HE PUKAPUKA NA TAMIHANA TE RAUPARAHA.
Otaki, Aperira 6th, 1860. E taku hoa aroha, Ete Makarini. Me tuhi atu e au kia rongo koe i nga korero o te huihuinga i roto i tenei marama; mau e korero atu kite matua aroha, ki a Kawana Paraone. He rongo mau, he pai no enei iwi e noho nei, i te huihuinga o Ngatiraukawa, o Ngatitoa, o Ngatiawaki Otaki, no te 27 o ngara o Maehe, i te tan 1860; I mau ano i a au taua hui nei, i Poneke hoki au i te whakaoti i taku v/hakawa kite Pakeha. No te 29 o nga ra o te Taitei, i te pahi ki te rua, ka whakalika mai au i Poneke, ka tae kite 41 o nga haora, ka tae mai an ki taku whare i taku kainga tiaki hipi. No te 50 o nga ra, i te Paraere, ka haere atu au kia kite i taua hui, e talari ake ana hoki taua hui ki a au i tenei taha o te awa o Otaki, te nohoanga o taua hui i Katihiku. Kua korero ake hoki nga kaumalua o taua hui, i te ata o te Taetei i rongo au ki a Nepia Taratoa raua ko te kaumalua o Ngalihuia, ko te Ahi, he pai anakenga korero he ata noho marire. No taku taenga nei i te ata ote Paruire, ka whakaolia katoatia nga korero
« matou ko nga kaumalua ote hui. Ko le putake hoki tenei o taua huihuinga, he whakalakotoranga. korero pai mo te tu oho noaiho tenei iwi ki raro i temaruoto latou Kuini, o Wikitoria, Te Kuini o Ingarani o Niu Tirani hoki. Ko nga tikanga a ki Taranaki, me waiho marire atu ana mahi ki a ia ano ki a Ngatiawa. Ko nga rangatira nana i hapai tenei korero pai kid. takoto tika tonu. Ko Au Te Ahi Ko Te Ahu Kara ma Ko Nepia Taratoa Ko Te Matenga Te Maiia Ko Te Ahi . Ko Karanama Te Kapukai Ko Ihakara Tahurangi Mete tini o nga rangatira maha ote Maori, Otira, i puta ano etahi kupu hanga noa iho a nga tangata tutua nei, Riria alu ana, Mutu tonu alu, Kia rima nga rau .0 nga tangata 0 taua huihuinga ki Otaki. No te mutunga 0 te korero, i te ahiahi 0 te Paraire, ka karangatia e au, Heoiano le huihuinga. Ko tenei me haere tena hapu ki tona kainga ki tona kainga, mahi ai i ana mahi i pai ai te Atua hei mahi, ara, i tona witi, taewahoki me etahi atu kai. No te 31 0 nga rao Maehe, i te Ra horoi, ka talii ka hoki katoa taua hui, marara noa atu ki tona kainga ki tona kainga. No te 3 0 nga ra 0 Aperira, ka tae mai a Te Tatona, Pakeba, kia kite i au, i taku whare ite kainga tiaki hipi. Kotahi hawhe haora i korero ai maua i tona ftaerenga mai i Taranaki, koa ana hoki au ka tae nlai ia kia kite i a au, haere torra atu ki Waikanae moe ai, e hohoro ana ki Poneke. E taku hoa, Heoiano te korero 0 le huihuinga ki Otaki, kite kainga OTe Rauparaha. Kei whakarongo atu koe ki nga tito 0 a te Maori kino 0 a te Pakeha kino. Tenei enei iwi te noho kino nei! Kaore; kore rawa kia kotahi. Na to hoa aroha, Na Tamihana Te Rauparaha. 1 Ki a Te Makarini.
Etaku hoa, e Te Makarini. Ka ora le ngakau, Ka tae niai a Matene i tenei po, i te 5 o nga ra, i le ahiabi o te Taitei, ki Otaki nei. Ka rongo hoki au kia Matene i te marama o te mahi a Kawana. Kei te ahiahi ote Paraire ka tu a Matene kite korero ki a" matou katoa; Meake ka tuhi atu i tetahi reta atu aku. Na to hoa, Na Tamihaka Te Kauparaha.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18600415.2.5
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VII, Issue 7, 15 April 1860, Page 3
Word count
Tapeke kupu
652HE PUKAPUKA NA TAMIHANA TE RAUPARAHA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VII, Issue 7, 15 April 1860, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.