KORERO NGAKINGA KAI, HOKOHOKO, ME TE MAHI O NGA KAIPUKE.
NO TE 15 O PEPUERE TAE NOA KI TE 15 O MAEHE. I kapikapi nga wharangi o tera Karere i etahi korero nui, na kona i kapea ai nga korero mo te mahi hokohoko, mo te mahi o nga kaipuke. Hcoi, kua oii kaloa te tuhituhi ki tenei, nga kaipuke kua u mai, nga kaipuke kua lioki atu, mo era alu mea pera kna rangona i roto i nga wiki e wha ka paliemo nei. E ahua kuraruraru tomi ana nga makete o Alareiria, a, mehemea ano ka hoki nga ulu, otira, kahore hokii tuturute ahua hoki; lae ana nga rongo kite 25 o nga ra ote marania kua pahemo nei. Ko nga ulu enei i rangona i tera' takiwa:— Mo te paraoa, £2O 1110 le tana, mo te paraoa luatahi, £lB mo te tuarua; mo te witi, 8 hereni tae noa kite 8 hereni mete hikipenemotepuhera; mo te papapa, 1 hereni mete torn pene; mo tc riwai, £9 lae noa kite £10; mo te aniana, £8 tae noa kite £lO, mo le tana. Kotahi atu tera whenua mahinga koura kua kilea nei ; kei telahi awa i Alareiria, nui atu te hua, e kiia ana. Kua whiwhi nui nga kai keri i te koura; ko nga Pakeha o ia am wahi e ana ki reira mahi ai. i&ua nui.te hau mete ua o tera wahi ite i wa ka pgthemo tata ake nei, ko te uira ko le I whatitiri, e tiara hanga tona nui, kajia | hoki te ua ki tenei wahi ki tera wahi, a ngaro I noa te whenua i te waipuke, kahore he wai>puke hei rite i roto i nga tau c 60 ka pahemo nei"; ko nga mea i riro i taua waipuke, he whenua, he hipi, he kau, he hoiho, he pu witi, he jpu karaehe. he kai, he aha, a lie tiQbjfibfcwiga tangata i mate. Pouri ana !e ngakau ki nga korero o tenei aitua; he tlni nga kai mahi paamu kua tino rawakoretia, kua nui rawa hoki te kinoo nga ngakinga, o v nga whenua kua oti te taiepa. Ka pehea raneinga kai-o Alareiria a.houanga nei ienei mea erua, i'nga waipuke, i teohooho hoki o nga Pakeha'i te korero o nga mahinga hou o te koura kua kilea nei. E kore lena e kiten e te wbakaaro, e pehea ranei e pehea ranci.
Heoi ra, ko te likanga pai tenei mo nga ka 1 mahi paamu o Niu Tirani, me mahi nui te kai, me whakawhanui nga mahinga, kia jae rawa ki le wa e ngawari ai te ulu, na ka whiwhi nui te ringaringa o te tangata malii, ka whai kai hoki hei lioko moni mana. Ko nga unga mai enei i roto i nga wiki c wha ka pahemo nei:—Ko le Meriona, he paaka, 347 tana, Kapene Paraka, no Poneke, nga utanga 200 tana waro;—ko te Hewha, he kune, 56 tana, Kapene Karaka, no Ahuririj tona utanga, 8 pouaka taonga, 2 tangaia ekeko te Waiti Huana, kaipuke lima, 198 tana, Kapene Herama, no Aburiri, tona utanga 1 pouaka, 26 kaho pala. 9 tangata eke; —koteßoari Ahere, kaipuke lima, 296 tana, Kapene Keneli, no Poihakene, he utanga taonga, tangata eke;—koie Taina, he kune, 91 tana, Kapene Ritara, no Hopataone, he utanga rakau, 4 tangata ekeko le Erieha, he kune, 56 tana, Kapene Kene, no Ahuriri, tona ulanga, 1 pehi huru hipi, 100 hiako hipi, 50 hiako kau, 5 wiira, 3 loki, 6 tangata