Pitopito Korero.
Whanakotanga I Te Meera Peeke. I te Turei kua hori ake nei, i whanakotia ai tetahi o nga Meera Peeke, i whanakotia tonutia ki waho mai o te tino Poutapeta nui o Poneke, ko taua peeke mo te Tari o te Kawanatanga, i runga i te pat&pataitauga kite tangata mau man reta, nana i uta mai ki runga 1 te katahi ia ka meaj— I taku makanga atu i te Meera peeke ki runga i te Keepa, katahi au ka karanga atu mehemea
pai, ka karanga mai te reo tangata i roto 1 te Keepa "ae" kua pai, no te taenga atu ki te Tari pea o te Kawanatanga, te tirohanga a te kai mau, kua kore i runga i te Keepa, te hokinga mai katahi ka ui mai ki au, katahi au ka mea atu, i karanga mai ra hoki to reo kua "pai." Heoi ka mutu te taha ki taua kai-mau-mau reta. Heoi no muri ka kitea taua peeke i ngaro ra kite "Wbenua Rahui," ara,'kite (Basin Reserve,) e takoto ana kua riro etahi onga reta o roto, me tetahi Tiaki moni, i tukua mai ma te Kawanatanga, o Niu Tireni nei, ko to tangata naana taua tahae kaore ano kia kitea. Huihui katoa nga tangata mate-turoro kai roto i te Obipera o Poneke, 141, eB3 nga wahine, 14 nga tamariki. E rua nga paaka ki tonu i te moni koura, ko nga moni e £7,375 „ 16s „ Bd. I tukua mai i Kereimauta ma runga ia te S. S., Wainui ki Poneke nei, he mea tuku mai kite Netihara Peeke. (National Bank.) I te poo te Wenerei kua hori ake nei, ka hopukia tetahi tangata kite herehere ete Pirihi i Poneke nei, mo te whanakotanga i etahi taonga. I enei rangi kua hori ake nei, i te uiuinga i te take o te mate o tetahi tamaiti i mate ki Tamihana Tiriti, Poneke, kitea iho ko te take o te mate, he mate hukihuki. Ko nga tangata nui atu i mate o roto inga Porowiui nunui o te Koroni nei no Karaihitiati, kai raro iho no Poneke, haunga atu etahi. Kua oti te tuku e Rihara Te Parera taana ingoa mo tetahi o a tatau pepa ara, mo "Te Kupu "Whakamarama," i runga ano hoki ite whnkahau mai a Rev. P. Peneti Etita o taua Pepa, kia kimihia atu he Ingoa mo taua pepa, e rua nga ingoa kua tae ki reira, ko to "Te Whetu Marama Ote Ata; "Ko Rangiatea" ko ta Rihara te tuatoru ko taana ingoa i hua ui mo taua pepa; ko te "■Kotuku-rere-nga-ta-hi." lie nui te ua o tenei waani o tenei o tatau Moutere, ara, o Wairarapa nei. Tenei kua tae mai tetahi mate kino ki Kereitaone nei, ko taua mate he 'Olifcara" kua pa ki etahi tamariki.torutoru nei. He nui nga rongo korero o era Motu, kua kitea i ro.to i nga Nupepa, era a Ingarangi raua ko Wiwi e tupona kite whawhai, a enei rangi e haere mai nei. Ivotabi te Kotiro i tahuri kite kohuru i a ia, ko Roihi Paane Taaka te ingoa, ko te take i kohuru ai iaia he whakamomori ki tona whaiaipo. Hui katoa nga tangata kai roto i tetahi o nga whare-herehere o Poneke 161, o roto i enei e 21 nga Wahine. A Titekitiwhi Kapi, i mau i mua ake nei mo tona whanako. Kua whakaputaina mai ki T .vaho o te herehere. Kotahi te tangata i Taniitini, i painatia mo te tiaki kino i ona kararehe, ko te paina £1 „ 5 „ 0. Kite korero ate Niu Tireni Taima Nupepa o Oketopa nei 25 o nga ra, kai te 5 o nga ra pea o Noema te mutu ai te Paremata o tenei tau. Kua tae mai te rongo he nui te mate o te Hongre Hekeretabi o te "Hikukangi Peene Maori," ara, a Te Ata R. A. Tuhokairangi, ko tona mate he "Pakaru-a-toto," hsoi he nui te pouri i pa mai ki ona hoa Tai-tama-riki, !jae atu hoki ki nga Mema o te "Peene" mo to ratou.hoa Hekeretabi.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/PUKEH18981108.2.5
Bibliographic details
Puke ki Hikurangi, Issue 18, 8 November 1898, Page 4
Word Count
678Pitopito Korero. Puke ki Hikurangi, Issue 18, 8 November 1898, Page 4
Using This Item
For material published 120 or more years ago, to the best of the National Library of New Zealand's knowledge, under New Zealand law, no copyright exists in that material.
For material published fewer than 120 years ago, copyright may still exist. Please see our copyright guide for information on how you may use this title.
In both cases, the National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.