He whakaatu tenei Kinga Iwi Kinga Hapu menga huihuinga tangata i roto ite rohe ote Tai Hauauru enoho maina koutou i nga marae o koutou Tupuna o koutou maatua tena koutou tena koutou, i raro ite atawhai a te Atua o koutou Tupuna, te tnaiho a Onamata, maana Tatou e iiaki e whakaora kin ora tatou Jkatoa... , - ..... Be kupu atu tenci naku Ida koutou katoa katoa Taane wahine homai ano kia au te turanga Mema mo te Tai Hauauru i te tau e haere mai nei liei whakaotiotinga raaku ite Remu o te kakahti o koutou Tupuna maatua e takoto nei. 1. Kua tohungia ano e ahau ko Henare Kaihau hei Mema mo tatou ki Te Paramete (Na) e te Iwi ma koutou taku kupu e awhina e tautoko. %. Ko koutou katoa kia kotahi ki raro i taku kupu e mau i runga ake nei to koutou kaha, ko taku kaha, to koutou manawanui ko toku manawanui. 3. Okoutou taonga, menga tikanga, mete Mana, ma koutou tonu e pupuru. Kia mau, kia mau, kia inau. 4. Kei kona tonu au e tu ana ahakoa te Tiriti o Waitangi ahakoa te take ki Ingarangi, ahakoa kite kawanatanga o Nui Tireni, kotahi tonu enei take kei roto i taku ringa ina tatou e whakaae ma tatou e whakaoti katahi ka otj no reira, Aku Tupuna nku maatua. whaea, te Iwi katoa Pooti mai ki ta koutou mokai kia Henare . Kaihau. Heoi ann NA KIINGI MAHTTTA TAWIIIAO. HE PANUITANGA WHANtJI NA TE PAKI 0 MATARIKI KINGA PITO E WHA OTE MOTU 0 AOTEAROA ME TE WAIWAIPOUNAMU. 1. Ara Kinga Iwi Kinga Ilapu he morehu nei koutou no roto ite Tutuku o koutou Tupuna maatua. Engn rangatira taane menga rangatira wahine mete Iwi nui tonu, kia kaha te OTa i runga ia koutou katoa mete mana nic te aroha me te atawhai, he waa he taima he tan he ra tenei o tika ana kia whai reo Te Paki o matariki kite whakaatu kia koutou i ona inahara katoa Kinga Iwi Maori i runga } nga motu e rua nei i Aotearoa mete Waipounamu konga motu tenei o koutou Tupuna, maatua, e hara i te mea lioko kite moni e o koutou Tupuna (na) kia rahi ta koutou titiro mo tenei wahi o tenei kupu, To koutou Rangatirahanga e hara i te taonga Tarewa, he taonga Horatu na te Atua nui ote rangi te Atua o koutou Tupuna, maatua nana i liomai te rangatiratanga nm koutou. me o koutou whenua hp men, oati tenei rangatiratanga me tenei Mana i waengamii io koutou Tupuna, maatua na nga kiingitanga huihui onga moutere ite tau 1840. 2. No reira au a Te Paki o Matariki ka karanga atu nei kia koutou, kia kotahi, kia kotahi, kia kotahi nga Iwi Maori katoa onga motu e rua nei kite pupuru ite mana rangatiratanga o koutou Tupuna, maatua mo koutou whenua mete mana whakahaere io koutou tikanga Maori koia au e haere atu nei ki o koutou marae katoa kite whakako tahi mai ia tatou kite huihui hoki i o tatou wliakaaro kia kotahi te hopuatanga, ahakoa, te Tai Tokerau, ahakoa te Tai Rawhiti, me Te Waipounamu, mete Tai Hauauru, kia kotahi he Pukeitanga monga mahi menga whakahaere katoa kia taea ai te Pupuru nga rangatiratanga kua whakalmatia i runga ake nei. 8. E Te Iwi kei te jx«!.o oti a»u nga wliakaaro o To Paki o Matariki mo runga i enei take kua korerotia i runga ake nei. 4. He mea tuatalu ntn tatou ma nga Iwi Maori katoa o enei motu me whakatu In- P.Tamoto Maori hei wharr runanga monga rangatira onga motu ■■ rua m i hei wliakalun-re i o ; ratou take, hei whnkahe hoki inoiiga Tun- epa ana kia ratou
