — Kua puta katoa aua korero ki roto i te Komiti mo te Pire, engari mo tenei ki taku mahara he whakapae tenei. H. K:— Ka whakarerea e au tenei patai. Q. E tuturu ana to kupu ko Ngaati Porou te Iwi i piri tonu ki raro ite mana ote Kuini? A. Ae, he Iwi piri pono tonu toku Iwi kia te Kuini me ana Ture, timata mai ano i te "Tiriti 0 Waitangi," ko etahi i taka ki nga tikanga Hauhau a whawhaitia ana hinga ana ko nga morehu oatitia ana hei Hoia pono kia te Kuini o reira mai a tae mai ki naianei, he mea ripeka nga haki ki runga, tukua ai kia tomo ma raro oatitia ai kite Paipera kia piri pono kia te Kuini me ana Ture ite tau 1865. Q. E mohio ana koe ki tenei tangata kia Eparaima no Ngaati Porou? A. Ae, e mohio ana au he papa whanaunga kia au no tooku Iwi. •Q. Kaore koe i rongo i tautoko ia ia Kiingi Matutaera? A. E mohio ana au, a i mate atu ano ia i runga i ena mahi ki reira. Q. I ki koe i naianei i poto katoa to Iwi ki raro ite mana ote Kuini, na kua kitea-ena rangatira kua puta ki waho? A. Kua whakautua e au tena patai au ara ko etahi ko nga mea i taka ki raro i nga tikanga Kiingi me nga tikanga hauhau i riro ratou i ena mahi porangi a mate atu. Q. Kaore koe i rongo ki i 9 kupu a Ngaati Porou kaore ratou e pai kite mana ote Kuini kia eke mai ki runga ia ratou e kore hoki e pai to kau kia peaina kite hoiho ka
kiki tetahi ka wero tetahi? A. E mohio ana au kite tangata nana tena korero ko Hoera Titaha he papa ano kia au i haere ia i runga i nga mahi porangi a mate atu ki Tauranga. Q. Kaati ha i uru ano tena Iwi kite whawhai pera me etahi atu Iwi? A. Kaore, engari ko nga mea i riro i nga tikanga porangi hauhau, Kiingi, kua korerotia ake ra e au kote Iwi nui torn? i mau tonu i raro i to ratou piri pono kia te Kuini, tu ana ratou kite hapai ite whawhai mo te taha kite Kuini kite peehi i nga rarur|tru o tenei Motu. Q. I penei to kupu he porangi te Kiingi'? A. Kaore au ikimo te Kiingi, engari ko nga whakahaere Kiingi me nga tikanga hauhau he porangi. Q. Koi ana pea koe.i whai ai kia mahia tenei Pire mou he nui no nga porangi o tou Iwi? A. Kaore e hara toku Iwi ite porangi engari e whai ana au i tetahi tikanga pai hei ora mo matou. Tiamana: — Hei aha enei patai mo te Ivingi kaore be tika. nga etau ana mo te Pire. Ka raruraru a Kaihau mete Tiamana. Tiamana: — E kore e tukua eau enei patai kia haere mehemea ka penei te ahua. H. K:— Kua puta te kupu ate Tiamana kia mutu enei patai aku. Q. To whakaaro me haere tonu ranei tenei Pire i tenei Paremata me nuku ranei? A. Taku utu me paahi tenei Pire mo toku takiwa i tenei tau kaua mo te Motu katoa kaore au e whakaae kite nuku. H. K:— Kaore te Pire i te ki inou anake. r . P. Ngata:— Ko au kai te tono moku mo te Tai-Rawhiti tenei Pire kua takoto atu aku kupu kite Komiti eki ana te Pirimia mo te Motu katoa. me pehea e taea ai te ki mou anake. A. Mate Pirimia mate Korniti ( mete Wnare e whakaae mai taaku e tono nei kia paahitia te Pire mo to matou takiwa. Q. Ka whakaae ranei te Whare ki to tono? Timi Kara: — Te tikanga i roto ite Pire mehemea kite paahi tenei Pire ka mana ano ki nga tangata e tono ana kia tau ki to ratou takiwa kite kore e tono tetahi takiwa kaati ka mau tonu nga Whenua o reira i raro i nga Ture e mana nei i naianei tetahi mehemea kaore tenei Pire i tonoa, a, kaore hoki e paahitia, kaati ka noho tonu nga Whenua i raro i nga Turie mana nei i naianei. H. K:— Mehemea ka paahi tenei Pire ka nuku raw;i atu te kino. Timi: — He mea whakaaro noa tena nau. Q. E mohio ana ranei koe tera e maha nga Whenua ote Tai-Rawhiti e uru mai ki raro i tenei Ture i fcua atu i ou? A. Ae, taku mohio ka nui nga Whenua. Q. Kei whea aua Whenua? A. Kei roto ite rohe ote Tai-Rawhiti engari kia pau te wiki ia taua e korero ana e taea ai. Q. Kaore au e pai ki tena utu engari me whakaatu mai koe i tetahi poraka Whenua me ona eka? A. Kaati e pai ana ko tahi te Whenua ka whakaatu au i naianei e tata ana hoki kia tatau ko Aorangi kei te puaha o Wairarapa e 28 or 30 mano eka. Q. Kaore ranei ite riihi? A. Kaore kei te mau tonu i nga Maori. Q. Kaore ranei he mokete i runga e mau ana? A. Kaore. Q. Ko wai tetahi Whenua? A. Ko ngaPaeruru e57 mano eka ho Whenua Maori kaore ite riihi he nui nga Whenua ka taea e au te koreroQ. Ko nga Iwi ena nana i hanga nga whakatikatika? A. Ae, kua hoatu eauki te Komiti a ratou whakatiHatika. Q. Kei whea nga Whenua o nga Iwi r tautoko ana i te Pire e takoto nei? A. Kei te Tai-Rawhiti, kei te Tai-Haua-uru, i te takiwa o Patea tae atu ki Whanganui me Taranaki ko nga Pitihana tautoko i te Pire kei konei e takoto ana kei te Pirimia etahi.
