KO NGA KOREKO O TE TIMATANGA O TE WHAKAPONO.
Kite kai tuhituhi ote "Karere Maori."
I mua i nga ra o taku tamarikitanga, ka timata te whakapono, ka rongo nga iwi katoa o Niu Tirani i tenei mea ite whakapono; ka miharo, ka huihuia nga tinana kia kotahi, me nga whakaaro kotahi tonu. He iwi poauau hoki te Maori i mua, tahuri iho te matua kei te tamaiti, tahuri iho te tupuna kei te mokopuna: ka tahuri enei kite kai ia ratou ano. He penei to te Maori be, no te taenga mai o te whakapono, ka mutu te kai-tangata, te puremu, te tahae, te kohuru, i mntu katoa enei, i wehi hoki ite whakapono. Murj ibo> kua parahako te Maori kite whakapono, hoki ana ano ki a ratou mahi; ko te kai-ta-ngata anake i mabue, tena Ko te kohuru, ko te puremu, ko te tahae, i mahia ano tena e ratou i muri iho i ta ratou wbakarerenga i aua mea. He whakaaro ake tenei kite tikanga o te Runanga, kua tae mai tenei mea te Runangaki Niu Tirani, kua tahuri katoa te Maori ki tenei mea, kua pera ano mete whakapono, he mea ake tenei, akuanei pea ka penei ano mete whakapono nei te abua ote Runanga. Kua kite hoki abau i nga tikanga o nga Runanga o roio o Waikaio, kua rongo ano hoki i a ratou korero, e wbakarite ana i nga kupu Karaipiture i a ratou
korerotanga. Ko te tikanga ate Maori, lie mea wehewehe nga Runanga, tenei iwi lona Runanga, tenei iwi lona Runanga, he penei tonu nga iwi katoa. E mea ana ahau, ka rile ano pea. tenei .idlea nga lupuna, Paewapaewa J hoki mai ano koe ko to koiwi, tibe—matiI flora, na wbakaponohia ake e te tangata, jlioki ana ano ki ana mahi tawbito. Ka pe."oei anohoki te Runanga, akuanei mahi .noa, a, rigenge rroa4b&, - Mana e tika tonu tenei, mea te Runanga, ka pai, kaiahi aliau ka whakaaro e whakarite ana te tangala i nga f Ture a te Karaiti, rere, te aranga o te Ture, ka nui te hara o te tangala, na te Ture hoki I i whakaatu; kite he ianei te tangala inaianei, ka runangatia, ko tetahi tangata e tika ana tana koreTo, ko tetahi tangata e pobehe noa iho ana tana korero; kei le penei tonu ianei tikanga o te Maori, ki laku whakaaro i anei, kaore ano i ahua pai noa nga mahi a te Maori, e mea ana hoki, mo nga Rangatira e vvliakatakoto nga tikanga mo te Runanga;— kaore e mea, ma te tangata matau e whakatakoto nga korero, e whai ana ano hoki tenei kite mana Maori. Ko nga korero o nga Karaipituree whakaritea ana mo nga korero ote Runanga, e tika ana era. E hoa ete kai ta pukapuka o te peiehi, tena koe; e hoa, laia iho enei kupu. Na Wiremd Kingi Te Awaitaia.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18600215.2.7
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VII, Issue 3, 15 February 1860, Page 5
Word count
Tapeke kupu
483KO NGA KOREKO O TE TIMATANGA O TE WHAKAPONO. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VII, Issue 3, 15 February 1860, Page 5
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.