WIREMU PATENE, NO HOKIANGA.
Ko Wiremu Patene, he rangatira tumua no Hokianga. Ka ngaro noa te tohunga hapai tikanga o nga hapu o raro, ka ngaro noa hoki te hoa ngakau apatahi o te Pakeha. He tangaia ,piri pono ia kite Kawanatanga 0 Niu Tireni; ahe langata uekahi* !ki te whakalupii i te whakapono, whakauruurii ai ana wbakaaro ki o nga Minita o te karakia, "He langaia ia," e ai kp Te Otepe Piwa a Mangatnuka, *\l manaakilia e nga iwi« rua, e Ngapuhi, e Te Tarawa boki, ho le mea, he taigata pai ia; kibai i whakaae kia mabja te be. lleoianotana mahi, he aroha kite Atua. he aroba fei te Cangata." Ekiia ana S pa te mateki tauu ka ngaro ake nei, i te maiaraa o ; ko te niea, i Vabuii ora ana 1 uiunnga ibo. X tei ntarama .0 Hune, j $62, ka ha6r6 ki raro, kia kite! nga Whanaunga; a i te ttfranga al 0 te Ruiiangai Takivva o Mangoniii, uru ana ?a ki le maiakilaki. Ka poroporoaki ki nga wlvanauiga iOrurti, me
era atn wahi, a, buri mai ana te aroaro ki te kainga i Mangamuka, i te awa o Hoki aoga. " I tona taenga mar/' e ai k© te kar-tuhf-tubi kua whakabuatia rate ingoa i runga nei, "ka aiimibi te iwi ki a ia, ka koa, na te mea, e abua ora ana ia, bua noa be maba ona ra ki tenei ao." I te 40 o nga ra o Hepetema, ka pa ano te mate ki a ia, taimaba ana; a, kihai i wbeau, ka matau ia, kua tata ia kite taheke nui a Po. No te bnibuing& mai o te iwi, i runga i tana kupu, ite2o o nga ra o Hepetema, kite wbakarongo i tana kupu wbakamuiunga, ano ka ia, " Hapaioga atu a*i ki waho, kia poroporoaki au kite iwi, ki nga maunga boki ote Jtamga." No te wbakanohoanga ki waho ake o te wbare, ki riinga ki ona whariki, " aumibi ia kite iwi be tangi roiniaia ite putanga kowba, a ka hapalnga atu nga kanohi ki nga maunga, ka niea, ' Hei konei ra e nga maunga o taku wbenua'—me te wbakabua ano i nga ingoa o nga maunga a buri ana nga kftnobi kite wbakamenenga o te iwi, ka roes, " Hei konei ra, hei konei ra e te iwir E tamara ma, e ai te mea kia atawbai i muri. Heoi ano te taonga nui ko te whakapono, hui tabi ko te ngakau tatu. Terua oaku kupu ki a kdutou, kia aroha kite Atua, kite langata ano boki." Ka oti enei korero le wbakapuaki, ka wbakabokia kite wbare, roa noa e moe ana, ka oho ake ka whakahua i te waiata; ko nga kupu tlmatanga tenei kft taja nei Kaore le aroba na rolo ra i boake, Na wabo i pebi. E hoa ma, e, Katahi nei taru kino, &c f , &c» I beke baere to tatou boa kua riro atu ra apa noa kite 8 o nga ra o Oketopa, ite takiriianga o te ata, ka moe ia i te moenga roa. Ka baere te rongo ote mareretanga o Wiremu Patene, ka hui te iwi, baere ake, e rua rau. Tangi ana, puta ana nga kowha mo te tupapaku, ka tu ko Hobepa Otene Pura t tona matua, ka wbakabua i te tanei. oho katoa te iwi:~ Tera te pukohu e, Tail wbare ana mai Te Tara kite maunga Tirotiro kau au, keibea ra e! Homai e Tiki, e, Homai e Tiki te wbare o te paura pubia mai Ki to taina ia e, Kowai au e lama, Ka kite whereko ake he mata rere puku? Kia 'tiro i roto ra e, Nauraai e taraa,
Ka wbakalti baerenga, papa wMrekura I roto Hokianga e, Ekoro taku ipo e hei kite kabu Maori, Me wbakaputa boe ra e, Me wbakapula koe lekahu a Mereana, Te Huia i Tararua e, Te Toroa i te inoana, Kia pai ata koe . Te baere ki raro rati ; Kia powlwri mai, kei o matua, Kia nobo mai e I runga le atamira, Kia marama e, Te wbakamau ki tawbiti. Ki aii e lama, Kia waibo koe bei ku'raekunie roai,— Mo te rongo mau e, Hei nui mo le rau e.
No te mutunga o te waiata, kabapainga le reo o te iwi, ka puta nga poroporoaki. " E tain a e, haere atu ra, baere aiu ra i runga i le ara lakabanga a o tupuna." Ko lenei pukapuka, na Te Waiti, tera e whakapai nga hoa Maori ina korerolia e raiou:— Mangonui, Okeiopa 24, 4862. Emara,— I runga i te bonoretanga ka tukua atu e au be pukapuka na nga rangatira o Mangamuka, e wbakualu ana i le inarerelanga o Wi Patene, rangatira no taua wabi. Manaaki ai au ki taua tangata. Kaore mat te nui o tona pai. Nei taku kupu kia taia kite Karere Maori, hei wbakamaharatanga raona. Na ko au, &c., Na Te Waiti. Rite Hekarelari Maori, Kei Akarana.
He hira nga kupu manaaki mo to tatou boa ka riro ra, oiira, kali i konei. Te kupu ra hei kowha, kia tau te ngakau o nga iwi i unuunu ki tana tlkanga; a, kia tapu i a ratou tana korero wbakarautunga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18621216.2.15
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 15, 16 December 1862, Page 9
Word count
Tapeke kupu
869WIREMU PATENE, NO HOKIANGA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 15, 16 December 1862, Page 9
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.