A. Aua kaore au e mohio ki tena. Q. Mehemea kite ruuritia te kotahi eka ka pehea te utu? A. Kote utu nuku atu pea ite £5. Q. Kite Kootitia te kotahi eka e hia te utu? A. Kotahi pauna mo te keehi kotahi pauna mo te ota e 2/ mo te oati ate kai korero. Q. Mo te reti o tena eka ehia? Wi Pere:— He hau enei patai. Q. •Mehemea koe he Mema no te Poari e hia te utu e hoatu e koe mo te eka? A. Aua engari mo te' whakahaerenga o nga mahi o taua eka i naianei tera pea e £2O pauna mo te Roia mo te mahinga ite Tiiti mo te kai-whakamaori e hia ranei, mo te haina haeretanga tae atu kite rehitatanga me ona tini mahi, e hia ranei, tera e neke noa atu nga moni e pau mehemea mate Poari e mahi kaore e eke ki tenei utu tera pea e £3 pauna noa. Tiamana:— Ka muku i naianei te Komiti mo te Turei. 11 a. m. 25/10/98. 11 a. m. H. Ivaihau: — 1 mutu ta maua patai kite 1 eka mete £7 mete £3 mete £lO me etahi atu raruraru. Tiamana:— Kei te he pea to whakarongo ki nga korero ate kai korero, no te mea e takoto ke ana tana, kite riro ma te Kooti e whakahaere tera e tae kite £7 mo taua eka, kite riro ma te Poari mete Komiti e whakahaere tera u toru pauna tonu. Q. Kao-'e e taea e koe te whakaatu mai e hia nga moni e pau mo te eka, mehemea ka riro ki raro ote mana ote Poari, mehemea pea he Whenua 10,000 eka.e hia mote eka 0 taua Whenua mo nga raruraru ote whakawa tuatahi? A. Kaore au e mohio, kote take ko etahi Whenua e oti ana i nga ra e toru ko etahi 10 marama ka oti, engari kite riro mate Poari me nga Komiti e mahi taku mohio ka mama ake i nga tikanga o num. Kaihau:— Kaore e marama tena utu. P. Ngata:— Ma te Komiti e titiro to patai me taku whakahoki. Q. Kei te taumaha aua tu Whenua i naianei? A. Etahi. Q. Whakaatutia mai e koe nga utu ote ruuri tuatahi? A. Kaore au e mohio, no te mea kei runga ite ahua ote Whenua pai ote Whenua kino ote Whenua iti ote Whenua rahi, kua oti te hanga nga ruuri mo nga moni utu ruuri ete Kawanatanga kote whakaatu ite whika kaore e taea e au. Q. Kaore e taea e koe te whakaatu? A. Kaore, te mea pea e whai nei te kai patai kote utu mote eka ote 10,000 eka. Q. Ae. A. Kati kaore e taea eau te take he maha nga huarahi o nga ruuri nei runga i nga huarahi kua takoto ite Kawanatanga tetahi, ko tetahi e haere ana i runga i te tikanga Tenata. T. Kara: — Kei te ahua o nga Whenua he watea etahi Whenua he Ngahere etahi me nga Whenua nunui ririki nga tikanga utu. Q. Ka tiiea pea e koe te whakamarama mai nga moni e pau mo te eka o roto ote 10,000 eka, mehemea ka riro ki raro o tenei Ture? A. Kaore, engari tera pea e ngawari i te ahua o mua. T:— Kua oti ano tena ite kai whakaheki, kaore e taea e ia te whakahua. Q. Kaore pea e taea e koe te whakahua noa nga utu ruuri o mua? A. Ka taea e au, engari ko etahi Whenua e Tenatatia ana ko etahi Whenua e tae una kite 1/9 neke atu, hoki iho e tae ana ki te 3/ mo te .eka kotahi. Q. Kati me ki kotahi hereni mo te eka T. Kara:— He Gd i etahi he 3d mo nga Whenua nunui? A. E pai ana ka waiho atu eau ite hereni hei ritenga mo to patai, engari ahakoa 1 tenei Ture i nga Ture ranei e mana nei i naianei kaore he mea i tua ke atu ma te ru-
uri anake i te tuatahi e tika ai te takoto o nga Whenua. Q. Kua ki koe 1/ mote eka ote ruuri tuatahi, tena mote ruuritariga tuarua e hia mo te eka ote 10,000 eka mo te wehewehe. A. Kaore au e mohio kei nga wahanga ote Poraka te tikanga. Q. Me ki he 6d? A. Ae, koi ana hei ritenga mo to patai. Q. Mo te wawahanga ote Whenua ki nga tangata no ratou hei kainga nohoanga ka toru nga ruuri ne? A. Kaore ko te rua tonu tena. Q. Ko te mahinga rori ki runga i taua W T henua e hia nga moni e tau ki runga i te eka? A. Kaore e taea e au no te mea he pai e etahi Whenua, he kino e tahi Whenua, no reira e kore e taea e au te whakahua noa. T. Kara:— Engari pea a H. Kaihau e mohio ana. H. Kaihau: — Kaore mana e whakahua mai, he aha ia i ki ai kia paahitia te Pire i na hoki kaore ia i mohio e hia nga moni e pau mo runga i enei mea e ki nei ia he tangata mohio ia. P. Ngata:— A. He mohio au, kua ki noa atu au me paahi tenei Pire moku, kaore mou. Q. Kaore he kupu pena i roto i te