TE RUNANGA O TE MAORI KI KATAPERE.
No te 13 o nga ra o Hepetema, kua pahure atu nei, i tu ai te runanga o nga Maori kite Whare Runanga o te Taone, ki Otautahi. Na ratou ano, na nga Maori, te take o tenei runanga. He mea ia, hei whakaputanga aroha ki nga Pakeha o Taranaki, hei whakatu hoki i o ratou tikanga whakahoa ki nga Pakeha o to ratou whenua, o Kata« pere. Ko Te Pouene, ko ia te riwhi mo te Hupariteneti, te upoko ote whakaminenga. No waenganui o te 11 o te 12 o nga haora o te ata i timata ai te korero. Tokomaha nga Pakeha noho ki Otautahi kei reira hei whakarongo. Noho tata ana ki a Te Pouene, ko te Pihopa, ko te Ahirikona o Akaroa, ko Te
Pura (Minita), ko Te Taka (Minita)j ko te Kai-whakawa, ko Te Mahimana, ko Kapene Kote, ko Te Piritani, me etahi atu, ko nga tangata whakahaere tikanga o taua whenua, ko nga tangata e rapu whakaaro ana mo te Maori kia tupu haere ia i runga ite pai. Kapi" tonu te whare i nga Pakeha me nga Maori, kei te wkakarongo. Huihuia katoatia nga Maori, e wha tekau ma rima, he rangatira te nuinga. Timataia ana te korero e Te Pouene, ko Te Taka te kai-whaka-maori. Tenei ianei tana korero:— Tena koulou, e aku boa Maori. Ka aroha atu ahau, me malou katoa nga Pakeha o Katapere, ki a koutou. Hari ana taku ngakau, mo koutou ka kilea mai, ina hoki, na koutou ake te whakaaro i karangatiaai e abau tenei runanga, kia. wbakarangona ai to koulou aroha ki to tatou* Kuini me to koutou aroha hoki ki o koutou> tuakana, teina Pakeba. fie mea whakapouri ia te whawhai a teMaori raua ko te Pakeha. I mea o malou whakaaro, kua mulunga whainga, c kore ia e tupu ake i r.oto ite Maori mete Pakeha. Heoi ra, tera ano! Kauaka maku e rapu i nga take o nga whakatupu tautobe i kino ai etahi o nga iwi Maori o.tera moulere kite mana ote Kuini. He buarahi tera kite mate mo ralou e haere kuare ana ra reira. No koutou ka haere mai ki konei inaianei, ka matauria ai, kahore o koulou tikanga pera. £ pai ana kia penei koutou bei homai ringaringa ki nga Pakeba, mo te mea, ka mahara ralou kahore he tikanga kino i rolo t o koutou ngakau ki a ralou, ka marama hoki o kouiou whakaaro ki.o ralou rilenga ki a. koutou. Ka matau koutou kahore matou i haere mai hei tango noa i to koutou whenua, hei wiiawhai ki a koutou, hei whakakino i a koutou. No. te laenga mai o te Pakeha ki Niu Tirani, kilea ana e ratou he whenua e takoto noa ana. Takitahi le tangata e nobo ana, ko ona kakaku e ili ana, ko ana kai kahorei reka. Kahore koki ona rawa kia whiwhi ai ki nga.mea papai. Heoi ra, e linu kuare ana ia kite tikanga ote Alua Pono me if i talou Kai-whakaora a Ihu Karaiti. Ko nga Mihanere i. haere mai ki nuia hei arahi'l. !nga Maori ki nmga ki tenei matauranga.
