PAPAWAI.
Akuhata 2 1898. E nga Iwi e nga Hapù, tena ra koutou, i raro i te maru o to tatau Ariki o Ihu Karaiti. Tenei te ngakau aroha te pupu ake nei i roto i te hinengaro, mo tatau mo te Iwi Maori, e noho nei i runga i nga motu e kiia nei ko Niu Tireni, e rua nga taonga nui o tenei Iwi o te Maori i te takiwa i o tatau Tipuna, be Tangata tetabi, be Wbenua tetabi, i enei ra, e rua hoki, be Wbenua tetabi, be moni tetabi, ko tenei Iwi ko te Maori, be Iwi tangi nonoi kia ratau i mua, tae mai hoki ki enei ra, ara ko te aroba o tetabi ki tetabi, ko nga kupu tenei e puta tonu ana i roto i nga mangai o nga kai wbakatakoto korero, e waibo ana boki hei kupu ake mate matua ki tona tamaiti, a mate atu tana tangata ora ake ko tona tamaiti, inau tonu ia ia taua kupu te aroba, a ko nga takiwa-e tino. .nui ai te. puta iroto iie-maagikio-te tangata-tonei kupu, ko te takiwa e mate atu ai te tangata, kei reira ka kaba te whakapuaki i tenei kupu ite aroba, otira, i tenei wa kei roto i te Karaipiture e wnakaatu ana. ko te mea nui rawa ia o te Ture ko te aroba, koia te tiksnga o tenei kupu exi i runga ake nei, tetabi o nga taonga nui o tenei Iwi o te Maori i mua ko te tangata, kaaii e marama ana koutou ki enei whakaaro, mo tetahi o aua kupu, e ki nei, mo tetabi p nga taonga nui o tenei Iwi o te Maori, ara te Wbenua, be taonga tenei e Whawbaitia ana e o tatau Tipuna i o ratau ra, a be taonga ano te Wbenua e tukua whakareretia atu ana ki etabi tangata e mate ana i te kore Wbenua, a rironga i te Inoi a tetahi tangata kia boatu be Wbenua mona, ka tukua, tetahi tangata ranei e baere ana, rokobanga e te po, moe noaiho i runga i tetabi Wbenua, be tupono-anake te tangata nona te Wbenua ki taua tangata, ki taua Hapu ranei, katabi ka boatu he aruhe o runga ano i taua waahi i moe ra aua tangata, tukua tonutia atu tona Wbenua ki taua tangat& ; i runga i te hoatutangabe aruhe hei kai maana, he Koura ranei, be Tuna ranei, he'lnanga ranei, otira tenei tetabi whakauaramatanga o tenei tikanga, Kei te mohio koutou. Mo nga taonga e rua e ki nei i roto i enei ra, he Wbenua tetahi, he moni tetahi, na kia marama koutou ki taku wbakaaro, kua ngaro te tangata i roto i tetahi _o enei taonga, kua riro ko te taonga moni hei riiwhi mo te taonga tangata, na kei mea o koutou.whakaro e nga Iwi, e nga Hapu, kei whakawhirinaki tatau ki runga ki tenei kupu e kiia nei etoku wbakaaro, kua ngaro te taonga tangata, a ka whakawhiriaaki nui tatau ki runga kite taonga moni i roto i enei ra, a ka mahue to tatau taonga te tangata- E boa ma, kia xnau ki to je whakatojau nei i teteogafe.ko nga ngakau mftnahara,pnknriri i .roto ia koutou, whakarepea atu, iahia atu ki.waho i o koutou ngakau, puritia to tatau Ibu-to-mai-ite.po, me a tatau tikanga ia tatau/koi mea o koutou whakaajrokei rongft i tenei wbakatauki, kei wabo te, Mrimirr, kei jfoto te Bahurahu, kaore, kna pangaia tenei kupu ki wabo, pangaia hoki e koutou "ki wabo i o koutou ngakau, otira tenei tetahi kupu, hei whakamarama atu kia
koutou, kua whakaaetia te tono-tu a Mangakahia, kia hikitia e ia te Tiiiti ki Ngapuhi, a koa tukua pahia atu nga Haki, te Tiriti, me Maui, kia riro ia Ngapahi, ia Baniera, ia Herepete, me etahi atu, a kua riro ia ratau, kahore he ngakau pouri, kino ranei, i roto i nga ngakau o nga Bangatira o te Tai-ra-whiti, otira e marama ana etahi o koutou kite take i puta ai te kupu hiki i te Tiriti, na runga i te tautoko tanga a te Tai- rawhiti i te Pire a te Pirimia, kaati i runga itenei tu ahua, ko te kupu a nga taane a nga Wahine me nga Bangatira menga kai Whakatakototikanga, me tuku, i te Bangimarie i te ngakau pai marama kaua te pouri met e ngakau kino hei.waifyo*"roto i te ngakau, a, na tenei whakaaro; ngakau marama i oti pai ai tekupu i waenganui inga Bangatira o te Tairawhiti me Ngapuhi, mauriaana te Tiriti hei