Pire? A. Kei te Komiti mana e whiriwhiri, kua takoto atu aku kupu kite Komiti. Tiamana:— Kaore he tikanga o patai kia hangai o patai note mea he mea tono mai enei tu tangata hei kai korero mo ratou Iwi ki konei. H. K:— Ka raruraru i konei a Kaihau he roa ana whakamarama mo ana patai i korero ia mo nca raruraru katoa o roto ite 10 mano eka. Tiamana:— E hara ena i te patai he korero ena taihoa koe e wananga. T. Kara:— Taku mohio kaore ena patai i te maramaH. Kaihau: — He marama ki taku mohio kaore he patai i tua atu i enei? Tiamana: — Kite penei tonu o patai ka whakamutua eau. .H. K:— Q. Engari pea to te Piriti i roto i te 10 mano eka me ki £lO mano te utu ote Piriti e hia mo te eka? A. Mehemea 10,000 te Whenua a £IO,OOO pauna mo te Piriti a kaati he pauna mote eka, engari he painga nui tena mo nga Whenua o taua takiwa e kore e roa ka ea nga raruraru mo taua Piriti. li. K:— Me whakarere tera patai. A tena e hia moni e pau i te Poari mo te eka ote 10 mano eka mo nga raruraru? A. Kaore au e mohio, engari tera e iti iho i o, mua tikanga. Q. Kite riro ite Poari enei Whenua ki te nama e £300,000 pauna, a ka riro ma nga hua o nga W 7 henua e utu, ka tau e hia mo te eka o aua moni? A. Kaore tena i roto i te Pire nei e £SOOO ano pauna i roto ote Pire nei mo te tau. Q. Mehemea ka "nama te £SOOO mo te 10 mano eka e hia ta itareti l'te tau mote £SOOO pauna? A. £250 pauna. Q. E hia mo te eka? A. He 6d. Q. I mua ote whakaharenga o enei Whenua, kite reti ka 2/ e pau ana mote eka ia tau ia tau? A. Kaore ko nga moni nama anake e pena ana ko nga moni ruuri e utua tonutia atu ana. Q. Tena ka taea e koe nga moni mo te eka ote 10,000 eka mo nga moni whakatuunga Kura? A. Kaore au e mohio kei te Koroni ke te tikanga mo tena. Q. Kaore ha o mohiotanga kite Pire nei ki nga tikanga katoa o roto? A. E mohio katoa ana au, engari ko nga mea e patai nei koe mote eka kaore i roto, kei roto ite Menemana a matou kupu mo te Kura. Ka hotu te manawa ote Tiamana i konei he hoha. Q. E hia tau e taea ai ete Poari te whakarite nga moni e 2/ mote eka ka puta mai ai he moni ki nga tangata nona te Whenua? A. Kotahi tonu te tau ka puta te moni
ko etahi o rua ara ko etahi Whenua kote tuku anake ta te Poari kite riihi ko etahi me wawahi rawa ete Poari ka tuku ai kite riihi, mo etahi o aua Whenua kua oti noa atu. te ruuri kua utua kua puta tonu mai nga mom ki nga Maori. Q Nawai i utu nga ruuri? A. Na matou ano i utu nga ruuri o matou nei Whenua. Q. Kaore au e patae ana mou Whenua ake? A. E korere ana au mo oku Whenua, kaore m»u. Q. Kaore e taea e koe te whakaatu mo nga Whenua o etahi atu? Tiamana: — Kua hoki ano i a ia tena patai. Q. Me pehea e marama ai tenei Pire ite mea kaore e taea e koe te whakamarama? A. Kua oti ia au nga whakamarama ki te Komiti, kc ena patai auhe patai hou. ' H. Kaihau:— Kua ahua raruraru tena patai. Q. Kia hia nga tau o ena Whenua kite Poari ka hoki mai ai? A. Kaore au e mohio ki tena kei nga Maori tonu hoki nga Whenua. he whakahaere anake ta te Poari i kia atu au kite Komiti kite tae kite wa e tae ai te Maori kite matauranga ote Pakeha kaati ma ratou ano e whakahaere. Q. Ka hoki mai ranei aua Whenua ki nga uri? A. Ae, tae atu ki nga whakatipuranga e haere ake nei keia ratou tonu hoki nga Whenua, ko nga whakahaere anake kei'te Poari. Q. E hia nga tau e mana ana te Poari a ka hoki mai nga Whenua? A. Kaore au e mohio, kaore au e mohio kaore au emohio. "He tino turi no Kaihau" kanui te katakata o te Komiti i tenei wa. Q. E hia nga rau tau ka hoki mai ai nga Whenua? A. Kaore au e mohio ki tena engari kei roto i to Pire taua tikanga e ki ana kia riro nga Whenua Maori kaioa ki raro ite mana ote Kaunihera penei ano i te Poari e patai na koe. H. Kaihau: — Kaore koe e pai kite korero mai mo te m Pire kaore hoki i te aroaro ote Komiti e takoto ana? A. Ae, engari ko koe me to patai e pa ana kite take i roto i taua Pire, ka kata te Tiamana me nga Mema. Q. Me pehea e mohio ai nga Maori kite Pire ina hoki kaore koe e mohio? A. Ko au me tookn taha e noho nei, me toku Iwi, e mohio ana, he pai mo ratou kei tenei Pire no reira ka ki au paahitia tenei