TE HIPI.
O nga kuri rarata katoa, ko te hipi te mea tuatahi i rangona. I whakararatatia i te orokonohoanga o te tangata kite ao, a, ko te kainga i tupu mai ai ko Ahia kite Hauauru. I tona tupuranga i reira, na te langata »\yliakamarara iiaere, n na le ahua 0 le kai,o ie whenua.o te tiakanga, ka rere te ahua ki nga inom.o e maha. Ki Piriteiie, ko nga mea i paingia ai te hipi, ko le pai o nga buruhuru, ko te monioiia ole kiko; a, ko le pai ole aiomo kei enei e rua e kiia alu nei. Ko. le.. hipi Merino ie mea i pai ake nga buruhuru; ko le bipi mala mangu no nga.niauiiga o Koterangi le men i pai ke ake te kiko. Koetahio nga momo i Ingarangi, 1 kiia alu ra, ko te laimaha o. le tinana ko te pai ole buruhuru i rite, na konei aua tu bipi i paingia ai. Ko le Heiheiea te i;ipi i lino paingia i Ingarangi, whufcatupu ai rutuu i tera. He mala ma, kalion; he-iaringa pihi, lie tuara lika pararahj lioki, e ririki ana nga wheua, a e lopu ana i. le iiinga ai. Nui alu le mai-oro ole mata manyu i nga vyhenna malao. Marauta tonu te kanobi, iiunui ana nga larmga, ko le rnata me nga wae, mangu kerekere. Ko le kiko, e lino inanakoiia ana, ko lehuruhnru ia, e luira; kq le mea tenei i. tango ai nga kui whangai hipi. ki le Hewio, i le Tiiaraki, he. pai hoki nga buruhuru o lenei._ Ko nga hipi me nga reme i Ingarangi i 1825, e rua lekau ma ono miriona; i Koterangi, e toru miriona uie le awbe; i Airangi, e rua miriona.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18620225.2.17
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 6, 25 February 1862, Page 14
Word count
Tapeke kupu
291TE HIPI. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 6, 25 February 1862, Page 14
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.