TE HUI KI KOHIMARAMA.
Tera nga kai korero o te Nupepa nei te matenui kite whakarongo korero mo te runanga o nga Rangatira Maori e noho nei i Kohimarama. Heoi, ka pana atu e matou nga korero noa o tenei takiwa, ka whakapuare nui i te Nupepa ki nga korero o tenei runanga, kia poto katoa ki roto taea noatia te ra o tenei perehitanga. Hei timatanga tenei mo a matou korero, ko te tatau i nga rangatira"; me whakaapiti hoki tona hapu, tona kainga, to tena rangatira to tena rangatira. * Ma konei ka kitea ai kua uru nui nga tino hapu katoa o Nui Tirani ki tenei runanga. ■ Kotahi rau te kau ma rua nga rangatira i noho ki te runanga i te ra timatanga, na no muri nei kua tae mai ano etahi,
Tera atu ano etahi i tonoa kia haere mai, na te mate rewarewa i pupuru atu, na te hemonga hoki o tetahi rangatira pai, ingoa nui hoki, o roto o Waikato, ara, ko Potatou Te Wherowhero. Atia atu, kahore i aha i te ngaromanga o ena, kua tu katoa nga hapu./ Ko Taranaki anake te wahi kahore i whai mangai i roto i tenei hui; ko nga raruraru o taua kainga te haere mai ratou. Na, kia korerotia e matou, kia kitea te aro nui o nga rangatira ki tenei-tikanga hou, to ratou whakaaro nui hoki ki tenei e mahia nei; ito ratou taenga mai ki Akarana e mate katoa ana te nuinga o ratou i tenei mate e mau nei, i te rewarewa. Otira ka hari tenei, inahoki kua ora rawa etahi o ratou, ko etahi e oraora ake ana, na te tiaki pai hoki oto ratou takuta. Mei noho atu nga kaumatua nei i a ratou kainga, i nga wahi takuta kore, penei pea, kuahuihuia atu etahi ki o ratou tupuna. te whakaaro inaianei, Hei aha ra i mine mai ai enei rangatira? Koia ranei, kei ta etahi e mea ana, hei takahi i teifengj.Maori ? E hara. Engari pea, kei ta etahi e tohe nei, hei pehi ia i a Wiremu Kingi Te Rangitake i Taranaki? E hara. Engari kia tae ano ki tona wahi ka rapu ano te runanga ki enei korero; tena ko ta te Kawana i whakaaro ai, i huihui mai ai ia i nga Rangatira Maori o Nui Tirani ki a ia ki Kohimarama, he whakaaro nui. Koia ano, kei tana e mea ana, " kua karangatia koutou e ahau kia huihui mai ki toku aroaro i tenei takiwa kia korerotia e tatou etahi tikanga e tupu pai ai e kake ai nga iwi erua e noho nei ki tenei whenua ki Nui Tirani." K& tikanga atawhai kite Maori k nga tikanga i nohoia ai tenei whenua
ete Pakeha; no te orokotimatanga mai ano taea noatia tenei, ko aua tikanga i man tonu, ko a te atawhai, ko ate whakapono. He tiaki pai tonu to te Kawanatanga, ano he matua aroha e tiaki ana i ana tamariki. He nui nga moni e tukua ana e ia, i nga tau katoa, hei hanga whare kura mo nga tamariki Maori, hei mahi hoki i aua kura; kua whakaturia he Hohipera mo a ratou turoro; kua taia he pukapuka, he nupepa, hei korero, hei ako ma ratou: kua karangatia nga kai whakawa ki tena wahi ki tena wahi, o nga whenuamaori, hei pehi i te kino, a kua whakamaoritia nga ture, kua tuwhaina noatia ki nga wahi katoa; ara, kahore i hapa tetahi mea e tupu haere ai te pai mete ora ote Maori. Ko tenei, kua tupu haere tana matau ki nga tikanga, na kua karangatia ratou ki tenei runanga hei timatanga ma ratou i roto i te mahi whakahaere ture mo tenei whenua. A, e manakohia ana tenei mahi hoU e ratou e nga Rangatira Maori. Kua kite hoki ratou, engari ano tenei ara hei whiwhinga ma ratou kite ingoa nui, ekore hoki e rite i nga whakaaro porangi o te whakatu kingi Maori. Ako ta matou tenei i tino pai ai, ara, kia waiho tenei mahi runanga hei mahi tuturu, kia noho ano ia tau ia tau, i konei ranei i tetahi atu wahi ranei o to tatou motu. Kua kitea inaianei nga hua pai o tenei mahi. Ki ta matou, na te pai, na te marama o nga korero, ahakoa mo te whakaae, mo te whakahe ranei, i roto i te Whare Eunanga, i nga ra o te wiki ka pahemo nei, na konei i waimarie ai, i tatu ai te ngakau o te Maori o te Pakeha inaianei. I nga ra kua pahure nei e ohooho ana nga whakaaro o enei iwi e rua, e wehi mai ana, e wehi atu ana.
Whakaahua ke ana te Maori te Pakeka. Ka mea nga Pakeha e tahuri ana te Maori kite tutu, ka mea nga Maori e whakangakaii ana te Pakeha kite whakangaro i a ratou. Ko tenei, kua tatu inaianei te ngakau o tetahi o tetahi; a ki ta matou, nakonei ia, na tepai, nate tika onga whakaaro i whakapuakina mai e nga tangata o te runanga i enei ra ka paliure nei. Kahore ratou i huna i a ratou kupu whakahe mo nga mahi a te Kawana, kahore hoki ratou i kaiponu i a ratou mamae, i a ratou mate; korero nui ana i tana whakaaro i tana whakaaro—ko ta te Maori hoki—whakamiharo ana nga kai whakarongo kite marama, kite ahuapono hoki o nga korero. Ko a ratou tomonga kite maru o te Kuini, ko a ratou kupu whakahoa ki te Pakeha, kahore i ahua teka, kahore i aha. Hei tera Karere te roanga o nga korero.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18600714.2.3
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VII, Issue 13, 14 July 1860, Page 1
Word count
Tapeke kupu
939TE HUI KI KOHIMARAMA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VII, Issue 13, 14 July 1860, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.