Pire mo to matou takiwa. Q. Me pehea e marama ai to Iwi ki nga tikanga ote Pire ina hoki kaore koe e marama ana? A. E mohio katoa ana au kite Pire engari ko nga moni e patai mai na koe, maku e tuhi mai ina tae ki tona wa e whakahaere ai tenei Ture me ona mahi ka tukua atu kia koe te whakaatu. Q. Ko nga tau kaore koe e mohio e hia tau ka hoki mai aua Whenua? A. Kaore engari ko nga Whenua kfci au tonu, kaati kia mohio nga Maori, penei me te Pakeha katahi ka riro ma nga Maori ano e whakahaere. Q. Kei roto tena ote Pire? A. Naku i korero tenei kite Komiti. Q. Kaore te Pire i pena? A. E mohio ana au kite Pire kei ona wa ano ka whakatikatika haeretia kaore ano hoki he Ture i kotahi tonu te mahinga tuturu tonu atu. Q. E ki ana koe kei a koe tonu te mana ote Whenua, kua riro ke na hoki i te Poari? A. Kei au tonu, he whakahaere kau ta te Poari, kite mate au ka tau iho ki aku Tamariki ano, a kia ratou uri i muri ia ratou. Q. Kite hokona ete Poari te Whenua ka whai mana tonu ranei o Tamariki? A. Ka hokona ete Poari ko etahi wahi ririki i raro ite Ture mo nga mahi nunni nga wahi ano e tika ana ko nga moni ka whakahaerea hei painga mo nga tangata nona te Whenua, penei, kihei i riro taua Whenua ko te Ture nei hei Rahui, i nga Whenua Maori. ' Kaihau: — Me whakarongo mai te Tiamana ki aku patai. Tiamana: — Kai te whakarongo, engari kaore au e kite
Q. Kei a koe nga whakatikatika a nga Iwi o Whanganui. A. Ae, kei te Komiti e takoto ana na nga Iwi o Tuwharetoa, me. Whanganui. Q. Na wai i tnku mai • nga'pitihana ara nga upoko? . A. Tetahi na Utiku Potaka no te.takiwa o Rangitikei, haere atu ki Patca, na Hiraka Te Rango. Q. Ko wai nga-upoko ota W hanganui? A. Kaore an e mohio, engari ko tena pitihana i haere kite Pirimia, engari ki taku mohio ko te upoko o tena pitihana ko Topia Turoa, na he pitihana ano to te takiwa o Taranaki kei konei, mete whakatikatika a Whanganui, me Tuwharetoa kei konei, tera atu etahi. H - K:_ y E te Tiamana mehemea nga pitihana Rei ko nei ka marama te kororo a Le kai korero. Tiamana: — Kaore tatau e tahuri kite tirotiro i nga pitihana, ko te Pire ta tatou e mahi ana i naianei. Q. Kaore koe e mohio ko aua tangata e ki nei koe e tautoko i te Pire, kua tnku pitihana mai kua tuhi mai ratou ki nga pitihana whakahe ite mea kaore a ratou whakatikatika i whakaurua e te Pirimia'? A. Kaore, ina noa nei i oti ai te Pire whakatikatika te perehi i takoto ai kite aroavo ote Pirimia, te kupu ate Pirimia ma te nei Komiti e whiviwhiri taua whakatikatika mete Pire ko nga pitihana whakahe kua tae ke mai i mua atu. Q. Kaore ranei tenei Pire ite takahi i te ••Tiriti 0 Waitangi'?" A. Kaore, engari ko te kupu anake mote hoko i roto i te '-Tiriti" te mea i whakarereketia. Q. Ki to mahara, ko te mahara o nga Iwi ote Motu nei e pai ana kite Pire nei ki te "Tiriti ranei 0 Waitangi?" A. Ko au me nga Iwi e tautoko nei ite Pire e pai ana kite Pire ko koe pea me to jwi kaore e pai ana, taku mahara ki ie paahi tenei Pire kite kite ratou ite pai o nga whakahaere ka uru mai ratou ki roto, ara, he whakaaro noa naku tenei. Q. Me pehea koe e mohio ai ki tena, ka uru katoa atu nga Iwi ki raro i tenei Ture? A. Kaore i pena te tikanga o taku kupu, engari ko etahi ko nga mea e hiahia ana ki;\ whakahaerea o ratou Y\ henna i raro i tenei Ture. Q. Kaore koe e mohio ana ko te hiahia o nga Iwi o te Motu nei kia riro ma ratou ano e whakahaere o ratou Whenua? A. Ae, engari kaore au e tino matau atu ki o ratou whakaaro katoa, engari ko toku Lwi ano taku e mohio ana. Q. Kaore koe e mohio ana kite Ivotahitanga? A. E rongo ana au a e tae ana au ki a ratou hui, kaore au i kite i nga hua o a ratou tikanga no kona au me oku Iwi ka puta ki waho. Ehara i te mea e rite ana nga wnanauro o nga Iwi ki taua tikanga, engari ko etahi tangata e uru ana kite Kotahitanga i tetahi wa, i tetahi wa ka mahue ka uru mai he tangata ke, pena tonu te ahua. Kaore e rereke. T. Kara:He aha i Tautoko ai te nuinga o te Kotahitanga ite Pire. Kaihau; — Ehara tenei i te Kotahitanga. P. Ngata. Te nuinga o nga Whenua ote Tai-hauauru kei raro i nga Ture huhua i nga Ture Ngawha, me nga