WHAKATURANGA.
Ki nga Iwi ki nga Hapu ki nga Reo ki nga Huihuinga tangata me nga Rangatira o enei Motu o Aotearoa mete Waipounamu. E hoa ma e tatou katoa e noho nei i o tatou Motu crua nei. Tena koutou tena koutou. Tenei te Paki o Matariki te rere atunei. kite whaaki i nga take i whakatakotoria e KIINGI MAHXJTA TAWHIAO. me TAINGAKAWA te WAHAROA. i waenganui i nga Iwi me nga HaPu me nga Rangatira* i te ra itu ai te Hui, i te 2 o mei 1907. ki "Waahi nei, 4000 tangata i rupeke ki taua Huihuinga. KINGI MAHUTA TAWHIAO. e mihi atu ana au, kia koutou ki nga Rangatira hapaii to tatou Whakapono, me to tatou kaumatua mete Kitohi. tena koutou katoa i raro ite atawhai ote Atua. Haere mai te Iwi, haere mai e nga Rangatira o te Motu nei, mai ano ite hiku ote Motu, a, putanoa kite Upoko ote Motu nei. Haere mai ki to Waka, haere mai ki nga Waka, haere mai ki tou Manutu, Akurangatira haere mai ki tou Whare haere mai ' teiwi. aku Tupuna aku Matua, haere mai ki to Ra, haere mai kiau kite Papaorootu. haere mai kite taonga o koutou tupuna kite kite, kua tae mai koutou e noho maina, ite mate kua Ora. he kupu ake nuku kite taka mai te kupu ite waha ote taugata korero, ki ata whakarongo, kia marama te hopu. kite oti kaore kau he'oti'i'tua atu. kotahi Atua, kotahi taogatii. kotahi find te kai wawao o te tangata ka ea, kotahi teo, koia.tena. Haere mai, teua koutou. TAINGAKAWA TE WAHAROA. 'ieivri whaknpaingia te Atua o tatou tupuna o tatou matua, nana nei tiitou i tiaki. te mana o koutou tupuna i haere mai «i ratou i te moami. i tc parirau o te mann i nga waka rem rewarewa te knhungfi o ngu Tauiwha i haria mai ai rnfou ki tenci motu. j whnkaiitdciiiiti-tia to Atua o tatou tupumi, e wehi ana kite Atua, whakahonore tia te Kiingi. tena koutou e nga rangatira o te Motu nei, Putu putanoa. tena koutou kua rupeke mai nei ki to tatou ra. ma te Atua tatou katoa e tiaki. eliara tonei rangi i te raugi ma te kaha o te tangata e ngari ma to te Atua kaha anake. e whaknmoemiti ana au ki to tatou rupt'kc tanga ki to tatou Ra. te Iwi. w hakarerou te Mauahara, te ligau tuara, te whakakeke. ehara tenei rangi i te raugi o ena taonga. i roto i nga rangi kua mahue ake nei, ko enei o tatou taonga. titiro mai ki to tatou Ra, ahakoa he aha to whakaro kei roto ia iwi ia iwi, whakurerea. aku Pnp-i ko koutou te kai wawahi i nga wa kua mahue ako nei, ino te Arawa taku korero, mo tc Rangi puawhe, mete Pokilia, me Petfra te puku atua. Whakaotia i tc ra nei, herea mai nga waka nei ki a kotahi te horenga, tae atu ki nga waka o te Motu nei. taku papa Taiaho. whakarerea tau. herea mai tnatatua kite herenga o Tuinui. Kati aku kupu i konei. nga take o to tatou Ra koia tenei. (1) ko te mate o nga motu erua nei. o Aotcaron me tc \Vni}>«:;nainu. j (2) ko toOhakia te Knini Wikitoria, mu tc whukau a o tatou Tupuna. ko te Paraineto <> Ingarangi. (4) ko ti? PuremUe o Nuitireni. jo) ko tc maim o nga Tupuna. (G) ko to mate ote tangata c heke nei kite Poo. ma ICailiau e wbakamarama. IJ. KAIHAU, ka whakamarama i nga take o tc I»a. 32 nga Rangatira, whakarongo mai e nga Iwi, e nga Gapu, ahakoa no te Hiku o te motu nei, putanoa ki tc Waipounatnu. hopukia kia mau tou taonga. e hara i te taonga Huko, he taonga Ta« rewa, he taonga Horatu, no te Atua nui o te Rangi. koia tenei ka poua nei eau nga take i korero tia e Taingakawa te waharoa, - —i-hisJ2E_A.tna mai nei o koutou Tupuna i to ratou lmercnga mai
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/PAKIOM19070502.2.2
Bibliographic details
Paki o Matariki, 2 May 1907, Page 1
Word Count
671WHAKATURANGA. Paki o Matariki, 2 May 1907, Page 1
Using This Item
For material published 120 or more years ago, to the best of the National Library of New Zealand's knowledge, under New Zealand law, no copyright exists in that material.
For material published fewer than 120 years ago, copyright may still exist. Please see our copyright guide for information on how you may use this title.
In both cases, the National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.