TUR AKINA.
KO TE HUIHUINGA KI TURAKINA, MO TE WHAKAKOTAHITANGA O TE IWI O NGATIAPA, I TE 22 O NGA RA O OKETOPA, 1860. Ko te take o tenei huihuinga ko te whakaritenga Ture; ko te tuarua, ko te whakaluranga i a Aperahama bei Kai-whakariie mo te Kooli Maori, kite iwi koiahi, ara, mo nga hapu e maha o Ngatiapa ki Wangaehu, ki Turakina, ki Kangitikei, ki Mangawhero. Na, ko tetalii, ko nga hoa numa i whakaturia: ko Mohi Alulii, ko te Itatana, ko Nikera, ko te Wateue, ko Kibiona, ko te Tahana, ko Hunia Pakake, ko Naliona. Na, ko nga langata tenei i wbakaluria e te iwi o Ngatiapa, ko te luaiahi tenei o nga tangata, ko Aperahama Tipae; ko nga hoa tenei, ko nga tokowaru i runga nei. Ka whakaiika a Ibakara—Mgariri—Rangiabua—Ka wbakapuaki i nga korero a Aperahama, he mea tubitubi kite pukapuka; ka mea ia :—• Na, whakarongo mai e te iwi, e Ngatiapa, ki Rangilikei, ki Wangaehu, ki Mangawhero, kia korerolia alu te likanga i karangaiia am ai koutou e te kaumatua nei, e Aperahama. Na, whakarongo mai e te runanga, e te iwi koiahi; kia rongo mai koulou, ko te take tenei ko elahi whakaaro pai ma taiou kia rapua, mo runga i te ahua rarurarn, me nga
fcuwareianga, mengapohehetanga i a latou; no te mea, ehara iuaianai te whukapono i lae mai ai, no imia noa atu, a kahore ano nei i whakariiea noalia a le Atua ana Ture. Na, ko u»nei, me lahuri tatou ki le kiiiti wbakaaro pai ma talou, kia puia ai tatou i i-oio ile pouriianga kite maramaianga. No te mea, ko le lake lenei i puta te Pakeha; na to ralou whukapono ka kite lera iwi le Pakeha. Na, waihoki, me he mea ka whakarite tatou i nga Ture a le Atua, me nga Ture o te Kuini, ko ivira lalou puia ai i le pouritanga, kite inaraiuaianga. Ko lenei, heoi ano le mea pai mo tatou, ko te pai kia whakariiea e talou inaianei. Na, me he mea ka oli enei, ka rapu ano i elahi atu niea, ara, nga mea e ora ai latou i .tenei ao, i tera ao atu ano hoki. Heoi ano. Te Uatana, Ngaliina :-Na, whakarongo mai, e te runanga kaioa, ki aku kupu whakahe mo tenei runanga. E pai ana an kite Ture o te Atua hei whakatupu i te pai kite iwi kolahi; te tuarua, ko nga Ture o te Kuini kia whakaponohia e talou. Heoti ano taku korero, ka mutu. Nikera Naki: Na, whakarongo mai. Kahorc au e kino ki letalii: e pai ana au ki letalii, e pai ana au ki leiahi : ki le Ture o le Alaa, kite Ture ote Kuini. Ueoti ano, ka muiu. Uamuera Taumaru:—Na, whakarorco mai. Kua whakaae maiou ki nga Ture kiiti oli na te whakatakoto e koe ki waenganui o matou, hei maramatauga mo nga langaia kaioa ole iwi kolahi nei, o Ngatiapa. Ileoti ano, ka mutu. Mohi Mahi:—Na. whakarongo e nga runanga kaioa. E tika ana kia homai nga paiuga ki toku aroaro. Ko ahau, me tuohu noa ilio i ruuga i le atawhai o to latou Ariki o Ihu Karatti. Ueoti ano taku korero, ka mum. Waitere Marumaru ka tu ki runga, ka poua e ia nga rakau e loru : ko le Kuini ki leiahi laha, ko te Kingi Maori ki tetahi taha, ko le Atua ki Na, whakarongo; kei waenganui au o nga mea e rua, o te ture ote Atua, ote lure o Kuini: ote pai, o te maiauranga, e whiwhi ai te tangata ki te matauranga. Heoli auo taku korero, ka mum. Wiremu Mokomoko:—Na, whakarongo mai, e nga runanga kaioa. Ko laku kupu tenei; ki waenganui o tenei whakaminenga o Ngatiapa, ko taku kupu tenei, ko le tupunga ake ole pai ki lenei niotu, ki Niu Tirani. Ko tenei laku e whai nei, ko le maraiuaianga mai o nga lure, ote pai ole Atua, ole pai ote Kuini. Ka mutu laku korero. lhaka Te Rangthoubja:—Na, whakarongo
