Nga Korero a Potatau ki tona Runanga.
Kua homai nei kia taia ki tenei nupepa nga korero a Potatau ki tona Runanga kaumatua, (he mea tuhituhi na te tangata Maori); ara, i tona Runanga i te marama ra o Mei. E marama rawa ana nga korero ataua kaumalua, ko lana likanga hoki be ngakau pat ki pga Pakeha o tenei motu;—
at t, Ngaruawahia, Mei 26, iB6O. Na Potaiau enei kupu i korerotia i to ratou nei runanga anake—i te runanga kaumalua :—" Hei aba te aha, hei aba te aba ; engari kei taku nei kupu, kei ta te tutua, he pai, he atawhai anake. Ko tenei, ka nui toku aroha ki ate Kawana, ara kite Pakeha. He aha tena eta na? He peihana. Koia tena. Ko tenei, e Wi, kahore he tikanga. Ko Wetere, ko Apihai, nga uri ote Horela o Tawhia. Ka mea tenei tangata, a Tiriwa, he tikanga tana. Rere! te mahi o tona tupuna he mahi roi, me Te Waitere, he mahi roi ta raua ma Te Whamkaraka. Ko teaei, e Wi, ka nui toku niarama ki a koutou ka tae mai na. Heoi ano, ka ora toku ngakau ki a Apihai, ki a Wetere, ki to whanau. Rere! he kiri kei waho, he pukn kei roto." [Te ritenga o lenei kupu ko te kiri e kitea ata ana, e rite labiana, ko ana whakaaro e rere ke ana.] Ka ki mai a Porokoru, " E hoa, tapahia alu taku pane, hei oko wai mou, ka mau am e koe." Potatau: "E Wi, kahore he tikanga. Ko Apihai, ko Wetere, kei toku uma, ko an te pane, ara ko taku i mohio ai, ka kite langaia he mohio ia kite mahi, kahore, 8 Wi. Rere ! ko nga wbeua anake tenei, ko nga kiko kei a korua ko to teina ko Apihai Te Kawau. Wbakaaroa mai iana e koe e Wi. Ko tenei wuka', ko Te Hapupararaki te ingoa o lenei waka, he waka no Tapaue." Ko nga ingoa enei o nga tangata i rongo i ene,.kupn, ara:—Ko Apihai te Kawau, ko Wetere Kawae, ko Paramena Te Ruamutu, ko Te Reweti Tamahiki, ko Te Paenganui, ko Wiremu Hopihona, ko Te Warena Kiwi,' ko Te Raku, ko Poiakirau Mahu, ko Arama Karaka Te Aho, ko Porokoru Tiiipa, ko Para\ene Te Maioha, ko Maka Te Nairn, ko Te Kaiea Taharape, ko Te Warana Te Ahukaramu, ko Tarahawaiki. ko Koniria Ketokiwaho.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18601130.2.5
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VII, Issue 18, 30 November 1860, Page 6
Word count
Tapeke kupu
399Nga Korero a Potatau ki tona Runanga. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VII, Issue 18, 30 November 1860, Page 6
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.