" KIA WHAKAKOTAHITIA TE PAKEHA ME TE MAORI."
I mua, i kapi tenei whenua i te kino, i te pouri, i te he; kahore he kai whakapuaki mo te pai, kahore he kai atiati mo te kino. Na "wai a, ka tae mai nga Mihinare, ka korero ki a koutou i te kupu ate Atua. Titiro aao koutou ki te pai o a nga Mihinare korero, ahuarekatia ana, manaakitia ana e koutou, hapainga ana hei tikanga mo koutou ko nga tikanga o te Whakapono. Na, ko a nga Mihinare, lie mea korero mangai atu ki a koutou i te tuatahi, muri iho, ka whaakaakona koutou kite korero pukapuka : na, ka whakamaoritia ko nga Karaipiture toiiu a te Atua ; ta'a ana kite
perehi, tukua ana ki a koutou liei titiro iho ma tera, ma tera. Na, ka tae mai, ko te Kawanatanga; homai ana, ko nga tikanga o te ture o Ingarani; korerotia mangaitia atu aua ki a koutou aua tikanga ; matakitaki mai ana hoki koutou ki ta te Pakeha whakaliaere i tana ture ki aia ano. Kitea ana e koutou, ko te mahi kino, pokanoa, ka riria, ka whiua hoki e tenei ture; ko te tika ka whakatikaia. aliakoa tangata iti, a ko te he ka whakahengia, ahakoa tangata nui Inaianei, ko etahi o nga tangata Maori kua timata te matan, te whakaae, kite pai o tenei ture hei ture mo nga tangata katoa o Kiu Tirani, Pakeha, Maori hoki. Kahore he Iwi ke atu o te ao i pera te pai o tona Ture : i a Ingarani anake ano te Ture i tiuo pai, i tino tika; a e aroha ana te Iwi katoa ki tona Ture, e rongo ana i tcua Ture, e whakahonore aua, e whakanui ana i tona Ture. Ko te tangata whakaaro kino, e wehi ana, ta te mea, e mohioana ia, ko te Iwi katoa kei te hapai i te Ture, a ko katoa ka riro hei hoa whakakaha i te Kai tiaki o te Ture, ara i te Kai-whakarite-whakawa; na, kahore he rerenga moua. Na konei hoki, kahore he wehi o te Katipa porihimana kite haere atu, tona kotahi, kite hopu ite tangata kua whai hara kite lure; ko te Iwi katoa hoki hei tuara mona : na, ka taea ano taua tangata hara te tiki atu e tona kotahi. Tena, me i kaua te manaaki nui o te Jwi ki taua Ture, haere kau pea te ope nui kite tiki; e riro mai ranei, kaore ranei. Ua konei i peneitia ai te whakatakoto i enei nga tikanga ki o koutou aroaro, hei tango ma koutou; penex
me nga tikauga o te Whakapcmo i whakatakotoria Id o koutou aroaro e nga MihiDare. N-a, kite kitea e koutou be niea pai enei, manaakitia, kia wawe te noho tahi tatou ki raro i te maru kotalii, ara, i to te Ture; kia tupu tahi ai tatou i runga i te pai.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18611015.2.3
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 15, 15 October 1861, Page 1
Word count
Tapeke kupu
484"KIA WHAKAKOTAHITIA TE PAKEHA ME TE MAORI." Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 15, 15 October 1861, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.