KO TE HOROI.
E mohio ana tatou kite tini o nga tamariki Maori e mate ana i a ratou e kai ana ite waiu. Ahakoa he tokomaha nga tamariki e whanau ana, he tomtom o raton e tae ana kite kaumatuatanga. He maha nga take i penei ai ratou. He kino no te kai tetahi. Ko tetahi, he kore kakahu niahana. Otiia, ko te take e tirohia nei e tatou inaianei, koia tenei, ko te paru. Ko te tinana o te tamaiti ekore e horoia e te whaea, me nga weweru hoki, paru tonu ana. He maha nga ra kahore te tamaiti i tukua ki roto kite wai; he maha nga wild kahore ona kakahu ma. No konei e hohoro tonu ana te mate ki a ia. Whakarongo, e hoa ma. E kapi tonu ana te kiri o te tangata i nga puta ririki. He mea iti rawa aua puta. Eoia tenei ko te huarahi e puta mai ana te werawera o te tangata me nga kino i roto i nga toto. Me ka tuwhera aua puta ka haere tonu mai ki waho nga mea kino, a ka orate tangata. Me kore e tuwhera nga puta, noho tonu ana aua kino ki roto kite tangata, he mea whakamate. Ma te aha e tuwhera ai aua puta ? Ma te horoi. Ma nga kakahu ma. Ko ta te paru mahi he tutaki i aua kino ki roto, hei whakamate t te tangata. E nga whaea ! E aroha nei koutou ki o koutou tamariki, kahore koutou i pai kia mate ratou, engari kia ora. Koia ahau ka mea atu nei ki a koutou. Kia ata horoi o koutou potiki i nga ra katoa. Tukua ki roto kite taanu-horoi, aua e whakaaro :ki te tangi; Meake ka kore tenei. : Kei wareware koutou ite ra kotahi.
Engari me pera tonu. Ka oti te ho roi, me ata whakamaroke kite tauera ma. Akuanei ka kite koutou i te alma pai, te alma ora o o koutou taonga nui. A, ma te whakapanga tonu ote wai matao kite tamaiti ka meinga ia he tangata maia. Ekore ia e wehi kite maeke ina karanga koe kia haere ia kite mahi. He aha ki aia te maeke. Kua whai kaha ia ki taua mea no tona itinga ra ano. E ko ma, kei ki mii koutou, "No hea te tauera ote Maori ?" No hea hoki o koutou paraikete ? He mea hoko enei, ne ? Waihoki te tauera mete horoi, mete peihana, me hoko. " Kei hea te moni hei hoko ?" Kei nga witi ra, kei nga poaka, kei te muka hoki. E nga tane, e nga matua o nga tamariki kia kaha koutou kite mahi kia whai moni ai koutou hei hoko i enei mea katoa mo o koutou tama, kia ora ai kia tokomaha haere ai te tangata Maori i runga i te whenua. Aua ra e turi ki tenei kupu. Aua e whakaae ngutu kau. Engari, me mahi. Kei waiho koutou hei kai kohuru i o koutoii tamariki, Na te Atua enei tamariki i hanga. I mate te Karaiti mo enei tamariki. He taonga utu nui no te Atua enei tamariki. Kua tukua ete Atua kia atawhaitia kia whakaakona hoki e koutou enei tamariki. Me ka pai ta koutou mahi ki a ratou, mana koutou e utu, mana koutou e whakaora koutou tahi ko o koutou tamariki.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18610902.2.5
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 12, 2 September 1861, Page 5
Word count
Tapeke kupu
558KO TE HOROI. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 12, 2 September 1861, Page 5
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.