Muri iho, ko nga lini Pakeha, no te mea c rapu ana ralou i lepai mo raiou ake, mo nga Maori hoki. Nuho ana ratou ki runga o te wbenua, liohoko ana ralou me nga Maori, ulua ana e ralou le wbenua kite moni, ka whakalakotoria hoki e rotou nga lauira c kake baere ai le laugala. Ka kite koutou, e aku boa, te painga o nga ritenga bou kua riro mai i rolo i nga lau ngaburu kua pahure ake nei, no muri iho ote taenga mai ote Pakeha. Kua whakatatangia nga kainga na te mahi rori, kua wbakamaroketia nga repo na te ruahi waikeri, kua mahia te nuinga ote wbenua. I mua hoki e kapi ana te oneone i te larutaru Maori, inaianei e tupu ana te kai e ora at nga tangata. No konei hoki kua paingia koutou ngatahi mete Pakeha. Haunga ano nga kai reka me nga kakahu mahana kua riro i a koutou, me era atu taonga o te Pakeha, kahore i kitea mai i mua. Otira, ko o koutou watai wbenua, kua whakapumaulia ki a koutou, kua nui haere te ritenga, nui noa aia i to te moutere katoa i runga o to koutou rile* nga Maori onamata. E kino ana abau ki nga Pakeha e whakaluma ana i a koutou. Heoi ra, rerc ke ana to ratou ahua i to nga lini Pakeha i rolo i a koutou. Ko taku e mea atu ai ki a koulou, kauaka e whakarongo ki nga kupu kino o nga tangata kuare, mangere. Ko la niatou kaloa e pai ai, kia noho ngatahi te Maori mete Pakeha ki runga ite alawhai, kia penei hoki le wbakaiauki mo tatou katoa -To aroha, te rangimarie, le Kuini! Ko taku korero tenei mo le Pakeha. Aianei, ka rongo matou ki ta to Maori. Ka tu ki runga ko Paora, o Rapaki: Tena koulou e nga Pakeha, Minita, rangalira kaloa. He mea pai kia lonoa mai he rangaiira Pakeha hei korero ki nga rangaiira Maori. Tiliro ki laku ringa. lie iwi kotahi lalou. Mci he iwi ke tclahi i telahi, penei ka huri taku ringa. Whakarongo mai, he iwi kotahi ano ki lenei moutere. Ka pai ra, e nga Pakeha, ma koutou e rapu 1 nga whakaaro ote Maori. Rite tonu to matou nhakaaro me to koulou. Tiliro ki taku ringa. Kua pokca rauci ? Kahoro he lotu
Pakeha ki runga, ema ana. Whakakitea mai lou ringaringa. Kahore ranei he toto Maori ki reira ? Kia aroha le Pakeha mete Maori. Korerotia mai e nga rangaiira o koutou whaknaro kia tirohia. E kore maiou e tae ki raro ki a te Kawana, he roa hoki, otiia hei konei ano, kia koreroiia o matou whakaaro. Kei tawhiti aoo le kainga ote Kawana, he maha nga arai. Tu ana ki runga ko Hakopa, o Kaiapji; rile lonu tana korero me la Paora. Whakaiika ana ko Hoani Timaku, o Rapaki:—E aku hoa, kauaka e rapua le lake i hiahia ai maiou kia luii ki konei. Ui mai ana elahi o nga Pakeha ki a matou, e haere ana ranei maiou ki Taranaki hei hoa mo nga Maori o reira. No konei matou i mea ai kia runanga tahi tatou. Hei aha ma matou kia haere ki Taranaki ? E kore matou e hiahia kia haere ki reira, engari kia noho ki konei. Ko la ralou e mahi mai nei, to ta raiou maui lera o mua. Kahore o matou whawuai kite Pakeha, taea noalia tenei ra. Ko te whawhai ki Taranaki, hei whakamau lera i nga mahi be o lera moutere. No nma i to koutou haerenga mai, i whai laonga matou na te pounanm. Ka