kia whai mana ai te whakapintanga atu kinga ritenga ote ] Ture i whakaotia nei e o tatou Tupuna ite tau 1840 kia whai mahi ai ma o tatou Mema e wha nei kite aroaro ote Paramete o Nui Tireni kia taea ai e te Paramete o te Kawanatanga n Ingarangi te tohutohu mai kite ratou take e tonnii in-i <• rnrmi ~i Tt Pa ram ote o Nui Tireni ahakoa ano te whakaae mai te whakakahore mai ranei heoi kua waiho tena hei take nui ki waenganui i nga Iwi Pakeha menga Iwi Maori o Nui Tireni me o ratou Mema. Ko te raru nu i tena ote Iwi Maori kei o ratou mema kaore nei e hari i o ratou take Maori i nga Tau kua pahemo ake nei. No reira e nga Iwi enga Ilapu e nga Pootitanga e wha, onga motu t ma nei ko te mahi tuatahi ma tatou i naianei Konga Mema E wha e whakalmatia e Pooti ngia ana mo te tau e haere mai nei me whakaoati ratou katoa i mua ite Pootitanga kia tu hei mema ara me penei. KO AHAU KA TU NEI HEI MEMA MO TE TAI TOKERAU, TE TAI RAWHITI, TE WAIPOUNAMU TE TAI HAUAURU, E TINO OATI ANA AU KI TE AROARO ONGA IWI I POOTITIA AI AU" KONGA TAKE , KATOA I OTI ITE PARAMETE OTE IW! MAORI . KONGA TAKE ENA HEI MAHI MAKU KI ROTO ITE WHARE PARAMETE 0 NUI TIRENI HEI POOTI HOKI MAKU KIA TU AI AUA TAKE. ' Kite oti eiK'i take ia tatou i naianei te whakatakoto kt to aroaio onga Mema mete whakakotahi ia ratou kia kotahi kite hari i aim take ka riro mai ia tatou ta tatou e tolie nei ma tatou ano tatou e whakahaere me o tatou whenua. ka Pitta ka ora tatou. Kite kmv v tirohia mai e te Paramete 0 Nui Tireni te take i whakaotia nei e te Paramete o te Iwi Maori o Nui Tireni ki o ratou Mema ka Pooti ngia nei heoi kua ahei nga Iwi Maori katoa onga motu e rua nei te kii * ki ana Mema tokowha kia haria nga take menga Ripoata whakahe a te Kawanatanga o Nui Tireni 1 paahitia nei hoki e Te Paramete o te Iwi Maori me eteln atu ripoata whakahe onga tau kua pahemo nei ma o ratou Mema e hari kite whenua matua ki Ingitrangi, ko reira hikoj ai te wae maui. raua ko te wae matan kite whakatika ite manga kotahi kua whdkawiria nei c te Waikura ko reira hoki ai nga namu kh te take onga maunga ka whati i kona nga lka Kaha ote moana ara penei. I runga ite Ture ote tau 1852 rarangi naina o taua Ture ko te Kiingi o Ingarangi 1 runga i tona Hiiri whai mana ka whakarite ka whakaae i runga ite whakaaetanga a te Kawanatanga ote Paramete o Ingarangi kite whakatu i tetehi Ropu i etehi Ropu ranei i te takiwa o Nui Tireni hei whakahaere i o ratou Mana me o ratou Whenua me o ratou tikanga Maori kite Hiiri hoki i tona Hiiri whai mana hei whakaoti i nga take i waengamii 1 nga Iwi e rua o Nui Tireni. 5. He whakamaramatanga tena na Te Paki o Matariki kia koutou ko te Mema e tohungia e koutou mo runga i enei take ko taku tena e tohu ai ara te Mema mo te Tai Tokerau, Tai Rawhiti, Te Waipounamu, ko enei mema e torn kn Henare Kaihau ka wha, kia feu te Rangi marie mete ,m»ha kia tatou katoa. 6. He whakaaturanga tena kia koutou katoa ka tu te Wnnre Paramete mo te Iwi Maori moluluike ki VganimwiliM. Waikato, ka pula <e Teiieta ite onga ra ote niarnma n. i. k.j' oti te whaie I nga ra O Mei tail 1!»1 •» ko iviirt Iwirnngnliii ni) nga Rangatira onga motu e rn.i nei mete KaX}anat<ingn >•> Nui Tireni kite tonio i latin whaie I.- uu jpna «■ wlnrlwliiria ai nga Mema mo Te Waipont.iimii me ft' Tai Rawhiti mete Tai Tokerau mete Tai Ilataimi hei Mtyna mo laua Wliare Paramete e mau iho nei ie \hua i vunga'ako m-i a 1 . J_
