ARAWHERA TE PIRINIHA-TANA HAERENGA MAI KI AWHERIKA.
No te tau 1860 ka tae mai a Arawhera te Piriniha ki Awherika, kite taha ki runga, i te mea e noho ana a Kawana Kerei i reira hei Tino Kawana mo tera whenua. Ko te tuarua tera o nga Tama a Wikitoria te Kami o Ingarani: a ka tae ake ia ki Awberika i runga ano itona manuao(te Eurvalus) e noho tonu ai ia kia whakaakona ano'ki te mahi. Ko te hiahia hoki tena a te Knini raua ko Piriniha Arapeta, kia kaua e tupu a raua tamariki taane i runga i te mangere, i te kuware hoki ki to raiou Iwi. No reira ka tukua alu le maatamua ki roto ki teHoia, me to muri ki runga kite manuao, kite ritenga ano a nga tupuna: ano reira hoki ka haere tonu raua ki nga wahi kaloa o te ao, hei tirotiro i tenei iwi, i tera iwi, hei mohio hoki ki a ralou lino likanga. Te taenga mai a le Piriniha Arawhera ka haere ake raua ko Kawana Kerei ki ula, kia kile raua i nga langata Maori o te Tuawhenua: aka roa e haere ana, ka tae ake raua ki tetahi wahi, ko fftri-taonc le ingoa. Ko waenga nui tenei o tetahi o nga takiwa Maori e lakoto ana i tua alu ole rohe ki nga Pakeha, a e ona pea mano tangaia (6000) 0 laua wbenua. Ko tenei kainga kua taonetia rawalia, me ona whare papai, me nga paamu, me nga nohoanga Pakeha ka takoto nei: lera hoki le Mira-paraoa, meie Whare Karakia me le Kura nui. I whakaturia tenei Tuihana e Kawana Kerei mo nga Pingo (nga langata Maori) e noho ana ilaua takiwa. _ Hei te taenga a te Piriniha raua ko te Kawann ki Hiritaone, ka lonio raua ki rpto kite Whare Kurakia, karakia ai: e whim raua pea (700) o nga tangata Maori i reira. 1 roto hoki a Meiha Kawera te Kai-whaka-ako o te Piriniha, raua ko Kapene Taralone te Rangalira o te manuao. Koiahi mano, ewha rau (1400) o nga tamariki Kura hoki, kua hui mai ki reira. No te muiuuga ote Karakia ka korerotia ki a te Piriniha tenei pukapuka aroha, e takoto iho nei; he mea luhituhi kite reo o nga Kawha. " Whakapaalcanga /torero l'l a ie Tino Rangatira, hi a Piriniha Arawhera.''' "Ko matou tenei (kua luhia iho neio malou irigoa) ara, nga Kapene me nga Tumuaki o nga Pingo o Hiriiaone, ole lakiwa hoki o Piupoaia, ka luku am nei ki a koe i la matou whakapai mou ka tae mai nei ki tenei whenua. E mea ana matou kia whakapuakina aiu e koe ki to matou Matua nui, ki a te Kuini, ta matou haringa mo tana tohu
aroha ki a matou, i le "wbakaaetanga ki tetahi o ana tamariki kia haere mai hei lirotirb i to matou whenua. E koa ana o matou ngakau, no te mea ka kite pu koe i la matou kakenga haereianga i a matou e tiakina ana e te Kawanatanga o Ingarani, ahakoa e noho taurekareka ana, e nobo kuri ana matou ki nfa Kdwha, i nga tau i mua ake nei. A e mea ana matou, ma tenei, ma tou haerenga mai ki konei, ka wbakanuia ta matou aroba me ta matou wbakarongo ki a le Kawanatanga o te Kuini. Ka inoi boki matou, kia tiakina tonulia koe e to latou Tino Rangatira, e le Alua, i a koe e baereere ana i tenei whenua, e hoki ora ana koe ki a te Kuini, ki to matou tino Matua." Na, ka oti tenei pukapuka te korero, ka tukua mai ki a te Piriniha, me tona whakamaoritanga ano kite reo Pakeha. A, ka mutu, ka wbakapuakina ano c ratou tenei korero ki a te Kawana. ." Ki a Ta Kerei, te Tino Kawana. Ko matou ra (kua tubia ibo nei o matou ingoa) ara, nga Kapene me nga Tumuaki o nga Pingo o Hiritaone, ka tawbiri atu nei ki a koe, i tenei wa, mo tau hokinga mai ki