eke ko te Imiu, he kaipuke tima, IT tana, Kapene Awini, no Whakatu, tona utanga, 6 pouaka aporo; ko te Waiti Huana, kaipuke tima, 198 tana, Kapene Herama, no Poneke no Ahuriri, tona utanga 100 hipi, 5 kau okiha, 18 takai taonga, 10 tangata eke; —ko te Wiremu Pope, he kune, 40 tana, Kapene Kamaikere, no Otakou, tona utanga 91 peke purapura karaihe, 89 kaho paia, 200 peke, 12 kopaki taongako le Akuira, he kata, 27 tana, Kapene Autene, no Ahuriri, he pehanga kohatu;—ko le Keita, lie paaka, 342 tana, Kapene Kareini, no Poihakena, he ulanga taonga, 4 tangata eke;—ko te Naika, tima manuwao, 13 purepo, 1072 tana, Kapene Karekoha, i u maiki Manuka, no Taranaki;—ko teTamati rauako Henare, he pereki, 240 tana, Kapene Patona, no Otakou, he pehanga kohatu, 4 tangata eke; —ko le Pererapene, he paaka, 2.5 tana, Kapene Piripi Hone, no Poihakena, he ulanga taonga, 12 tangata eke;—ko te Ereka, he manuwao, 12 purepo, 484 tana, Kapene Kapiona, no Poihakena. Nga kaipuke rere atui konei i lenei takiwa ano:—ko te Nimururu, he hipi, 1022 lana, Kapene Harihona, ko Heirona, he pehanga kohatu;—ko te Hawuru, he hipi, 462 tana, Kapene Poheiia, ko Ranana, tona utanga 81,798 pauna huru hipi, tana kapia, 4 tana whitau, oh tana hinu, 3 tana hinu paraoa, 13 kaho hinu maro, 31 tangata eke; —ko te Toropini, he kune, 41 lana, Kapene j Tauli, ko Ahuriri, tona utatiga 5100 pereki, 1 204 pouaka taonga;—ko te Waiti Huana, | he kaipuke tima, 198 lana, Kapene Herama,
ko Ahuriri, ko Poneke, tona ulanga, 88 pouaka taonga, 6 tangata eke;—ko te Piniki, he liipi, 906 lana, Kapene Paraone, ko Poneke, he utanga laonga, 9 langaia eke;—ko le Tata, lie kala, 24 tana, Kapene Wepiha, k° Ahuriri, tona ulanga 7000 pulu rakau kani, 075 lakai ;• —kote Naika, be nianiiwao, 15 purepo, 1072 lana, Kapene.Karekolia, ko Taranaki, eke ana I rungu.ko nga hoia me nga.hanga o nga hoia; ko te Hamaroka, he kala, 23 lana, Kapene Makinana, koKaiapoi, lona utanga 48,200 putu rakau kani, 57 lakai taonga;-ko le Uewha, he. kmie, 56 lana, Kapene Karaka, ko Ahuriri, iona utanga, 8000 pcreki, 500 pulu rakau kani, 550 rakau, 238 lakai taonga;—ko te Roare Ahere, he kaipuke tima, 296 lana, Kapene Keneli, ko Poihakena, lona utanga 153 tana riwai, 574 pauna huru hipi, 9 lakai taonga. 22 langaia eke;—ko le Eatera, he kaipuke lima, 28Q tana, Kapene Hone, i Manuka, ko laranaki, ona manga he hoia, ko nga haiiga hoia ;—ko te Awhirikana, he itini, 7/9 tana, Kapene Kipiona, ko Kuama, he pehanga kojiatu; —ko teKatarina Pematona, lie paaka, 519 lana, Kapene Harete; ko Ranana, lona utanga 186 tana kapia, 73,282 pauna huru hipi, 20 tana kohatu kapa, 12 kaho hipu paraba, 7 kaho hinu tohora,4lsß pauna hilii loliora, 5| tana muka, lana hia&o towai, lana iwi, 1250,iaringa pihi, 1 hanaraweU rnaikuku, 50. hanaraweU konukonu kakahu, 50 karona hinu angagnga johora, 9 tangata ekeko le HateraiiL he kala, 29 lana, Kapene