PATIMO.
"Ko Patimo," eai ko tetahi UNKNOWN tuhituhi mohio, "he motutere, makari ake nei, kei te moana o Ikaria. Ko te mamao ote tuawhenua, o te tahataha tai hauauru o Ahia Minoa, e loru tekau maero. Ko te matarae ia o Pobiriuma i Karia. ~ Nga maero o laua moulere lawbio "noa, kolabi lekau ma rima; ko te inea, be toka 7 keokeo ana nga maunga, abua moremore ana. Ai ake le wabi e ngakia ana, le wabi e lupu ai le taru o taua molu, ko telabi awaawa ili kei le lai bauauru; kei reira nga mara o nga langala whai rawa o taua moiutere. Aua noa ake ona pari lu haere ana nga kupane, ko nga kokoru be tini, ko etahi e pai ana bei turanga puke. Kolabi ia te awa, e mahia ana i laua molu, he kokoru langa kei le Tuaraki e rurungia ana e nga maunga likelike i nga taha, kolabi ia le laha lakolo noa, ko le wbakaruru o taua laha, he kumore kikiri ki wabo. Kabore he oranga ma le langata i laua motu, e ia kawe am i te kai i nga wbenua. Ko le laone o taua motu kei runga kei le keokeonga a tetahi maunga leiiei, e kokiri ake ana i le laha moana. Nga "whare o laua molu 500, kei Te Kera 50/' £ kiia ana e nga langala baere bou alu ki taua moluiere, kua neke nga langala, kei le wba mano. Ta ratou mahi be mahi i te kopupungawba ole tabataha o laua molu. Pei alu ai kite motutere e nga Romana, nga langala whakaako tikanga i rere ke i a ralou tobunga kikokiko, i mua ai. Ko Hoani Apotoro i peia alu ki lenei molu e te £pera e Torailiana, a, ko nga whakaabua wbakamiharo i rolo i te Wbakakilenga i wbakamobiotia ki a ia i runga i lenei moluiere. Inaianei, ko tona ingoa lenei ko Paiino.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18621216.2.33
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 15, 16 December 1862, Page 25
Word count
Tapeke kupu
319PATIMO. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 15, 16 December 1862, Page 25
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.