KONGA TAKE HEI MAHI MA TE PARAMETE OTE IWI MAORI. 1. Ko Te Tiriti n Waitangi nio ona uhakaritenga. 2. Kn te Tine iini o \ui Tu-nn -te tnn > whoka3. Ko te tak.ilianpi inumt lanhin nnw J\u •* ma. 4 Ko te Toto ote tangata mete murunga onga whenua e Te Raupatu. 6. Ko te tangohanga ote mana whakahaere ote Paramete o Nui Tireni e te Pakeha. 6. Konga Ture i hanga e te Paramete mo te tangata. 7. .Konga Ture i hanga lno te whenua. 8. Konga Ture i hanga tnonga Kohatu utu nui i raro ite whenua. 9. Konga Ture i hanga monga rakau menga Harakeke. 10. Konga Tun- i hanga monga manu Maori. 11. Konga Ture i hanga monga tauranga lka menga Ika wai Maori. 12. Konga Ture 1 hanga monga Ngaawha. 13. Konga Taknlm onga motu o rua nei. KONGA WHAKAMARAMATANGA POTO TENEI ONGA TAKE E MAU I RUNGA AKE NEI. 1. Mil to Tiriti o Waitangi e penei ana. —' Ko te Kuini o lngarangi ka uhakante ka whakaae ite tino rangatiratangn ote Iwi Maori ki o ratoii whemia katoa me o raton uhakahaere Maori. 2. Mo tc Ture o te lwituaroa nui o Xui Tireni tau 1852. e penei ana.—"Ko te Kimgi o lngarangi i runga i tona Hiin wluu maun ka whakarite ka whakaae kite whakatu i tetehi Ropu i etehi Ropu ranei i runga ite motu u nui Tireni kia ahei ratou kite whakahaere io ratou tikanga Maori katoa i runga i to ratou motu kite Hiiri hoki ki tona Huri whai mana ote Kiingitanga o lngarangi cngari ko te Kolmrji nu- ti- kni tangata ino papa ki wnlio." 3. .Io te takahanga miga mana huihui onga lwi e rua, tona tikanga.—"Ko te tangohanga a te Kawanatanga i nga Mana ote Paramete o Nui Tireni ara he nui ake nga Mema Pakeha i nga Mema Maori, no reira o ratou Pooti i kaha ai kite whakatau inga Ture kino e pa nei kia tatou kite Iwi Maori. No reira e Aue nei nga Iwi Maori i runga i enei motu ki tenei mate nui. 4. Ko te Toto ote tangata mete murunga onga whenua e Te Raupatu.—"E te Iwi ko te mate nui rawa tenei i pa Kinga Iwi Maori o enei motu ara kore rawa i whakawakia te hara i waenga nui inga Iwi e rua i raro i nga . tikanga ote Ture o lngarangi, no reira, i runga ite mea kaore i uiuia kaore hoki i whakawakia nga take o taua Toto, kia mohiotia ai i he te Iwi Maori, kia tika ai te murunga o ratou whenua e te kawanatanga o Nui Tireni. No reira e te Iwi, kei te tu tonu to koutou tika, me to tatou ora, i tenei motu, na reira, mehemea kite kore e tirohia e te kawanatanga o Nui Tireni me hari ki lngarangi. 5. Mote tango hanga ote mana whakahaere o te Paramete o Xin Tiivni engn Pakeha tona w luikjiiuaramatanga o i« in i .inn "l\M !>• ali Liu.iiiilt.lltirn ite • • : Nrt...i u. raN-u ulii-mi.i ki Te lloko. 1.. If IJnlu. .... |,< Mok't- lIH-1"' .• TnU 11"', it II , t, M."'i i 1,1.1 •niMii uliaU Mam, .. n„. (.• imm.i linma liulvi in ratmi mgoa, no mm <• iii«> n< i .> k<> utou uhenna i runga ite Tuku a To Koniihaiia me Te Poari ki taana riilii i liaina ai.