Ture Rahui ote Tai-hauauru, mete Robe Potae o Ngaati Maniapoto, kei roto i tetahi Ture arai mo nga tikanga ote Ture Rerewe, ako te nuinga ote takiwa o "Waikato" i riro raupatu, ko etahi waahi itiiti nei i whakahokia mai, i roto ite raupatu e toe ana. H. Kaihaa: — Ka whakaatu ite nui o nga When ua e toe ana i tona takiwa. P. Ngata:— Ko taku tono rnoku Whenua mo nga Iwi o toku takiwa, kaore ou mana ki oku Whenua kia peke mai koe kite whakahe i o matou hiahia mo to matou takiwa, ahakoa he nui ou Whenua e korero na koe, mou anake, engari kaua koe e tahuri kite whakakinokino i te Pire kia pa ai he mate kia matou. H. Kaihau:— Ka mutu aku patai. Tiwini. —
Q. E Tautoko ana koe i tenei Pire, ka puta he ora kite Iwi Maori? A. Ae, ki t'e puta he mate, me whakatikatika haere tenei Whare. Q. Kei te rim a miriona p*a e toe nei i naianei o nga Whenua Maori? A. Ae. Q. Mehemea kua oti aua "Whenua te whakatautau, nga pan nga mc rga Hea. He aha ratou i kore ai e kaha kite whakahaere i o ratou Whenua? A. Kaore e whiwhl aua tangata i nga Reti nui, ko te nuinga o nga moni tika mo te Reti, ka puritia e nga Pakeha hei utu mo nga mahi haina haere. Kaore hoki e rite nga whakaaro o nga tangata, ka whai etahi ki ana Pakeha i pai ai, a ko etahi ki etahi Pakeha ke, a he maha pea nga tau e whakn haere ai, ma runga i nga tikanga o tenei Pire. me nga Komiti, ka mama ai nga whakahaere Whenua, me nga hainatanga e oti wawe ai, E whai utu ai te Whenua. Q. E e mutu atu tera ahua kite wehewehea nga Whenua? A. Ka mutu, mo nga Whenua nunui pai hoki, he tekoiti nei nga tangata o roto, engari mo nga W henna kino i uru nei nga tangata tokomaba kaore e ora. (>. He aha te take i kore ai e taea? A. Ko nga Whenua, kite wawahia ka pau tonu atu taua Whenua, i nga moni utu ruuri whakawa hoki. Q. Pera ranei te ahua o nga Whenua nui (> hokonn mai nei e te Kawanatanga a ka tapatapahi rawa kia ririki ka pai rane i era? A. Ae, na te Kawanatanga hoki tena nana ano nga kai ruuri, na ea katca mai ana moni ruuri i nga moni reti mo aua Whenua? Q. Mehemea ka pena te tikanga o nga W T henua Pakeha, he aha hoki i kore ai e pera enga Maori? A. Ko nga whenua Maori he wehewehe ki waenganui ia ratou ake, ma ia tangata ma ia tangata e utu nga ruuri, na ko ote Kawanatanga Whenua he wehewehe, he whakanoho kite tangata, ka ea katoa mai nga utu ruuri me nga raruraru, kaore e pena kite Maori. Q. Me pehea e mutu atu ai ena taumaha i na tu te Poari? A. Me Whakatu he Komiti Poraka mo taua tu W'henua, ma ratou e tuka atu kite Poari kia riihitia i runga i te whakaae o te J wi. Q. Ia tangata, kaore e ahei kite hanga Whare ki runga kite Whenua, me whakaae rawa mai e te Komiti mete Poari? A. Kaore me Matua wehe atu nga Whenua pera mo ratou, hei mahinga hei Kainga. Q. Ko ena Whenua i wehea name noho huihui me wehewehe ranei? A. Me noho huihui nga noho pa, me wehewehe nga waahi mo nga mahinga, ma ratou ano e wehewehe, kei te pena ano te noho ote Maori, kei ie noho ki tana maara ki taana maara. Q. Kaore ranei koe e mahara ana me whakatu he Komiti Takiwa? A. Ko te Komiti te mea pai, hei whakahaere i nga tikangi, e pena ana to matou takiwa, he maha nga Komiti hei whakarite i nga tikanga, ko nga tangata anake e whakaturia ana hei whakahaere i nga mah; hei mahi nga mea e utua ana. Q. E'mohio ana koe kite Ture ote 1883 mo te Komiti i tahuri ranei ratou kite mahi i pai ranei ta ratou mahi? A. Kaore i pai nga mahi he kore mana hoki i hoatu kia ratou. Q. E hara ranei i te mea i kamakama ite tuatahi, i ngenge i ijiuri iho. ' A. I pena pea etahi Komiti engari mo te Komiti o toku takiwa taku e korero nei kaore he mana, ka kawea atu a ratou mahi kite Kooti kaore e whakamanaia mai. Q. E mohio ana koe ki nga Upoko whakahaere o nga Komiti o Heretaunga ko Henare Tomoana, ko H. Koura? A. E mohio ana au ki ena tangata. Q. Kaore pea i penei na, ko nga Mema katoa o taua Komiti e pa kaioa ana kite W'henua. A. E pena aaa pea kaore aue mohio atu. Q. E hara ranei i te mea koi ana i kore ai e whakamana e te Kooti ana tu mahi? A. Ae pea mo etahi tu Whenua pena. v Q. I hoatu ra he mana whiriwhiri kitaua Komiti he aha ratou te mahi ai? A. Ae mo nga tono ruuri mo nga tono Kooti ma ratou e whakaae, kaore i tirohia e te Kooti, mo nga whakawa keehi me whakaae nga taha e rua, me haina rawa kite puka-
