TE TAU KA MUTU NEI.
Kua tae mai tatou kite mutunga o tetahi atu tau ! Pahure atu nga ra, nga wiki, nga marama o 1860, e kore rawa e hoki mai! He penei tonu, taka haere, taka haere te taima, huri mai te tati, waiho iho ana liei tau whakakaumatua i a tatou, hei wha-. katatanga hoki kite urupa. Ko te mea tika tenei, a nga takiwa penei, kia anga whakamuri te mahara, me te patai iho ki a tatou ano—" Kua peheatia tenei taima ka pahure nei? He pai nga tukunga iho o tenei tau, he kino ranei? Kua whakatupuria nuitia ana hua, kua ahanoatia ranei? Kua tupu haere ranei i muri i a tatou ka poroporoaki kite tau 1859, ko taua tu ano ranei inaianei ? Ma te penei hoki, ma te ata whakaaro niarire, ka kitea ai nga he me nga tika o muri, hei tohu, hei tauira mo nga takiwa e takoto mai ana ki mua. r Me rapu te whakaaro o te tangata Maori i tenei ra, me patai iho ki aia ano, —" If. pelica atu ana ranei toku tu inaianei i to leva tau, i te wahi i karaiiga mai ai te Here,
rapua he tikanga mo te tau hou ka puta mai nei?—Kua tini haere ranei aku hoiho ine aku hipi?—Kua nui haere ranei taku mohio kite whakaj tupu maara?—Kua neke ake ranei te ataahua mete pai o toku whare? —Kua whakaahua pai ranei ,aku kakahu, me aku ritenga-tangata i katoa?- Kua whakatata ranei ahau kite ahua Pakeha i roto i tenei tau ka pahure nei, kahore ranei?" Ko ratou kua whai tonu i nga tikanga o te ahuwhenua, kua wllakangakaunui kite whiwhi taonga Pakeha, kite whakatupu pai hold i tona ahua tangata, ko ratou auake nga mea kua tupu tahi mete tau ka pahure, a, ko ta matou kupu tenei ki a ratou, Kia m lia koutou ki ta koutou nei whiwhinga, a, kia uaua tonu ki ta koutou nei huarahi; ma reira hoki koutou ka kite ai i te ora mete pai, na, ma te tupu haere o koutou ka tupu haere ano hoki te iwi katoa. E hari ana matou kite korero nei, i te hokohoko kaipuke nga iwi Maori e noho tata nei ki Akarana, i tenei tau ka pahemo nei, Hoatu tarewa ana e te Kawanatanga nga moni, hei apiti mo a ratou, £1,200. E rua rau pauna hoki a te Kawanatanga ki a Ngatipaoa hei mahi i tona Mira-huri -paraoa kia pai. Ki ta matou, he tohu pai enei. Otira, kahore a matou kupu whahahauhau mo ratou kua maumau nei i tenei tau i runga i nga mahi hanga noa iho, hua kore nei ; pena hoki mete Kingi Maori i Waikato. Aue ! te maumau taima i nga runanga kuraruraru, whakaaro kore nei, te waiho taua taima hei whakaputanga mo te pai ! Mei tahuri ke a Waikato i tenei mahi kuware kite whakatupu marire i nga hua o te
ahuwhenua, penei, kua ahua ke ia inaianei ! Mei rongo ratou kite korero o te Karere i tera tau—mei tahuna nga otaota, ka rui ai i nga whenua kite tarutaru,, mei whakarnatea ahi nga kuri Maori, ka whakatupu ai i te hipi,—penei, nui atu tona wliiwhi kite taonga inaianei I Ko tenei, he rawakore, he mate ; pakarukaru noa nga kakahu, kinokino noa nga parau i te roa o te mahinga, a, rawakore atu to ratou ahua inaianei i to tera tau kua mahue atu. Kahore ano hoki a matou whakahauhau mo ratou kua waiho i te tau nei hei mahinga kino mana, ara, kua whakapau nei i tona taima kite hanga pa, kite whawhai mete muru, kite kohuru mete "kino—ko ratou e whakamaumau nei i o ratou hanga, e whakangaro noa nei i a ratou ano. Na, ka man te mahara ki tenei tau, ko te pokenga kite toto, ko te tahunga mete murunga ; waihoki, Ida maharatia te tau e takoto .ake nei, ko te tau i takoto pai ai te mau-nga-rongo—te tau i mutu rawa atu ai te whawhai o te Pakeha o te Maori ki a raua ano.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18601231.2.3
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VII, Issue 20, 31 December 1860, Page 1
Word count
Tapeke kupu
679TE TAU KA MUTU NEI. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VII, Issue 20, 31 December 1860, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.