puare lona waha i reira mo to maiou pounamu. Inaianei ka puare lona waha ki a koutou. Ka tahuri raibu ki a koutou, whakarerea ana ahau, to ratou hoa riri o nma. 1 hiahia ratou i mua ki taku laonga, te pounamu, inaianei ka hiahia ratou ki to koutou mahi. Ka whakaae ratou ki a te Kuini, muri iho ka wbakaara i te Kuini. E kore matou e pai ki nga hanga kino o tera mouiere, kauaka e kawea mai ki a maiou. Kahore he Kingi Maori mo maiou, ko le Kuini ano to matou Kingi me to matou matua o konei. Tenei taku kupu ka ui alu ai ahau ki a koe. E kore ranei e pai kia waiho ano a Wiremu Kingi ki lana mahi he?- Kua tuhiiuhia hoki, "Maku te rapunga utu, maku e whakaaea e ai la te Ariki." E mea ana ahau me waiho kite Atua; ko Heke hoki me era atu i whakakino i mua, kua mate raiou. Ko taku i mea ai, waiho ma le Alua. E rua nga mea hei awhile ture ote Alua mo te wairua ta te Kuini mo le tinana. Ka korero a Hoani Petera, no Kaiapoi: E nga rangatira Pakeha. Ko taku e mea ai koia kua koreroiia e Paora, ko te aroha me te atawhai ki le Pakeha. Heoi ano ta matou e korero ai ko te maramatanga o te Alua ki runga, ko te pono ote Kuini. Kei raro mo 1 a ia, ko te Kawana. Heoi ano. Ka ara ko Paora Takj, no Pola Kiwi:—
Tena koutou, nga tangala o Katapere! Kua whakakotahitia malou i tenei runanga hei whakaaiu korero. Ko matou nga Maori i mea kia whakarilea tenei hui kia kotahi ai to tatou Kawanatanga. He pono hoki ka whakarere alu koutou i nga mea pai o Ingarani. Ko matou nga Maori e haere ana i runga ote koraha. I mauria mai e koutou nga mea pai ki tenei whenua. No ka tupu le whawhai ki Taranaki ka malaku matou. I mea ano etahi e haere ana matou ki reira, e kino ana matou kite Pakeba. No konei matou i biahia ai ki tenei runanga kia kaua ai te pobehe i roto i a tatou. £ pai ana kia waibo te Kuini hei matua mo tatou, nana hoki i tono mai te Kawana hei matua mo tatou tahi. Kabore be liianga o tenei moutere ki le Pakeha. Heoi ano to matou. mo le Kuini raua ko te Kawana, hei whakahari i a matou. Tena ko* ele rangatira Pakeha ! Ko laku kupu, marama lonu ana, kabore he pouri; ka tahi matou ka runanga ngatahi mete Pakeha. Tenei te aroha o nga rangatira ki a malou. Ka pai kia karangatia abau ki tenei runanga, kia wbakakitea mai e koutou nga lure o konei, o Ingarani. Mo konei ka rile baere ai matou ki a koutou. Ka lu ki runga ko Pera Pukukui, no Pola Riwi:—Tena koutou, nga rangatira Pakeha! Tenei ke tabu korero. Ka roahue e to matou tupuna tona moulere, ka nobo ia ki konei. Ko Temaibaranui le rangatira o Kaiapoi. I mate ia i Te Rauparaha, do te mea, i korero teiabi ki a ia ka haea ia e te nibo mango. Ko tona uiu i rapua e ia, ka haere ki Kaiapoi, te kainga o te iwi ka kite nei koutou, ka mate i a ia. Ka mea nga rangatira o tera moutere kei runga "ratou i nga Maori o tenei. Ka hoki atu Te Raupa • raha i konei ka mabi ia kite muka. Ka whakahoa te Pakeha ki a Te Rauparaha hei tango i a Temaibaranui: ko ona toio kei runga i o koutou ringaringa. E hiahia koutou kia kite i toku ringa, kahore he toio ki reira. Kahore matou i rapu uiu mo le. kohuru o to matou matua. Tenei, e Te Pouene, taku hiahia, te rangimarie. I riro i a koutou to matou whenua mo le utu nohinobi, no konei i nui haere ai o koutou rawa. Tenei hoki: te kupu a te Kawana mo telahi whare kia hanga ki Pola Riwi. Ma te Kawana o konei pea e whakarite i tera kupu. Ka mea ahau, me hanga i tera