paka ka man aai ratou ki to waakav/a te tikanga tena o taua Ture, kite tono tetahi taha kite Komiti kaors tetahi taha e whakaae ka haere ke kite Koofci kaore e taea no kona kaore he raana o taua Komiti. Q. Mo nga tono tena kia whakawatia nga Whenua e te Komiti? A. Ae, ka haere ke tetahi taha kite Kooti. Q. He pai ake ranei no fca te Kooti ita to Komiti i pai ai nga tangata kite Kooti? A. Kaore engari i ahu ai kite Kooti e kore ai e taea te whakahe a ratou korero parau na tena ahua ka whai katoa nga tangata kite Kooti. Q. Mehemea ka tu te Poari ka korero pono ranei ratou? A. Ae, ka wehi te tangata, kaore e kaha te tangata kite korero teka no te mea ka puare kite katoa tena ko te Ivooti ma te tangata whai take anake keehi e tn ai i roto i te Kooti kite whakahe. Tiamana: — Ka hiki te Komiti mo apopo i te 11 a. m. 27/10,98 11. a m. Tiainana:— 1 te mea kaore alTiwinii iae mai kitewhakaoti i ana patai. kaati maku etahi patai. Q. I runga i o whakautn ki nga patai a Timi Kara i ki koe e pai ana kia wehewehea nga Wheuua papai, kia wehe te paanga o ia tangata o ia tangata? A. Ae. Q. li mohio ana koe ki etahi tikanga ate Kawanatanga mo etahi Pakeha, a na te Kawanatanga|nei i boat a he Whenua mo ratou'? A. Ae. Q. Kaore pea koe e tino rnarama, e penei ana te tikanga e hoatu ana nga Whenua hei nohoanga me taua whakapai l te Whenua? A. K mohio ana an ki eua mea katoa ka noho te tangata kite Whenua me whakapai e ia nga eka i whakaritea. kia oti tonu i a ia ite tuatahi mete hanga Whare, mete hanga Taiepa, i runga i nga tikanga i whakaritea mo aua tu Whenua, ki teoti i a ia ena tu mahi ka pumau te Whenua kia ia, kite kore ka tangohia atu i a ia. Q. Kite pai tana mahi ka hoatu taua Whenua mona me tana Whanau? A. Ae. Q. Kite tn nga Komiti hei vehewehe inga Whenua ki nga Maori ake no ratou te Whenua, e tika ana kia penei mete tikanga kinga Pakeha mo nga whenua Kawanatanga? A. Kaore e tika no te mea e rereke ana era 'Whenua ko enei Whenua no ratou tonn 0 ratou Whenua. Q. Engari ka kaha koe kite whakarite i era dkanga lei nga Maori kia tahuri ai kite mahi? A. Ae, engari kaore e taea te pana he mate hoki mo ratou kei tena. Q. Mehemea pea kaore e hoatu he tikanga pena katahi pea ka tino mangere atu te Maori? A. K tika ana engari kite tu he Komiti hei peehi haere i nga tikanga mangere, kia kaua e kai noa iho inga kai ate tangata e ora ai ia me tana whanau. ma kona e kaha ai te tangata kite mahi o ranga mona ake. Q. Kote noho huihui pea ote Maori i mangere ai me tahi atu mahi? A. E tika ana mehemea ka tu he Komiti katahi ka pai koia nei hoki au e tono nei kia hoatu he mana kite Komiti hei peehi haere i nga tikanga mangere. Q. A mate Komiti tena mah: ara me hoatu he mana kia ratou? A. Ae. Tiamana: — He kite noku i toku takiwa ake o Ngapuhi 1 te nui o te mangere o toku takiwa e riro ana ma nga tangata torutoru nei e whangai nga tangata tokomaha. Paratene Ngata:— Ae kei nga wahi katoa o te Motu nei tena tikanga. Tiamana:— Kite kitea e koe he tikanga pai e mutu ai ena ltiea, ko koe te Kai-whakaora ote Iwi Maori. Q. Pehea te nui o nga Whenua e mahia ana e koe? A. He nui. Q. Kia pehea te rahi ote waahi e oi'a ai te tangata me tona Whanau tokorima pea i nga Whenua papai? A. Taku mohio e25 eka tae atu kite 50 eka ara mo te tangata kotahi mo te mahinga
kai anake tenei oranga, penei hoki te mahi a te Maori ka mahi i tetahi wahi ka neke ki tetahi waahi pena haere tonu. Q. Haunga te mahinga kai anake engari mo etahi atu mahi e puta mai ai he oranga moni mo ratou? A. Kia neke atu te nui ote whenua ka tika. Q. Mehemea ka hoatu tena mana kite Komiti e Inoitia na e koe, kite oti te wehewehe e25 eka, eSO eka, 100 eka, kite tangata ka ki atu te Komiti mahiate Whenua ra kia pai to mahi, kia puta he ora mou kaua e aroha ki tetahi atu tangata ka kaha koe kite hapai i tenei tikanga? A. Ae ko taku tena e whai nei, kia pena ka orate Iwi Maori. Tiamana: — Mehemea ka kaha koe