MAKUTU.
Kua tae mai ki a matou he pukapuka na tetahi tangata e noho ana i Whaingaroa, ko Hakaraia Te Huaki tona ingoa. Mea ai ia i runga i te mamae, kua puta mai te kupu patu mona, mo le mahi makuiu i a Ngavikoiare, i a Ngaiiiamainu, la Ngatipare. Na uga korern a Hakaraia ka niatauria i maiemate i naia ake nei etabi langata i Wbaingaroa; a, mea ai aua hapu ka oli nei te whakabua, nana na Hakaraia i mate ai, he mea makuiu. I Pepuere, 1862, ka mate a Itainari raua ko ie tungane, ko Hapi. No Maehe, lokorua atu ka male; a,no niuringa ilio, ka betno ko Peii raua ko Te Tabana ki Waipa. No le matenga o Tabana, ka whakaiika lei b ; o Nga lima hula, ka mea, "Ki te mea ka kitca noi tangaia e buna nei ite langata, ko una oneone katoa bei uiu." Kotabi aiu langaia, ko Anaru te ingoa, i mea, " Ekore eea aku lupapaku kite Wbenua; engari kite kaki tangaia anake ka ora taku ngakau." Kua mea maiou, na te wbitinga-a-ra o te rongo pai i wbakautarara nga tikanga kuare a namata, nga mea i oboobo ai i hopohopo ai nga Majri ki nga alua, ki a ratou ano hoki. Oliia, kua pouri niatou i le rongouga ai be mea wbakaaro kau, ae, e mahi pai ana ratou. Kua mana, kua aha ranei te rongo pai i nga Maori, inahoki, e whakapono nei, he kaba to letabi langata, kite whakan i ate i teiahi i runga i le ara makuiu? Kite mea be korero Uka to Hakaraia, ko o matou boa i Whaingaroa i Waipa e kuare ake ana, c kino ake aua, i la le ngakau i wbakaaro ai. Oiira nei, kabore be mana ole mahi wba* kaako o nga Mibinare, me le wbakaboaianga, mahiuga bo i, o uga Pakeba nobo i a ratou. i nga luu liui ka mabue ake nei—oiira nei e iii rawa ana le mana o aua mahinga ki nga ngakau o enei bapu?
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18620701.2.5
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 11, 1 July 1862, Page 3
Word count
Tapeke kupu
339MAKUTU. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 11, 1 July 1862, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.