TE HUI NUI I TU KI KARIKARI.
He rongo korero kua tae mai ki Maungakawa nei, no roto i te Nupepa Pakeha, i ahu mai i Tauranga. "Ko Te Tei o Pureti Taima" te ingoa o taua Nupepa. E korero ana, i tu te Jtui a to Tii-Rasvhiti, i tu ki Karikari, MangatawaTauranga. hvi o auawahi i rupeke ki reira o 300. Ko te tak,' i huihui ai, kia r.nij»o i nga whui korero a Tawhiao, mo tana Penihaua, nie eteai atu putake, na reira hnki i hui ai nga rmgatira ki tera kainga ki Miungakawa, i to takiwa o Waikafo. A, i whakatr«» katoa ratou ki a Tawhiao, ka.ire ano i t uigo i taua moui peiiihnna, ina anei kua tka taua moni.— Ara, i runga i te hialiia o etohi o ana tangxta, nif whakaau taua ineaparupavu kino nei. Ltuhi o nga mea i whakapuukiua i taua r.i, — "Ko nga ruri, hlO nga hoko «> nga vr henna M lori. me mutu rawa. Me w.iwahatiga, ka »re ra.va e whakaaetia kia t-ii* kite K ><>ti Wheiiua Maori, me etelii atu patake; kaua rawa e tae ki te Kooti VViionna Maori. TEMOS'I PENiriANV A TAWHIAO. ICua tan mai te rongo koivro o rcto i tetohi Nupepa, k>toHmira Akarana te liigoa, ko nga kupu tenoi a te Karnnana. Ki tana m >hio kite rongo ote moui penihana a I'awliiao. Kua korerotia nei etehi u nga tangata, kanre e tika, tetelii e ki aaa an«» te Minita Maori, kua puta mai ano ki a Tawhiao tetehi wahi o taua moni penihana, ko te koata e £SO. 5. 0, kua r n mai i a ia. Na, ki tana mohio ka tango tonu a Tawhiao i taua moni nei. Ko te toru hoki teiiei <■ nga whakaaturanga kia ia, kaoru ano i tatu noa te whakaaio o te Minita, mo enei ritenga mo taua moni peuiha, na. Kei to inahara tonu te Minita, he horibori aua korero kua koro to whaka.iro o Tawhiao, ki taua penihana. I taua Nupepa an-» ko te a Hoii Wirikiuana, mo taua moni pt-nihana a Tawhiao, e ki ana. ko nga Rangatira kei tu whakahaere i nga tikanga a Tawhiao. Kauui te maharahara kt taua penihana a to Kawa-na* tanga, ko ete'ii o nga tangata e kii ana, kaore ano i riro mat i a ia, engari ia, ko to ratnu hialiia pea. he wbakararuraru i te whakaritenga a te Kawauatanga raua ko Tawhiao, kia tika ai he putake hei whakahokinga atu mo taua moni penihana
HE WAIPUKE NTJI.
Tenei tetchi reta kna tac mai ki Maungakawa nei, i tubia mai i te Awa-a-te-atua, i te 6 o nga ra o Akuhata, ka mahue nei. lio te inea nui rawa i roto i taua puknpuka, aroha hoki kite titiro iho, ko tetehi waipuke nui i puta ki taua whenua; ngaro katoa nga tangata, me nga kai, tae noa ki nga vhare o nga tangata, mete whakaatu mai ano a taua pukapuka he iti te mate i te pakarutanga o Tarawera be nui ke tera. Ko te AVhare a te Hurinui kei roto i to wai e tu ana. Heoi, kei te whakamomori tonu a Ngatiawa ki tona taonga, e ngaromia ra e te waipuke, ma te paunga pea o nga ra o taua marama te mimiti ai, te hoki ai hoki a Ngatiawa ki nga 'Pa' taw'iiito. Tokorua uga tangata i mate i taua waipuke, no te Awa-a-te-atua tonu tetehi, no te Whanau-a-Apanui tetehi. Kaore ano i kitea, tera pta kua riro atu kite moana i te karinga a te waipuke. Kua tae atu etchi reta pivhiri mo Te Hurinui Apanui,— Ka Ngatiraukawa, na Te Heuheu. Kei a Oketopa nei te hui a Te Heuheu. I ruuga pea i te
ahna pouri o Te Huriuui, ki tera mate Hoi kua pa ki a ia, me tona iwi katoa, fcaore ano ia kia whakautu noa i nga karanga mona. Waiho pea kia tatu jf*wa tana ngakau mamae, ka rangona te haere a Ngatiawa, ki nga powhiri mo ratou.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/PAKIOM18921006.2.7
Bibliographic details
Paki o Matariki, Issue 6, 6 October 1892, Page 7
Word Count
668TE HUI NUI I TU KI KARIKARI. Paki o Matariki, Issue 6, 6 October 1892, Page 7
Using This Item
For material published 120 or more years ago, to the best of the National Library of New Zealand's knowledge, under New Zealand law, no copyright exists in that material.
For material published fewer than 120 years ago, copyright may still exist. Please see our copyright guide for information on how you may use this title.
In both cases, the National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.