G. Monga Ture i hanga mo te Tangata tona tikanga.— "Me wliai mana nga Maori kite wliakahaere i o ratou linra ara ki tv wliakatu I'aramote hoi hanga io ratou Ture kin tu ai lie whare. wliakawa 1110 nge o ratou rarnraru Vntoa nia konn V. takoto pai ni ngaTure mo te Pani me lhtuakore kia Tupn ai ratou hei Iwi nui i nuiga io whenua Maori, mete Ture Poari, menga Ture wliakatu Komihana menga Ture mo te Tai Hauauru, me ra atu Ture e pa ana kinga whenua Maori kaore nei e taea e ratou te Hoko, te Mokete, te Riihi i o ratou whenua. 8. Monga take ixta warn tae noa kite take iekau marua. Kua tangatangohia katoa tia nei e te kawanatanga ma ratou e whakahaere, no reira e Te Iwi, be tino takahi tenei i te ritenga o Te Tiriti. 13. Monga Takoha onga motu e rua, tona whakamaramatanga tenei. — cr Ko te takoha i runga ote whenua, ko te takoha onga rakau, kohatu, kararehe, Pane Kiingi, Reriwe, Waea, Terewhona, Poutapeta, Ron, Taongahaere mai onga motu, takoha o nga tauranga turaziga kaipuke, Raihana Hootera, Toa, Parakimete, Peka, Mira Roia, IvamuTa, Piha, Kai hoko Ika. a me era atu Takoha i runga i nga motu e rua nei. No reira Te Paki o Matariki ku ki atu nei kia koutou katoa kia titiro mai o koutou wliakaaro ara nga Iwi o te Tai Tokerau ote Tai Rawhiti, ote Waipounamu, mete Tai Hauauru,'ki o kou- " tou tika me o koutou taonga kua whakararangitiu nei e takahia nei e te kawanatanga a e ngoikore tia nei e o tatou Mema kite malii, kei konei e noho ana nga mate e pa ana ki roto kinga tangata takitahi o roto oia Hapu Katoa onga motu e rua nei. Titiro mai ano hoki koutou e nga Iwi ki tetehi take nui, I whakatakolongia ete kawanatanga o Ingarangi kite kawanatanga o Nui Tireni mo te takoha onga moni, ote koroni o Nui Tireni mo te moni e £7,000 kia wehoa hei awhina i nga Ture e mahia ana e ratou mo ratou i roto i to ratou Paramete Maori. No reira e nga Iwi, Enga Hapu, Enga Rangatira tanga onga motu e rua nei, o roto i nga Pootitanga e wha, titiro mai ano ki ta koutou, inokopuna tamaiti kia Kiingi Mahuta Tawhiao, kite Pou herenga akii whakahirahira a o koutou Tupuna, maatua, ka ngaro kite Po, i Poua ai hei matua monga Iwi hei hereherenga, monga waka o koutou Tupuna mo Aotearoa mete Waipounamu. Na te mea koia kei runga tonu i te Ohaki a tona Tupuna'e ki nei, ''Kia mau kite Ture kite whakapono kite aroha kite atawhai Kinga Iwa e rua/' E te Iwi E Tu Kaknhungia to Kahu, Rauawatia to Waka whakanoho raw ate Tauihu mete Taurapa, kia kotahi te tangata hei 0, Te Ihu, Te Kei, waenga i takoto heoi ano Hoenga i to waka ite wa e Timu ana te Tai kia whiti atu ai koutou ite moana Puhoru maku koutou e kawe kite aroaro onga Tau Twi i runga ite kaha o te Atua o koutou Tupuna maatu. Enga Iwi ote manawanui, Enga Iwi ote mate, Enga Iwi i raro i tenei tikanga e pupuru nei koutou i to koutou Mana kia tika to haere ki runga i tou waka, kaua e peka kite waka tangata ke, kei waiho koe ite puta, ko taana e tohu ai ko tau tena e pooti ai. Hei Kupu whakamutunga tenei maku kia koutou katoa: "Whakarongo ake au ko te tangi mai a te manu nei a te Matuhi, Tuia, Tuia, Tui, Tuia. "Whakarongo ake an ko te tangi mai a te manu nei a te Huia, Huia. Huia. Huia kia kotahi. "AKA NGAAPU TE WHENUA KA HAERE NOA TANGATA KI WHEA M ERU WAIMAKO ?ÜBUTIA TAWJJZA KIA VTA AHA! ITA, ITA, ITA. Heoi ano, NA TE PAKI 0 MATARIKI
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/PAKIOM19111122.2.2
Bibliographic details
Paki o Matariki, 22 November 1911, Page 1
Word Count
2,529Untitled Paki o Matariki, 22 November 1911, Page 1
Using This Item
For material published 120 or more years ago, to the best of the National Library of New Zealand's knowledge, under New Zealand law, no copyright exists in that material.
For material published fewer than 120 years ago, copyright may still exist. Please see our copyright guide for information on how you may use this title.
In both cases, the National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.