tenei Whenua (ki Awherika) hei Rangatira nui mo matou. Ki ta matou, ekore e taea te wareware nga lino painga katoa kua puia mai ki a matou, na tau korero whakaako ranei, na te mahi ranei iau likanga aroha. Tenei boki tetahi ka mau tonu nei i a matou, hei wbakamabaratanga ki a koe, a mate noa, ara, te Kura Tuibana. Kibai kitea imua, otira e kite ana matou inaianei, i a matou lamariki e wbakaakona ana kite korero pukapuka, ki te tuhiiubi, ki ta ratou reo; ko elabi hoki ki tereo o nga Pakeba. No tou haerenga atu i tenei whenua (i a Awherika) i lino pouri o matou ngakau, kei kore koe e hoki mai: lena ko lenei, ka hari tonu matou i la matou kitenga i a koe, kua hoki mai nei ki lenei wahi. Aka inoi atu matou kite Atua, kia tino wbakaorangia korua ko Arawhera te Piriniha." Na, ka oti katoa nga wahi o te Tuibana te tiroliro, ka whakatika te Piriniha, ratou ko ana boa, ka hoki. Hei te hokinga mai a le Piriniha ki Kepittaone, ka rere wni mai i a ia te tino Rangalirao nga Kaika, ratou ko ona kai korero i runga ite manuao. Ito ratou rereiigit. mai, he maba nga mea wbakamiharo i kiSa ai e ratou. Olira, ki ta ratou kii, ko te mea wbanamiharo rawa, koia tenei, ko ie uru tabi o te tamaiti a te Kuini o Ingarani, ki roto ki nga tamariki e hbroi ana i te k'ai-
puke. Koia enei a ratou kupu mo tena, i roto ano ita ratou pukapuka kl a Kapene Taratone, te Rangatira ote mariuao. - "Ko te wbakapai tenei o te Rangatira o nga Kaika, ratou ko nga tangata o tona Runanga. No te karangatanga o te Utfo Rangatira, ole tamaiti ote Kuini o Tng&raoi, ka noho raatou i runga i tenei kaipuke nui, i tenei ra. Wbakaae mataku ana raatou ki tenei karangatanga. Eke noa ano matou i runga 5 le wehi, a pororaru noa ibo matou i roto i nga kino o te moana nui; olira, ha tou niobiotanga, kua puta ake matou i tenei mate. Ko la raatou i kite nei, kihai i rangona e o matou tupuna. Katahi net matou ka tupu kaumalua, ka tango ite mataurariga. Ko kJB manao Ingarani kua whakakitea nuilia msii ki a matou; a kaialii nei ano matou ka kite ita matou porangitanga kite hapai palu ki to matou Kuini nui, Kuini atawbai. Hira rawa ta matou mibarotanga ki nga mea nonui i kite ai matou, a ekore e mobiotiS. Olira, kotabitabi te mea e matauria ana, ara, kotetake e nuiaia Ingarani; inaboki, ko tetabi o nga tamariki a te Kuini ka rongo tonu ki tetabi o ana tangata, kia whakaakoria ai kite mohiotanga: ko nga tamariki a nga lino Rangatira o Ingarani, ka whakarere nei i o ratou kainga, mete rawa o o ratou malua, a ka baere tabi nei i to ratou Piriniba, i roto i te tini o te mate, kia waibo ai ratou heitohunga, hei kai tiaki mo to ratou wbenua. Na, ka kite matou i enei mea, ka tabi matou ka mohio kite take e nui ai, e kafja ai te Iwi o Ingarani. Ko ta matou e kite alu nei, ka panuitia ki nga tangata whenua hei wbakamibarolanga nia ratou, a ka tukua ibo ki a matou tamariki, meake ka mohio ake i o ratou maatua. Ako ta koutou Kuini kaba rawa, ka waibo tonu hei rangatira mo ratou, mo tatou, ake tonu atu."
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18611216.2.7
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 18, 16 December 1861, Page 9
Word count
Tapeke kupu
1,263ARAWHERA TE PIRINIHA-TANA HAERENGA MAI KI AWHERIKA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 18, 16 December 1861, Page 9
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.