whare hei tohu arolia: ma reira ka mea ai ahau, he aroha to koulou ki a matou. Whakatika ana ko Poihipi, o Kaiapoi : Tena koutou, e nga raDgaiira o te Pakeha ! Ka lae atu ki a koutou taku reta i tubia e ahau. £ kore ahau e pai kite ritenga ote Kingi Maori. Ko ahau, mo te Kuini raua ko te Kawana. Ko nga niahi aWi Kingi, he niahi kino, e kore e paingia e abau. Kia whakaae kaloa tatou, he pono, he tika i rolo ote Pakeha mete Maori, kei raro iho ite Kuini. Tera nga Pakeha kuare e whakaluma ana ki a matou ka haere nei ki Taranaki; he hunga he raiou. Kahore o matou biabia kite pera. He pani matou—ko koutou o matou malua. Ko te Rongo-pai hei ture mo te Maori mete Pakeha. Ka korero a Hoani Paratene:—Ka pai ahau ki nga korero a Te Pouene. Kotabi tekau ma wha pea o nga tau i mua ake ka whakaae matou kia hoatu to matou whenua ki a Kawana Kerei. Ko te mea i whakaae ai matou, kahore o matou awbina. Ko koutou kua nolio hei awhina mo matou. He pani matou. I mate oku matua i aua tangata e wbawhai ana ki Taranaki. He tuakana mo matou, hei awhina te Pakeha. Kia kotahi te whakaaro; kia mahia te kai ma te Maori mete Pakeha. Ka korero ko Pita Te How: —Tena koutou e aku hoa Pakeha! Tena koutou o nga iwi katoa kua tae mai nei ki tenei hui! £ pai ana nga korero, e reka ana ki nga taringa. Kaua koutou e mea, e aku boa, e tiiiro whakamuri ana ahau: e tika tonu ana taku buarani—ka haere abau ki mua. Kua huibui tatou kia kotabi ai to talou ritenga. Kei te wbakarite koutou i nga ture o te Kawana. He ture ano boki o matou. Ko taku ture i ahu mai i toku tupuna i a Aburiri; nana i mea, Kia alawhai kite Pakeha. Muri iho, ka pera ano hoki te kupu a Turakihopi. No reira tonu ano kahore be kino i roto i o matou ngakau; kua noho marie tatou. Ka ki abau ite aroba kite Pakeba; ka penei ano hoki nga Maori kaloa o konei. Ko ta matou biabia e korerotia ana i to koutou aroaro. Ka niatau koutou i o matou ritenga : kua korero matou. He ture ano kia lukua mai e te Kuini, Tenei tetahi, kia hoko matou ite pu mete paura. £ mea ana ahau kia wbakanoatia mo tenei moutere, kia rite ai te kupu a te Kuini me ta te Kawana i korero ki a matou, be iwi kotabi. Kei mea koutou he pu pupuhi mo te Pakeba. Kia abatia oku turoro? Kua mahue oku ritenga o mua. Ka biabia te turoro ki tetahi kai mana, e kore e pubia tetahi manu mana ite kore paura.. Ka. mea te Kuini kia