ki taku kupu mo tenei rnnanga, ko te wha karerenga i aku liara inaianei. Ko nj\i hara, ko te puremu, ko te mauahara, ko nga mea enei hei whakakino i te kaloa. Ka mutu taku korero. a TeHemara Raukatoa :—Na, e le rnnanga katoa o Raugrtikei, o Turakina, o Wangaelm; ka nui toku hari ki tenei whakaminenga o tenei iwi o Ngaliapa, kia kimihia nga lure hei oranga mo tatou katoa Ko teiiire kino o te ao, ara, o tenei motu o ISiu 1 iram, ko te kohuru, ko te whawhai ko te whakakino i nga lure mo te pai. Kci whakakinongia to tatou taima pai, ara, te ture o te Alua, me nga lure o te Kuini. Heoti ano taku korero, ka mum. Reweti Pakuru:—Na, whakarongo ele runanga katoa o Ngaliapa. Ko toku piiruhale tenei i nga tau katoa, ara, ko te oranga: ko te ture o te Kuini mo toku tinana, ko° te tureo te Alua mo toku wairua. Ka mutu taku korero. Henri Mili Te Kiore :—Na, whakarongo ele Runanga. He pani au na te mate, he pani au na te whawhai, he pani na te vvai h pani na te rakau: ko nga take lenei nana au i whakapani. Heoti ano laku korero ka mutu. ' Takerei Te Ahuru:—Na, whakarongo e le runanga kaloa. Ko laku kupu tenei he pani ahau i mua i te rilenga o te kikoki'ko.' Ka mutu taku korero i konei. Ropata Ruihana Tohu :-E hoa ma, i roto au ite kohatu a Hatana i mua: inaianei na te ture au o te Auia, o te maramatanga whakaputa mai ki a koutou. Heoli ano ki mulu taku korero. ' ' Matene Te Maluku:—Na, whakarongo e te runanga kaloa. Ko aku kcrero leneFkua oli i au ki a Miia, ki a Te Teira, ko nga uru o toku upoko kua hina. Heoti ano laku korero. Hori Hauimiki:—Na, whakarongo mai tenei taku kupu aroha. Ko te ture o te Alua anake hei piringa moku: ko te tuarua ko te ture o Kuini hei piringa moku, ake ake. Heoti ano taku korero, ka mutu Haora Te Ngei:—Whakarongo, e te rnnanga. Ko taku kupu ki a koutou e whakaao ana au ko te Minita, no te tnea'ka nui te marama. Me titiro tonu kite ripeka ote Karaili. Te tuarua, ko le mai o te Kuini ki Niu Tirani. Heoti ano taku korero, ka mum. Kihimona Tuawea:— Whakarongo, ete iwi kaioa. Taku kupu, kua whakarerea te ao kino e le ao pai, kua herea e te lure o te Atua, kua herea e le ture pai o te Kuini e whiwhi ai te tangaia kite matauranga pono ara, kite mohiolanga. Heoti ano, ka mum 5
I Parakaia Witoki:—Tenei nga kawe wai o Maui. Koialii lonu laku, eto runanga nei: ko le pai anake laku e whai nei, liia whiti niai. I mua, i an te maramaianga o te Atua, ote Kuini. Ka mum laku korero. Herani Mama :—Kaore au e pai ki le Kingi Maori, engari ko le pai anake laku o le Atua. Ko laku tenei e tumanako ai ko te pai ki nga lure ole Kuini; ko laku painga tenei ki nga lure katoa hei oranga moku, ake ake. Ka muiu laku korero. Matene Kariki:—Whakarongo mai. Ko le Alua hei Matua moku, hei hoa moku, ake lonu am. Ko le luarua, ko nga lure pai a te Kuini, i homai ki Niu Tirani, hei lonu pai ki nga iwi katoa. Heoli ano lak'i korero, ka mum. Uiiiari Tarakihi:—Murua nga hara kaloa ite tangata ; ma te runanga kaloa e muru : otira, ma te Ama te murunga pono kite ngakau. Ileoti ano, ka mulu. Hoani Ngaihi:—Na, whakarongo ete runanga. E toru aku kupu. Ji kore aa e kino kite Kawanatanga, e kore au e kino ki le Kingi Maori; kei le pai au ki tetahi, kei te pai ki tetahi. Te luarua, ko te tnre ote Atua, hei piringa moku. Heoli ano taku korero, ka mutu. Reneti:—Na, whakarongo e te runanga ki taku kupu. Ko nga lure ole Atua hei oranga moku, ara, mo toku tinana me toku wairua ; ko te lure a te Kawanatanga hei whakamohio i nga whakaaro pakeke o te tangata. Heoli ano taku korero, ka mulu. Reweli Matili:— Whakarongo e te kahui nohinohi i rolo i te atawhai ole Alua. Ko taku aroha lenei ki nga painga ole Atua ki le ao, no te mea i rokohanga mai lenei ao, e tutakina ana e te pouritanga; na to Karaiti i whakatnarama, nana te marenaianga lika ki le ao. Waihoki, he marena nei ano talou i ana ture, me nga lure o te Kawanatanga, hei lure enei mo te pani, mo le pouaru, mo le rawakore. Heoii ano laku korero, ka mulu. Henare Hanuhanu :-Na, whakarongo mai te runanga. Kahore au i matau ki a te Karaiii. Na tona aroha kite ao, ara, ki ahau. Homai ana eia tana Tamaiti ki' te ao hei ulu mo aku kino. Ko lenei, ka pai ahau kite ture ote Alua, e kore nga ture a te Atua e laimaha i ahau. E whakaae ana ahau kite pai anake, kahore ki nga tini mea o tenei ao. Heoii ano taku. Malenga Peketau:—Na, whakarongo mai: tenei taku te mea ana, te kupu whakarite, "Ka wareware ahau ki nga mea o muri, ka tautohetohe ahau ki nga mea o mua." Ko tenei, e kore ahau e pai kite kino, ko le
ture q te Alua taku e pai ana, o te Kuini. Heoi ano taku korero. Kei runga ko Paora Te Awamate:--Na, whakarongo mai e te iwi, e Ngatiapa, e nga runanga katoa; ko taku tenei e tohe nei ahau, ko te lure o te Atua bei mahi mo tatou, ko te wbakapono e mahi ana kite aroha, hei oranga. Heoi ano taku. Watarauhi Te Hau:— Na, whakarongo mai e nga runanga. Kahore ano tatou i runanga ka lae mai a Te Heuheu raua ko Taonui, ka tohe kia whakaae ahau kite Kingi Maori; ko tenei, e kore ahau e pai ki, te Kingi, ko taku e pai nei, ko nga lure pai o te Atua. Nohona :—Kei te pai ahau kite ture ole Atua me nga ture o te Kuini, ake ake. Heoi ano. Hoani Tuikuku:—Kei te pai ahau kia manne te kino me ona mea kaloa, ake ake. Ka mulu. Ramiha Te Kiore:—E pai ana ahau kite ture pai o te Alua, e kino ana ahau ki nga ture kino o te ao, ake ake. Kei runga ko Reupene:—Ka whakarerea e ahau te Rewera me ana mahi katoa : ko taku e pai ana ko le Atua, ake ake. Wiremu Takiri :—Tenei laku kupu patai, kia whakawa le tangaia i a ia ano, ka kai ai ito ?.aro, ka inn ai ile kapa. INa, ka whakaivioa e ahau nga lure o te Atua, e kore i-,h;,u e pai kite kino. Heoi ano. raroto:--Whakarongo mai e Thakara, me to tuakaua. Ka hoatu e ahau taku puremu, me taku waipiro. Kua pai ahau kite Atna, engari ko le Kawanalanga ko le Kingi Maori, ka titiro ahau ki a raua. Manihera Aki:—E te iwi, whakarongo mai. Ko te tikanga tenei i karangalia atu ai fcoutou kia haere mai, kia whakakotahitia le whakaaro, kia kolahi ki runga ki nga lure ote Aiua, hei lure mo talou. Heoi ano. Beta:—Na, whakarongo mai; lenei taku. E pai ana ahau ki le Atua hei muru i aku hara; kua pai ahau kia whakarerea te rewera