Ka taia, i runga i te ahuareka, te pukapuka a Paora Te Rauhihi, to matou hoa kei Taupo. Mo te runanga katoa o tona kainga, tana korero. Ko nga kupu whakahoa o nga rangatira Maori e taia tonutia nei ki ti Karere Maori, he tika kia waibo hei lapu mo ratou, mo matou.
Obinekahu, Taupo, • Aperira 12, 1862. Ki Akarana, ki a Te Pere. E tena ra koe, Ka nui to malou aroha ki a korua ko lo taua imaiua ko Kawana. Tenei a matou nei whakaaro, kia torerotia atu ki a korua ko Kawana. Kua pai inatou ki le Kuini kite Kawana, ko raua nei matua mo matou; kaore matou e pai ki nga ritenga Maori, ta te mea boki be pani maiou na le mate taua,, ha le mate koeo, na le ahi, na te mate wai, -ora ake he lamariki, ana ke. Tenei ano loku whakatauki: "Ka riri a Taiba, ka kaia a Maero." Mo loku piringa kite Kuini hei m&tiia lupu moku, a mate noa. Ko enei hapu e toru nga iwi e pai ana kite Kami, kite fcai-wbakawa, kia maraina boki kouiou ki a malou whakaaro mo to malou Kuiniianga. E toru enei iwi kua pai nei kite Kuini, nga iugoa, ko Te Uikuiu, ko Ngatiruingarangi, ko Ngalirauhoto. - Pai rawa atu ki to matou Kuini, ki to matou matua, ki le piringa o te pani. Kaore matou e kino ki enei niahi, kite Kaiwhakawa mo te linanu mo te wairua; ka rnau tonu toku rliiga ki ena mahi, a tatou. Kia kaha mai boki koutoti ki au. Heoi ano. He waiata aroba ki a Kawana:— Kaore te aroba e huri I roto ra, tau kai Kapiti, E moe atu nei. Tara te korero, ka Tikanga e to rau, Naku i ara koe i huri i Rau rangi, Haere mai nei aii Hei tara ma te ngulu e. Ka miitu. Na, he whakatauki tenei: "Ka
mate be tele kura, ka ora he Lete kura;" "ka to be ra, ka ara be ra." tieoi ano; Na to boa aroha, Na Paora Te Ravhijit, Olira na te IVunangakaloa.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18621216.2.23
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 15, 16 December 1862, Page 15
Word count
Tapeke kupu
350Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 15, 16 December 1862, Page 15
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.