kolahi lonu lalou, kia rite ano to Hire mo te Pakeha mo te Maori. Tenei anb h'oki le'talri kupu: kahore ano letahi Maori o lenei montere i pokahoa kia kino ki le Pakelia. Ki tepai koutouka waiala aliau. [Ka waiata.] Ka tu ki runga kb Ihaia Taihewa :—Eakii hoa, kaua koutou c pohehe ki la matou hui i tenei ra ; kaua e tnpato. Ko nga korero kua korerotia, he korero poho. He whakaaro atawhai anake o matou; e kore e paingia e matou nga mahi he o era atu walii: ko la matou whakaaro kia noho ngatahi te Maori mete Pakelia me la te lika. Ka pai kia mahia te wbenua, kia whiwhi ai kite rawa. Ko aua rilenga o tera moutere me waiuo atu ki reira: nona tona he. Ko lalou keite maramaianga, me noho marie. He hoa koulou no matou. Kua atawhai koutou ki a matou, kia atawhai matou ki a koutou. He tor u tor u matou. Mei kino ta matou mahi, kaua e rorigo ki laku. He pono, tae rawa mai koutou, he aruhe ta matou kai; no to koutou nohoanga ki konei, ka matau matou ki nga kai papai, ki nga kakahu, me era atu ritenga pai. Ka pai te kupu ate Kuini ki te Kawana kia mahi ia kite tiaki i ona tahgala katoa. Mei mea ia kia liakina ko nga Pakeha anake, penei, kahore e tika. Mei kaua tera whakaaro pai o te Kuini kua riro mai i nga iwi ke. Na le mahi a le Kuini i ora ai malou i le ringa o te'Wiwi, te Merikana, mete Maori. £ penei ana matou nie nga pi e rere atu ana ki nga pariraii ole Kuini. Kahore o matou painga kite Kingi Maori. Kite pera teiahi, me haere ia: Heoi taku korero, ko ta te Kuini le huarahi pai, me haere tatou ki reira. Ka whakatika ko Horomona Te IwiKAtr, q Ktiiapoi:—Tena koutou, nga Pakeba, Maori katoa! Kahore he korero ke atu. Ko tatou katoa mo te Kuirii mete Kawanai. Ka mea elahi ka haere matou kite Kingi Maori, he teka. Ka tika le korerd a Pita, he aroha tera. Kite aroha mai koutou, tukua niai te pailra, me terama, me era atu mea, rite tonuki a koutou. Kite kahore, e pai ana. Tu anakoHoROMONAPoHio, o Waimata: —Teha koutou, e akii hoa me nga Maori" koutou katoa! Tenei taku koreroi E tupatoana etahi ki a matou, heoi, mo konei ka kitea to tatou whakakotahitanga. Kia haere tatou kite huarahi kotahi, me noho marie.
Kia koiabi tikanga mo le Pakeba mo te Maori. Tenei taku ki nga kai-wbakariterite; kia hanga tetahi whare mo matou me ka haere mai nga Maori ki konei, ki Otautahi; ma reira ka kilea to koutou aroha ki a matou. Ko te wbakaaro tenei o matou katoa. Ko Wi Kingi, kahore o matou wbakaaro ki a ia, kahore ravva. Mau tonu taku noho pai ki a koulou. Ka korero a Hone Wetere, no Ulakou : Tena koutou, nga rangatira, nga Maori, koutou katoa ! I mua e noho ana matou i roto i le pouritanga. Ka tae mai te Pakeha ka kokiri te maramatanga. Ka lae mai kimua, ko nga whera, muri iho nga Mibanere. Ko ralou mete Kawanatanga i whakarilea hei taiepa hei liaki i a matou. No konei to malou ritenga. He toenga maiou, nga Maori, no nga parekura onamata. Kei runga te Alua hei tiaki i a maiou, me le Kuini hoki hei awhina ki konei. Ka korero ko Maiharoa, o Timaru : —Tena koutou nga Pakeha me nga Maori. Wbakarongo ki taku korero: kaua e paopaongia to maiou korero. Kahore maiou i kino ki te Pakeha. Kia vvhakapono koutou ki a maiou : ma matou hoki e aia wbakaaro ki o koutou korero. Kia haere katoa tatou ki le huarahi kolahi. E kore maiou e rapu i tetahi likansa ke, olira ka tango i la koutou. Ko ta matou i pai ai, ko tale Kuini ara, e kore maiou e