titangs a Kawana mo nga larigata Maoirh e haa ana tePakehakoreiraano hoki te wba 1 - kaaetia ai e te Kawanataiiga ta ratou ma hi utu4a»- e mahi. nerr otira, kahore be wbakaaromo raton i reira; Kia rapurapua marieiia ano e te Kawanatanga,a kia n^ji ; hiotia tikanga o nga wlienua, ko reira maiatiria ai te huarabi e tika ai tauamahi vht'tau. JTeoiauo. Na Te Pokiha. 1 Akafana, Hanuere 33, 1863.
£5, E RIMA PAUNA UTU. KUA ngaroata iPatiai.te kaioga o te Eramqna, tetabiHoibo Ton :he tivvha kei te rae, beraeraahoki,a puta noa ki leihu. Na, kite pupuru pokonoaie tangaia i lenei hoibo,. raaku e ho atir£ Ritna Pauna (£5) kite Kai-wbaaki o taua tangala pupuru, ki tnmea ka boki roaiano te-boiko, ka lika boki te whakawa i te langata- Ki le mea kua marara kaa teoa Hoiho, £ £ua i , auna.(£2) ie boaiu nei e aukite tangata e wbakahoki paimal ana ki Waiaua, te kaioga o te wabine a.Tijbene (Pakeba.) I niua, na Paora te Muia.o WaU riiii tenei kuri, a.e nibbiotia ana e nga tangaia o te Waimate. Na te Wabine o Tipene. Waiaua, Tibema 1861.
WHAEARITENGAfeA TE TINO RUN-A—-NGA 0 TE KAWANA, E ivhqkarite ana tie Takitoa o " Wnikato hi Raro" hia ekengia e te " Ture whaltari'e tikanga mo tetohakahaere whakaica ki wgtL Takirva Maori." G. Grey, Te Kaipana. I teWhare o. te Kpwana, i |» ; Taipei, te .16 o nga . ra. o Hanuere, 1662.. . Ireira:—» TeKawana,ratou kotona Runanga. tft mea tua ; oti 1 te whakante ete-Ru-huaina ana "Ko te Ture whakarite Tikanga too -tie'whakahaere wbakawa ki nga Takfw* Maorij 1858 a e mea ana taua Ture, e tika atia raa te Kawana raipu ko tona Runang*, i tefcei i feriei wa, e : Whakarifceritetrga Taitiwji bei mahinga mo taua hei nga Taktira : 'ii kahore ano te tikanga, Maori i inutu tacfa irtigoitt / '•
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18620205.2.11.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 5, 5 February 1862, Page 25
Word count
Tapeke kupu
301Page 25 Advertisements Column 2 Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 5, 5 February 1862, Page 25
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.