kite hapai i tena tikanga, ko au tonu hei hoa mou hei awhina ia koe mo tena tikanga. P. Ngata:— Kia ora tonu koe. Henare Kaihau: — Ka whakahe mo te Poari ki tana whakarcro kia kotahi tonu he Ture mo te Maori mo te Pakeha me tuku atu kite Maori ano tona tikanga. &c. " Tiamana: — E whakahe ana koe kite Poari kaua e whaimana ki runga (ite tangata,) ki a mohio koe pena tonu te tikanga ote Poari ki nga Pakeha, kaati ko te ahua o nga Komiti he penei te ahua ite Poari e whakahaere nei nga Pakeha. H. Kaihau: — He rereke te kax*a ote Pakeha rac te Maori me nga Ture, he rereke o ate Pakeha, he rereke ate Maori. Tiamana: — Hei aha tena kotahi tonu to tatou Matua. H. K Ae, kia kotahi tonu hoki to taiou Ture. T:— Ko ia nei hoki te mea e mahia nei e kimi katoa ana tatou ite ora mo tatou, otira ko tena kei te kimi l tana i tana i whakaaro ai kaati tera pea te wa ka kitea te pai. H. K:— . Ka 50 tau e mahia ana he Ture mo te Maori he kino tonu nga mahi, engari ma te Maori ano e whakahaere he tikanga mo ratou, kaua i raro i etahi atu mana, engari i raro ito te Kuini, na kua pau noa iho nga Whenua i te Iva»vanatanga. Tiamana: — E hara tena ite mea tino tika, no te mea kaore hoki e kore te kitea o tetahi he, i roto, me titiro hoki koe kite nni o nga mahi ate Komiti nei. e H. K:— Ko te hunga tautoko i tenei Pire na te Ivawanatanga ratou i kume kume ki ena tikanga i tautoko ai ratou ite Pire. P. Ngata:— Kaore i te tika tenei kupu a H. Kaihau, na matou ano tenei kimi kei tenei huarahi he ora mo matou me o matou Whenua, e hara matou ite Kawanatanga i kume kume pena me tau na. Tiamana: — He whakaaro noa enei korero, kaati me mutu i konei. Ko wai to kai korero i muri. P. Ngata: — Ko Tamahau Mahupuku. H. Kaihau: — E mea ana au kaua e >vhakakorea nga Ingoa 0 nga kai korero kua oti te tuhituhi i mua ara e mea ana au mo H. Parata kia tu. Tiamana: — E pai ana me tu ia. H. Parata:— No te taha turaki. Kia orate Tiamana mete Komiti Honore. Ko aku korero mo nga korero kaore nei i pa atu aku hoa. E whakaae ana au kite kupu tuatahi ote Pire ara mo te kati ite hoko kite Karauna ki etahi atu Pakeha ranei. Mo te whakahaere i raro ite Poari, kaore au e kite ana ite pai, ara, mehemea ka tu taua Poari kaore e mate te mana ote Kooti Whenua Maori. Ko te take kei roto i te Pire nei, mehemea kaore e whakaae nga tangata o roto i tetahi takiwa ka riro mate Kooti ano e whakahaere nga Whenua o reira. Penei ka tu te Poari ki Wairarapa i runga Ite whakaae, kite kore a Heretaunga e wha-
kaae kite Poari ka tu kote Kooti ki reira, ka pera haefe tonu, no reira au i ki ai e te Komiti ka terete pau ote Maori ite ahi, ka rua ai ahi kite kai, mehemea hoki kite tahuna te kanara i nga pito e rua ka terete pau, mehemea hoki kite kore te Kooti ka tu kote Poari ka tino nui atu te mate ko nga Kooti e 8 Tiati ko te Tumuaki ka iwa ai. Ko nga utu o nga Tiati e £4OQ ite tau ma te mea kotahi hui katoa e £3,200 kote Tumuaki e £BOO hui katoa e £4,000 e kore au e kerero mo nga raruraru o nga Tari. Kaore i te marama tenei whakatauki, no te mea, kotahi tonu ta matou e tono nei ko te Poari me nga Komiti hei hoa mahi tahi, kaore ano he tangata i tahu whakapae ite kaaara ahakoa kotahi te pito e tahu. P. Ngata:— Engari e rongo ana au e pau ana ia ratou ite tau e £26,000, i runga i nga whakamarama, o nga korero a te Pirimia, a Tiini Kara mo te Poari e ki ana me wahi te Motu nei kia ono nga takiwa, ae 5 Mema mo ia takiwa mo te Poari, ko ta te Pire tena, kaati kia au e whitu, ko te take ko te Komihana ote Karauna e hara i te reo Maori, no reira ka whai kai-whakainaori ano mo ia takiwa, name tu ano he karaka, no reira ka 7 ai nga Mema mo ia takiwa o enei wabanga e ono, no reira ka 42 katoa nga Mema, kaati i ki au mo nga Tiati e £4OO mate mea kotahi. Na ma ia tangata o enei Mema e £3OO huia katoatia £12,600. Mehemea ka tu tenei Poari ka mate rawa atu te Maori. Tetahi ko te waihotanga ma nga Maori e utu te Langanga rori. Kei te Sex 32 mete 34 ote Pire mehemea tetahi Whenua he Whenua ahua kino. Kua ki hoki oku hoa i mua ake nei ko te nuinga o nga Whenua papai kua pau. Kaati me ki e au he No 