whai whakaaro ki ta tera moutere. Ko ta te Maori whakaaro tenei, kia marenatia tatou, kia kolahi mocnga mo lalou katoa. Ka ki a Tk Haeana:—Tena koutou e hoa ma. Ka noho kaloa laiou ki le whenua kotahi. Ka mea ano kia mohio tetahi ki to lelahi whakaaro. Kua rongo maiou ki aTe Pouene o kouiou whakaaro, ka rongo koulou ki ta matou. Kotabi tonu te kupu. He tokoniaha te Pakeha, he iti maiou; ma te tokomaha e tiaki i a matou, me whai whakaaro ano matou ki a matou ano. Ko nga Kawana hou hoki kia whakaaro pai ki a matou. Heoi ano te mea kino ko le whakangaro tangata me ta maiou i kite i mua. £ pa nui mai ana nga male luroro ki to Pakeha me le Maori, me lenei e mau nei. Ko le kino ote whawhai e araia am ana ; e pai ana tenei. Kino rawd le main kohuru; oiira ko le kai kohuru ano te ulu mo tana he. Kite whakahe matou kite lure pai, ka mahi kino, ko te mea tena e mate ai maiou. Ka ara ko Tame Tarawoata: Tena koulou, ete wbakaminenga nui. Tena koulou nga rangatira. Me waiho atu nga he o lera
moutere ki reira ano: kia kaua tatou e piri. Ko taku whakaaro tenei, no te Kuini tatou katoa, ko ia hei mama mo matou. I mua hoki e pouri ana matou, i naianei, kua marama, ko te Atua ki runga, ko le Kuini ki raro iho. Ko te kupu tenei mo tenei moutere. Ka mea a Pohau, o Taumulu:—Tena koulou ete whakaminenga. He runanga tenei kia korerolia ai o tatou whakaaro. E pai ana aku whakaaro. Me aroha kite Pak.-ma, mete Pakeha hoki kia aroha ki a matou. He whakaaro kotahi mo te rangimarie mete oranga. Kahore aku hiahia kia haere ki a VVi Kingi. Ko taku Kingi ko le Atua, ko laku aroha ki a te Kuini. Ka korero a Pihopa i konei, ko Te Pura, Minila, e whakamaoriana:—Kua mea mai a Te Pouene kia wbai kupu ahau ki a koutou. E nui ana laku pai ki tenei. He iwi kotahi tatou: kotahi to tatou Atua, to latou Kuini, to tatou ture. Ko taku e korero ai, ko te whakaaro ia o nga Pakeha rangatira katoa : lie tuakana, he leina matou mo koutou. Kaua koutou e rongo ki nga Pakeha korero lilo, e mea nei ka haere koutou ki Taranaki. Ma te ture e tiaki i a koutou i nga mahi he. Otira, kahore he mea e mutu ai le mahi a te arero hianga. Ma o koutou ritenga ka kilea ai ia koutou painga, e manaakitia ai koutou e nga Pakeha whai whakaaro. Me whakarite tonu koutou i te lure ole Alua. Whakarerea le mahi haurangi, te kanga, me era am mea kino; kei mangere kite mahi. Kia pai, e lama ma, kite kupu whakahau. E ineinga ana he langata noho noa iho te Maori, ka mahi ki runga i te ohonga kautanga, maumauria ana le roanga ole laima. Kia mahiate whenua, taipatia ngamara, nga kari, kia pai le hanga ile whare. Ko etahi e whai whare ana, he whare pai: kia pera kaloa, kia ill haere ai le male turoro. Kia penei koutou, ka paingia ai e nga Pakeha. Ko o matou whakaaro ki a koutou, he aroha, he pai. Ka mum le Pihopa ka mea a Te Pouene ki a Te Pura. mana e korero: —Tena koutou, e lama ma! He kupu koiahi inku. Wbakarongo mai! Me whakahaerc lonu koutou ite tikanga ki runga ole pai. Pai ana nga korero o lenei runanga, kia pai tonu ano a mua ake nei. Maharatia le korero a Pihopa. he korero pai, ko te huarahi tera c kake haere ai koutou. Kei tahuri koutou kite korero ki nga Pakeha kuare, e rangi me rapu tikanga koutou ki nga Minita, ki nga kai-
