?«kiwa heimabingamo. ava'Tuce, tatjjgfi Takiva ia kahere aoo vie liVatfga;Ma<wtl mutir aea i riflgo :• maoa, boki eiwbakftmttß ke, e wbakakiiora ranei anaTakiwa £,?<} Na, letiei a teXawana teawi Mantle uru ano metewhakaae anotonaßtfmaiifci lenei meatangt} kla wb&kakabofttiiFfto etahi ata ritenififc a taua Ronantfa.i karauro* <Ja ai te "TiklwaMaorio kiaekengtae awTtire e roa<; hei#et4&iri | tebi hcfki ana WfcfrkariteDg» v teuibi|«abi,) te 7o Tihetna, 4664: ■ ■ A ka iritoaiia an# <fcia mana tenet Whaka- [ ritenga no to 45i» ngara b' Pepoerev~4{M& .. .■? • : ■-■Y,/• ' KaUiuhkahfki te Ruoanga.
A TE UNO ittXSAnga o tiJkawana, E whakarite ana i te Takiwa o Mangonui . kia, ekengiaete " tyre mhakatakoto I'ika* nga U nga Takiwa Maori." G. Grey, Te Kawana. Ite Wbare o te Kawana, I Akarana, i te Hatarei, te 25 o nga ra o Hanuere, 1862, I reite Te Kawana, jratoa ko tona Ran a nga. NO te meai kiia oii te whakarite e te Riinariga Nui o N'iu Tiranl leiahi tore e buaina ana, "Ko te Ture wbakatakoto Tikanga ki nga Takiwa Maori, 1858/' a e mea ana tana Tare, e tika ana ma te Kawana raiou ko tona Runanga, i tenei wa i tenei wa, e whakariterite nga Takiwa bei mabinga * mo Tana Tare, Takiwa ia kabore ano te tikangaMabri i fcmto noar i runga: Na, tenei a te Kawana te mea net, lae te uru anometewhakaae ano lona. Rtraangaki teaei meatanga; ienei te whakarite karanga nei, ko tenei whenna ka tuhiaake nei, hei Takiwa hei taunga mo tana Tare: Ara ko nga wabl katoa i roto i enei robe: ka" tiihata Ite tajba ban raro ote tino Wabaipn o Herekino: karere atu i relra, maro tonu kite tibi a Matnigataniwba; Ita maro atu i reira,4ikatonn atu kite tabaki :te tonga «te awao.Wbaugaroa. Otira, e karaa aqa nga.wUeouakua :rtro Ia .teKtijni»,kr tote* ; A ka wF#ka#i3k:/ inaiaqei, }po te ;•*; 3fari, aMm* A; ka ano kia mana tenei wbaka.ritenga n« te is; ongaira o^puere, Ka'r tubituhiklteßunaß^,
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18620205.2.14.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 5, 5 February 1862, Page 28
Word count
Tapeke kupu
317Page 28 Advertisements Column 2 Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 5, 5 February 1862, Page 28
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.