me le kino, le waipiro, le pia, le waina, me nga mea kaloa. Paurini:—Na, whakarongo mai: e pai ana ahau ki le Atua, ki le Kawana, me le Kingi Maori. Haira :—Ka pai ahau kite Alua, ka kino ahau ki le Rewera. Heoi asio a maiou nei korero, mo le pai, mo le ora. Hcoii ate iwi whakaaro. He pukapuka whakapumau lenei i nga korero ate hunga kua whakaae kite pai, ki te lure ote Alua, mete lure ole Kuini, ile 4 o nga ta o Aperira, i le lau 1860. I tino whakaliaua ai e malou tenet pukapuka, nga lake e ora ai te tangata, e lupu
parai i lenei ao: na, tino hapainga nuitia ana nga lure ole Atua, me nga ture ote langata. A, meinga ana kia ara katoa te iwi ki runga, a tino karangatia ana kia liakina pailia, kei whakakinoa. Na, he whakaaetanga ano tenei na matou i te pai o te Atua, kia tupu i waenganui o o matou wairua, me o matou linana. Na, lino whakapumaulia ana nga lure mo te t'mana, >yhakaaeiiLi ponotia ana kia whakatapua, kin kaua hoki e whakanoatia a muii ake nei, hoi mea lapu rawa. N.i, kia kaua hoki nga waewae me nga ringaringa ole ngakau oia langaia oia langata, me nga whakaaro, e lu ki runga ki te takahi ite tumuaki ole ture 6te Atua, kua oti nei te whakarite rawa, hci mea niau tonu, a mua tonu atu. He meiv.anga ano hoki no matou i to matou iriiringa, kia whakarerea te Rewnra me ana muhi katoa, nga mea whakupehapeha, me nga nsea memeha noa o lenei ao kinoi me nga lini hiahia kino o te kikokiko. Na, engari kia rite tonu le mahi aroha ki nga tangata katoa, kia whakahonore, kiu ai.awhai, ki nga matua tane, me nga mattia v:ahine f me nga kai whakahaere likanga, kai v.iiakawa, kai whakaako, kai tohniobn whakawairua. Na kia tupato kei kaia, kei tahae oku ringaringa, kei kino, kei leka, kei ngautuara toku arero, kaua e hiahia puremu, kaua e litiro apo atu, e hiahia atu ki o era langata laonga. Kia kaua e mauahara, e hae ranei i roto i toku ngakau, engari kia pula ake he pai ki le aroaro o nga langata katoa e noho ana i te kuaretanga mete ngoikoretanga; engari kia whakaritea katoaiia a te Atua e pai ai, me ana ture, a kia pera tonu i nga ra katoa o toku oranga ake, o toku oranga aianei ake tonu atu. ' Na, ko lenei kua lika nei, kia tino luhituhia enei ingoa a matou ki tenei pukapnka, hei mea mau rawa amua mo enei o le lure o te Atua. ° He mea lika rawa nga ture o te Atua, kia whakaritea hei lure mo le wairua mo te sinana. Na, ka tika rawa tenei, kia luhituhia enei korero ki lenei pukapuka, hei whakamaharatanga i roto ite warewarenga mete poka-nga-ketanga o nga whakaaro he, i muri iho ote piringa ponotanga kite maru pono ote Atua, nona nei le ingoa e huaina ana i le rangi, i te whenua, puta noa te ao katoa a kahore he muiunga o tona oranga. ' Na, ko nga ingoa tenei o te hunga kua noho i runga i te pai, ara, kua whakaae kia ma hi i nga ture pai o te Atua, o te Kuini: Inia Temarake, Utiku Terangitiki, Wiremu Takiri, me era atu tangata 36.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18610902.2.13
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 12, 2 September 1861, Page 13
Word count
Tapeke kupu
2,469TURAKINA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 12, 2 September 1861, Page 13
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.