wbakarite, ki nga rangaiira, penei ka whakamaramatia nga tikanga ote Pakeha. Kia kaua te taringa e puare ki a te Pakeha korero linihanga. Me wbakatupu taugata koutou : me ara i nga mea e rite tonu ai ki a matou. E mohio ano koutou ko te whakapono te take o nga pai katoa. Kia whai pakiaka te rakau, ka tupu. Ko te pakiaka tenei, ko te ngakau kia tika. Ka tau ki ranga i a koutou te aroha o te Kuini: me waiho koutou he tamariki o te pai, penei ka ora koutou. " E hara hoki nga rangatira ite whakawehi mo nga mahi pai, e ngari mo nga mahi kino." Heoi ano taku. Ka korero a Te Piritana, ko ia te kai tuhiluhi i nga moni e kohikohia ana mo nga Pakeha o Taranaki: ka whakapai atu ia ki nga Maori mo o ratou kohikohinga moni kua riro mai ki a ia. No reira ka korero a Te Hajictini, te kai-whakawa, mea ana:—Ko te kupu ate tahi i mea nei i pokea te ringa o te Pakeha i te toto o Temaiharanui ma i mate i a te Rauparaha. Heoi ra, ko te kaipuke i kawea mai ai ratou na tetahi Pakeha oma. E hara ite Pakeha ote Kuini. E kore tetahi mea pera e tupu ki runga ite inre o te Kuini. I mea ano tetahi mo te paura; otira e rite tonu ana te ture mo te Pakeha mete Maori. Kia muiu te whawhai, hei reira pea ka pai a te Kawana kia wbakangawaritia tenei ture mo lalou. E nui ana te raruraru o te Kawana i tenei \va; kapi tonu ona ringaringa, e kore e taea e ia nga mea katoa i te ra kotahi. Heoi, kua tonoa mai eia tetahi kai whakaako mo raiou hei huarahi hoki mo te whakaaro. Ko nga mahi katoa o te Kawana hei lohu aroha ki nga Maori. Na Te Pouene te kupu whakamulunga: E nui ana ta matou pai i a matou e whakarongo ana ki o koutou korero. Maku e whakatakolo i to koutou kupu ino tetahi whare ki Olaulabi kite aroaro ote runanga whakarite mea, ma ratou ano te whakaaro. Ko laku e pai ai, kia whakaritea to koutou hiabia. Ko tenei, ka haere tatou kite whare makete kite kai. No reira ka haere nga rangatira Maori me Te Pouene ratou ko Te Pihopa. ko Te Pura, koTe [lanuuini,meetahiaiu, kite whare makete; kua takolo ki reira tetahi tina, kai tahi ana ratou. Ko nga tangaia kahore i
whai tikete mo te tina, i kai ki teiah whare ke. (Kotahi rawa wahine i uru ki roto, ko Hera, ko te hoa a lhaia.) Pai kaloa nga tangata. Ka mutu te tina mete whakawhetai ka lukua etahi moni 51. \ 7s. 6d. mo nga Pakeba o Taranaki. Hui katoa nga moni o nga Maori ki tenei 50*. Kia oli ano te kohikohi i roto ite Pakeha mete Maori o Katapere e kore e hapa i te 2000*. E toru nga hum i tukua mo te Kuini, muri iho mo Te Pouene. Ko te mutunga tenei.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18610315.2.5
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 2, 15 March 1861, Page 2
Word count
Tapeke kupu
4,134TE RUNANGA O TE MAORI KI KATAPERE. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 2, 15 March 1861, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.