Hoia, ko Ahuriri. lona utanga, 15,000 whiti rakau-kani, 20,000 loeioe whare, 200 peke paraoa, 20 peke pa pa pa, 10 kaho tard, 6 lakai, 2 tangata eke; ko te Taina, he kune, 91 tana, Kapene Rileft,. ko Hopaiaone,. lona ulanga whiti rakau kani, 496 pauna tihi, 1858 pauna poaka tote, me nga aha noa, 4 tangata eke; ko te Waiti Huana, kaipuke tima, 498 lana, Kapene Herania, ko Ahuriri ko Poneke, lona utanga, 580 pekc paraoa, 60 kaho poaka, 1000 whiti rakau kani, i hoiho, 202 lakai taonga, 22 tangata eke;-ko te Hura, he nipi, i9I tana, Kapene Hamepa, ko Kuama, n £ a k ohaiu ; ~ko te Erieha,.be kune. 56 tana, Kapene Kene, ko Ahuriri, tona utanga. 02,000 whiti rakau kani, 20,000 toetoe whare, 7 tana paraoa, 49 takai taonga. U mai ana i te lahatika, 145 nga kaipuke huia.nga. jana, 5016, .ko nga tangata eke! 40., 4480 puhera witi*. 1005 puherakaanga, 202 ; oo ii, 875 puhera aporo, ped hoki, 179 puhera pititi, 60 puhera purapura karaehe, 5106 pauna karepe, kuini, 60 taria
riwai, 5 iaaa 2 hanaraweli anaina, 89 banarawcili poaka tole, 45 lianaraweili poaka whakapaoa, 4 1 lianaraweili ika lote, 1 banaraweiti hitiu poaka, 4 kaho hinu, 510 pauna pata, 448 pauna lihi, 550 pauna lioui, 2 pouaka hua manu, 42 kaho hinu paraoa, 8 kaho hinu, 40 pouaka whakareka, 40 hanaraweitipaukena, 58 kau, 14 hoiho, SOOhipi, 8 poaka, 5 heihei, 8 lana 40 lianaraweili, rauka, 8 lana 40 lianaraweili langai lowhai, 60 tana 40 lianaraweili kapia, 750 pauna huru liipi, 47 peha kararehe, 500 pubera raima, 450aka poti, 2240 whili aka kaipuke, 150 whili rakau mangeo, 460 whili poupou whare, 800 papa, 5000 kaho, 2506 taiepa, 42,900 tiwaiawata, 459,500 toeloe wbare, 150,800 whili rakau kani, 4546 lana wahie. Ko nga kaipuke hoki atu ki le tahaiika, 451 nga kaipuke, huia nga tana 5494, 440 nga tangata eke, me nga manga taonga hokohoko, aha. Ko nga utu hokokokoenci tae noa ki tene kiwa:— Mea Paraoa, i I Paraoa, luaiahi, 24/. le tana. Paraoa, tuarua, 20/. Paraoa, no nga mira Maori, \U. lae ana ki te 16/. Pihikete, e piki ana e bekc ana nga ulu. 225. 265, te rau pauua. Taro, le rohi 21b., 6d. Papapa, Is. sd. te puhera. Kai Ke. Te li, 9/. 405., 40£. te pouaka. Huka, 4d., 6d. te >auna. Kawhi, 40d. te pauua. Raihi, 2d. 2d£. e pauna. Hopi, 555. mo te hanareweii. Ivanara, 40d. le pauna. Mea Oka. Kau VVaiu, 8/. 121. niu le mea kolafoi. Ktiwao Kau, 23,10 lioreni rno lo men koi^ihi Poaka MK EKA ATU KAI. le piwbi mete pirikahti, 6d. me le 7d. ino te pauna kotahi. Pofcka 3 (mea tote, mealolekore,) 3d.me leGd.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18600315.2.14
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VII, Issue 5, 15 March 1860, Page 12
Word count
Tapeke kupu
1,516KORERO NGAKINGA KAI, HOKOHOKO, ME TE MAHI O NGA KAIPUKE. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VII, Issue 5, 15 March 1860, Page 12
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.