He Whakatu na Kikikoi no te Hekenga o nga Pakeha i Kawhia.
E hoa ma, e nga Pakeha katoa, e nga iwi Maori o runga o raro, whakarongo mai ki taku kupu. Ehara ahau i te tangata kino kite pakeha; ko toku pai no mua ano, no te taenga tuatahiianga mai ole Pakeha ki tenei molu, ara, ki toku kainga ki Kawhia. No reira iho ano toku pai me loku atawhai kite Pakeha. Na i mua, ite mea e ora ana taku matua a Pikia, ka puta tana kupu i muri i a ia, kia aiawhai ahau ki nga Pakeha, kia pera hoki me ia. E nga iwi katoa, whakarongo mai iana ki tona pai ki te Pakeha. I mua, ka tae mai tetahi kaipuke no Poihakena, ko Paraone te rangatira o taua kaipuke; ka tae mai, na ka murua, ko taua kaumatua kihai i kite. Akuanei, erua ngara, ka tahi ia ka rongo, a ka nui tona riri. Na ka puta tana kupu kia utua taua murunga i nga taonga; ko nga taonga i murua lie pu, he paura, he lupeka, he paraikete—te tini noa iho o nga taonga. Ka pula te kupu a Pikia kia ulua, a uiua ana; erua mano kete riwai, erua rau poaka, na ka utaina ki taua kaipuke, a ka rupeke. Ka tahi te kaumatua nei ka tae, ko tana lamaiti pumau ake ka tukua atu hei taurekareka mo nga Pakeha. Ko te take i hoatu ai tana tamaiti he whakalina mo tona iwi e takahi tonu ana i ana kupu aiawhai ki te Pakeha. E hoa ma, ko ahau i ora; kia rongo mai koutou. Kotaku whakaaro rite tonu ki nga kupu a toku matua—ara, he atawhaitanga ki nga Pakeha. He aroha tana, a lie aroha hoki taku kite Pakeha.
Kia rongo mai koutou; i puia ai i ahaii enei ritenga mo nga Pakeha o Kawliia ka rupeke nei ki Akarana; ara kei mea mai nga iwi Pakeha me nga iwi Maori naku tenei he i haere ai te Pakeha. Kahore, na nga iwi kino ano kite Pakeha, ara i nma. Koia ahau ka papare atu i tenei hara kite iwi nana tenei liara. Ko taku ritenga hoki he atawhai kite Pakeha, i mua, a tae ana mai kinaianei. Naku ena korero-
E taka kite raro, Homai koia le aroha ; E te aroha, e te roimata, E taheke i runga ! He puna ano rate utuliia I te roa ko te tau; Ko te aroha ra, Ko te tinana, Te whakarehunga iho; Whili rere ki te_ao s / 'Homai me wlialfaliau Te tuku taua i te Ipo, A Tipare, e moe alu nei, .. ' Ko te wairua kei te whakalala. { E koningo ana le tau o taku ale Me he ia waipuke; Me he manu aa e rere ana ' Te wßakapa ilio ; ,v Aku rongo taku nui, v. Kei horabia e le korero, i Kei hoki muri mai '%• Taku wairua mate kite iwi.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18600531.2.12
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VII, Issue 9, 31 May 1860, Page 7
Word count
Tapeke kupu
487He Whakatu na Kikikoi no te Hekenga o nga Pakeha i Kawhia. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VII, Issue 9, 31 May 1860, Page 7
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.