whakatuhera i te "Whare-potae onga Bangatizae Ngapohi kua pan ata net kite po, te rum, hei whakatuhera i te kohi moni mo te kawe i te Mana-motu-hake, kilngarangi, hei te mutunga o tena hui kaatawhakahokiamai nga Haki kia Tamahau Mahupuku, menga Bangatira o te Tai rawhiti. Na enga Bangatira, Eai-whakahaere, he mea nui rawa te ata titiro kite ngakau aroha, kite ngakau ngawari, hei taonga tuturu, hei kauwhau hoki ma koutou kinga huihuinga, ki nga wbakaminenga,, ki nga nohoanga tangata, e uru ai enei kupu ki roto kite ngakau ote Tane o te Wabineonga Tai-Tama-riki e tipa ake ana, kia kaua ai e hopu nga whakatipnranga e haere mai nei ki nga kupu whakapouri i roto. i te ngakau o te tangata a ka waihohei whakatipu i te mate, ki te tangata mo te Hapu, mete Iwi, ara me nga Maori hold, e noao nei i runga i Aotearoa mete Waipounamu, ara nga motu e kiia nei ko Niu Tireui. Na e hoa ma me titiro atu tatau kite kupu a te Karaiti i tc Bongo Pai a Matiu:—J mea atu a te Karaiti ki ana Akonga, ko taku kupu hoki tenei kia koutou, kite kore e nui ake ta koutou mahi tika i ta nga Earaipi ratau ko nga Parihi, e kore rawa koutou e tapoko atu kite Bangatiratanga o te rangi, kuarongo koutou, i kbrtrotia e nga Tipuna kaua e pata tangata. a kite patu tangata ka tika te Whakawakanga mona, na ko taku kupu tenei kia koutou, Id te riri noa tetahi ki tona teina, ka tau te he kia ia, a ki te mea tetahi ki tona teina wairangi ka tika kia Komititia, na, kite mea tetahi poauau, ka tika mona te Kapura o te Beinga, n& reira kite mauria ata e koe to whakahaere ki te ata, ka mahara i reira i hara koe ki tou hoa, waiho to whakahaere i mua o te ata, a haere matua houhia te rongo ki ton teina, ka haere ai, ka man mai i to whakahaere, Sa hohoro te whakarite i ta koroakorerokotou hoa tauwhainga, ia korua ano i te huarahi, kei tukua koe e to hoa, tauwhainga kite 'Eai-whakawa, a ka tukua e te Eai-whakawa kite Eatipa, a ka maka koe kite whareherehere. Tenei ano tetahi waahi o taua Kupu:—kaua e whakauaua atu kite kino engari ki te pakia tou paparinga matau e tetahi, tahuri atu hoki tera ki a ia, a kite mea tetahi kia
whakawakia koe, a kia tangohia tou koti, tukua atu boki tou ngeri ki aia, a kite tonoa koe e tetahi kia haere kotahi maero, kia rua an e haere tahi ai me ia, kua rongo koutou i korerotia kia aroha alu ki tou hoa tata, kia kino hoki ki tou hoe, whawhai, na ko taku kupu tenei kia koutou, arohaina o koutou hoa whawhai, manakitia te hunga e kanga ana ia koutou, kia pai te mahi kite hunga e kino ana kia koutou, Inoi atu, mo te hunga e whakawhiu ana ia koutou, e whak&toi ana kia koutou, kia whakatipu tamariki ai koutou ki to koutou Matua i te rangi, e mea nei hoki ia i tona ra kia whiti kite hunga kino kite hunga pai,. kia ua hoki te ua kite hunga tika kite hunga he. Na enga hoa Honore, kia uaua, kite whakamatan ki £e whakatika tika kj o tatau tikanga, e pai ai te noho onga Iwi mftori, i ronga i o ratau takiwa mane, homai hoki a koutou whakaaro. e tipu ai te Iwi i rungai te rangimajrie. i te ngakau e herehere ana, i runga i enei kupu tonu e whakaatu nei to koutou ke, inehemea e he ana tona reo tohutohutia mai. Heoi ano "Te Puke Ki Hikurangi."
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/PUKEH18980802.2.2
Bibliographic details
Puke ki Hikurangi, Issue 12, 2 August 1898, Page 1
Word Count
1,380PAPAWAI. Puke ki Hikurangi, Issue 12, 2 August 1898, Page 1
Using This Item
For material published 120 or more years ago, to the best of the National Library of New Zealand's knowledge, under New Zealand law, no copyright exists in that material.
For material published fewer than 120 years ago, copyright may still exist. Please see our copyright guide for information on how you may use this title.
In both cases, the National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.