2 nga Whenua hei korero maku. Te kau mano eka pea te Whenua, mehemea ka mahia tetahi rori e 5 maero pea te roa i runga i taua W henua, he piriti pea kei reira e whakawihiti ana ite awa (penei pea mete awa iPi tone,) kaati e kore pea e heke iho ite £3,000 ite £4,C00 mo te Piriti. Mehemea pea he W henua kino tera pea e tae kite £4 mo te tiini ote rori, he ruoni it' te £4 mo te tiini mo tenei tu ahua kino ote Whenua. Mehemea e 5 ' maero te roa ote rori kanui te utu o taua rori, hui atu kite moni ote Piriti, ka pakaru etahi waahi ote Piriti, mete rori, ka tahuri ano kite inabi. Na ka moketengia taua Whenua kite Poari e te 10 tangata no ratou, ka riro ma ratou anake e utu nga mahi katoa ote rori, mete Piriti, ka utu ratou i nga utu hei painga mo nga Whenua o nga Pakeha i nga taha o taua Whenua ma taua 10 tangata anake e utu. Tiamana: — E he ana tena korero, no te mea ka utu tahi nga Whenua i taua takiwa. H. Parata: — Kei roto ite Pire nga kupu e tau ana ki nga Whenua Maori, ki taku whakaaro mo te ahua ote whakahaere o nga Whenua Maori i naianei, me whakatu he Komiti takiwa kaua e penei me ta Paratene e korero nei. Kia mutu hoki te hoko, me riga Kooti, ko - taua Komiti kia wha nga Mema, ko te Tiamana hei te Tiati mohio kite reo Maori, ko nga Mema e wha hei te Maori anake. Mehemea ko te Komihana e korerotia nei e hara nei ia ite tangata mohio ki nga tikanga Maori. Kia 10 tau pea ka mohio ia, he malia nga take ote Maori kite Wlrenua, kia maha noa atu nga tau ka mohio ia. Mehemea ka whakaaetia ko tetahi o nga Tiati mohio nei kite reo Maori, koia anake e utu, ka pai. Ki taku titiro kite Poari nei ahakoa mahi kore mahi ranei te Poari, ka haere tonu to rSiiO a utu. Mehemea no Kereitaone te komiti, ka haere ki tetahi wabi ke atu, engari tena ma te Kawanatanga e utu. Tiamana: — ' Ka he hoki tena, ka patu ano i to kerero. H. P:— 'Kaore hoki ra au e mea i naianei kia xiro motuhake mate 'Maori e whakahaere o ratou Whenua. Ko te Tiati ra" hei tohutohu kia whai. mana ai taua Komiti mote Riihi, engari ko taua Komiti kaua e Riihi Pukunoa, engari ko te Whenua o tetahi tangata mehemea e tukua
ana kite Riihi me panui me Tenata ranei he wa pai tenei hei mutunga mo aku korero. Tiamana:— Q. Ma wai e whakahaere nga Ture hei tauira ma te Eomiti? A. Mate Paremata. Q. Kite kino nga Ture mo taua Komiti. me pehea? A. Me ata whakariterite ete Kawanatanga e nga Maori. ,Q. Mehemea kaore e rit? te Whakaaro ote Paremata a kaore e whakaae ki ta te Maori me pehea? A. Me hui nga Maori ka haere mai kv korero kite Pirimia, ka penei, ka penei, mehemea hQki ka pai ma te "Paremata e paahi kite kore e raruraru. Q. Engari kei te kite koe mate whakaae ote nuinga o nga Maori kia ratou tikanga ka. pai ai? A. Ae. Q. Mehemea kaore e whakaae te nuinga ka pehea? A. Kite whakaae te nuinga onga tangata o tetahi" takiwa e pai ana o ratou tikanga mo ratou "Whenua, a, kaore e pa atu mo etahi Iwi e pai ana. Q. Kua korerotia e koe enei paina? A. Ae, koi ana te huarahi pai. Q. Ki' te tu he hui ma nga Maori ka tae koe ki reira, kite kore e whakaae ki aua tikanga, ki to mohio, ka kaha ranei koe kite whakangawari i aua tikanga? A. Kite kitea atu eau he pai ka whakaae au. H. K:— Taku mohio he tino marama nga korero a te kai korero kaoi'e he take e pataia ai. Tiamana: — He kai korero ano au e Paratene Ngata. A. Ae, kotahi te tangata i muri ia au mo etahi kupu torutoru noi, ma nga patai pea e whakaroa.
E SUA PUTANGA OTE PEPA ITE MAEAMA.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/PUKEH18990110.2.2
Bibliographic details
Puke ki Hikurangi, Issue 22, 10 January 1899, Page 1
Word Count
11,588Untitled Puke ki Hikurangi, Issue 22, 10 January 1899, Page 1
Using This Item
For material published 120 or more years ago, to the best of the National Library of New Zealand's knowledge, under New Zealand law, no copyright exists in that material.
For material published fewer than 120 years ago, copyright may still exist. Please see our copyright guide for information on how you may use this title.
In both cases, the National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.