KORERO NGAKINGA KAI, HOKOHOKO, ME TE MAHI O NGA KAIPUKE.
NO TE I TAE NOA KI TE 15 O NGA RA O PEPUERE. Kahore ano he kaipuke o Atareiria kia u mai o muri mai o era Karere; a kotahi ano hoki te kaipuke kua hoki atu ki reira. Ka pehea ranei te uui papaoa me le utu witi a muri ake nei; inaianei ekore e moliiotia, ka pehea ranei ka pehea ranei a te holoke nei. Ko lenei anake le mea a matauria ana, he likanga pai kia mahi nui nga kai ngaki paamu ki le whakatupu wili, hei tuku atu ki tawahi tetahi, a hei kai hoki mo tini Pakeha e u tonu mai ana i runga i nga kaipuke e rere mai nei i liigarani; 640 nga Pakeha kei runga i nga kaipuke e loru ka tala nei te u mai, i roto ano ite mafama nei; a kei muri atd ano hoki era kaipuke nunui, ka hono tonu te rere mai ia marama ia marama, i nga marama katoa.
Era e kake te utu mo te riwai i tenei wa ki nga koroni katoa o Atareiria, i male boki le nuinga o nga riwai o reira. Otira ekore ano pea e nui o tatou pehanga wili i le raki e mau lonu nei, ekore pea e nui nga wili e utaina ki tawahi. Toruioru nga kaipuke kua u mai, a no era alu Porowhini anake boki te nuinga, koia enei;—ko te Tarawera Paraiti, he kata, SO tana, Kapene Paka, no Otakou, be pehanga kobatuko te Erieha, he kune, 56 tana, Kapene Keene, no Ahuriri, tona utanga, 50 hipi, 150 pubera wili, me etabi alu mea;—ko le Ruiha, be kune, 23 tana, Kapene Pirito, no Ahuriri, he pehanga kobalu; —ko te Whiniki, he hip;, Kapene Paraone, no Riwapuru, he utanga taonga, 136 tangata eke;—ko te Waili Huana, he kaipuke tima, 198 tana, Kapene Herama, no Poneke no Ahuriri, 20 tangata eke ko te Karanihi, he kata, 20 tana, Kapene Makanirihi, no Ahuriri, he pehanga kohalu, 2 tangata eke. Kua rere alu, ko le IJateraita, he kala, 30 tana, Kapene Kiriwirana, ko Ahuriri. lona utanga 20,000 wbiti rakau kani, 30 lana wahie; —ko te Haparaihe he kata, 50 tana, Kapene Parane, ko Whakatu, tout utanga 34,426 whili rakau kani, 3 tana paraoa;—ko le Waili Huana, kaipuke tima, 198 tana, Kapene Ilerama, ko Ahuriri ko Poneke, lona ulanga 69 pouaka taonga, 100 peke paraoa, 16 langata eke;—ko te Erieha he kune, 56 lana, Kapene Keene, ko Ahuriri, tona utanga, 29,000 whili rakau kani, 5400 toeloe whare, 160 paihere taonga, 2 tangata e ke; —ko te Pararapene, he paaka, tana, Kapene Honi, ko Poibakena, toftd u'Rniyr, jtso potinn filii. tnttl
10,000 whiti rakau kani, 300 puhera pa papa, 300 karona hinu tohora, 60 tana riwai, 200 peke tote, 23 kaho hinu, 30 peke pepa, 47 tangata ekeko te Wiri Wati, he kata, 32 tana, Kapene Wita, ko Ahuriri, tona utanga, 4 tana paraoa, 1 tana poaka whakapaoa, 50 puhera ooti, 12,000 wbili rakau kani, 409 paihere taongako te Manuwao o Te Kuini ko te Airihi, 26 purepo, 920 lana, Kapene Roringi, ko Poihakena. Ko nga unga mai i te lahaiika, 69 kaipuke, huiangatana 4600, 295 tangata eke, 805 puhera witi, 440 puhera kaanga, 420 puhera ooti, 920 puhera aporo, 99 puhera pititi, 300 puhera purapura, karaehe, 440 puhera kotakota, 20| tana riwai, 95 hanaraweti aniana, 30 hanaraweti tihi, 4460pauna pata, 4 kaho ika, 2 pouaka hua heibei, 3 kaho hinu, 40 karona hinu tohora, 7 hiako kaii, 40 hanaraweii muka, 3 tana otaoia maroke, 4 tana peba rakau, 50 tana kapia, 2 koari, 4340 pou me nga kaho taupa, 44,725 tiwatawata, 67,000 toetoe wbare, 85,888 whiti rakau kani, 502 tana wahie, 4597 pauna buru hipi, 200 hipi, 2 kau. Ko nga hokinga alu enci ki tc lahaiika 67 kaipuke, huia nga tana 4573, 241 tangata eke, me nga taonga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18600215.2.9
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VII, Issue 3, 15 February 1860, Page 6
Word count
Tapeke kupu
649KORERO NGAKINGA KAI, HOKOHOKO, ME TE MAHI O NGA KAIPUKE. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VII, Issue 3, 15 February 1860, Page 6
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.