KORERO NGAKINGA KAI, HOKOHOKO, ME TE MAHI O NGA KAIPUKE.
NO TE 15 TAE NOA KI TE 31 O NGA RA O Oketopa. E hara i te hanga te kuraruraru o nga makete Ote witi Ote paraoa ki Atareiria.
I tetahi wa, ata latauria mariretia ana nga win, a puta ana te kupu, kahore he wili hei oranga mo nga tangaia, ekore e tae ki ie wa koiinga W itika pan, a kahore, hoki lie wiu e kawea mai i Niu Tirani, i era atu wahi ranei; na. neke tonu ake nga uiu. Kihai i laro le nekenga utu nei, ka u mai te Perarapene me eiahi atu kaipuke i Warapareiho, tomo lonu i te witi i ie paraoa, ina- | mata, ka hoki rawa iho nga utu, a riro whaI kauaua ana te hoko, kaore hoki e langohia nuitia. Heoi, e mea ana nga rongo lae hou mai nei, ekore e hei te mea inaianei, he aha ranei te utu ote witi oie paraoa. Na enei. uiangp mai i era atu whenua, na te »ata hoki o te wa kotinga wili, na konei i lino raruraru ai te whakaaro o nga kai hoko. Tenei ano he maiauranga ino nga kai tnabi paamu ki Niu Tirani, me kohi whakaaro i rolo l enei mea. Kite pai ratou kite utu nka mo a ratou kai, kite kore hoki e apo, kaaiheara pu»anga mo ana kai, kei nga makele o Aiareiria, eogari hoki lera e lata ana, a ka hokona tonutia ereira a tatou kai, me a Hiri me a Kareponia e hokona nfi. Ko a hou nga nei pea langohia nuitia ai nga kai o Niu Tirani, me he mea ka hohoro ie whakapuia mai. He maha nga kai o tenei lau i mahue iho kite hunga nana i whakalupu, te take, he nui no nga ulu i tonoa e raiou, kaore hoki i whakaaeiia e nga kai hoko, e nga kai liuri paraoa. He pai kia kaua e pera a muri ake nei, engari ia, me mahi tonu kite whakapuia i nga hua oto latou nei whenua, kia neke haere ai. Ko nga unga mai enei i roto i ima wiki erua ka pahemo nei. Ko le Taniaii Henare, he pereki, 254 lana, Kapene Peiona, no Olakou, he pehauga kobalu j ko te Wiremu Popa, lie kune, 58 taoa, Kapene Pane, no Ahuriri, he pehanga kohatu; ko te Mameiia, he hipi, 1255 lana, Kapene Hemi Waiti, no Riwapuru,he uianga taonga, 522 tangaia eke, ko le Pirinihi Awliereie, kaipuke Lima, 705 tana, Kapene Paurene, no Poihakena' lona utanga, 12 hoiho, 2 hipi, me elahi laonga, 25 tangaia eke; ko le Tarawera Paraiti, he kata, 50 lana, Kapene Rahata, no Potikupa, he pehanga kohatu; ko te Ikareie. he paaka, 592 tana, Kapene Puha, no Poneke no Taranaki, he utanga taonga. 5 tangaia eke, ko le Moa, lie pereki, 257 tana, Kapene Anihaoa, no Poiliakena, he uianga taonga, 17 langaia eke. ° Ko nga hokinga aiu enei, ko le Maioaka lie hipi. i 092 lana, Kapene Tiwene, ko Kareo. lie pehanga kohaiu, 1 tangaia eke; ko ie Ana, lie kune, 57 tana, Kapene Warihi ko Ahuriri, lona
24,000 toetoe whare, 900 pou me nga kaho taiepa; ko te Roari Ahere, kaipuke lima, 296 lana, Kapene Keneti, no Manukau, ko Whakatu, he utanga taonga, 50 tangata eke; ko te Pirinihi Awherete, kaipuke lima, 705 tana, Kapene Pautene, ko Poihakena, tona utanga 51 tana kapia, 4 kaho hinu kau, 1 pouaka poaka whakapaoa. 55 tangata eke; ko te Tona to, he hipi, 1075 tana, Kapene Aikini, ko Kareo, he pehanga kohatu, 5 tangata eke. I u mai i te tahatika, 69 kaipuke, buia nga lana 1612, 170 tangata eke, nga utanga, 5907 puhera witi, 1272 puhera kaanga, 55 puhera paare, 94 tana riwai, 121 banaraweti poaka tote, 67 hanaraweti poaka whakapaoa, 556 pauna hinu poaka. 1 kaho hinu totoka, 1 pouaka hua heihei, 9 kaho hinu, 20 hanaraweti hihi tohora, 5 hoiho, 26 kau, 160 hipi, 84 poaka, 50 heihei, 9 hiako kau, 470 pauna huru hipi, 10 hanaraweti muka, 2 tana peha rakau, 72 tana kapia, 595 tana wahie, 1500 pou me nga kaho taiepa, 5000 rata, 107,000 toetoe whare, 96,200 whiti rakau kani. Ko nga hokinga atu kite tahatika 67 kaipuke, huia nga tana 1570, 221 tangata eke, me nga taonga. Ko nga ulu hokohoko enei tae noa ki tenei takiwa:— MEA Paraoa, Paraoa, tuatahi, 2U. te tana. Paraoa, tuarua, 20/. Paraoa, no nga mira Maori, 14/. tae ana ki te 16/. Pihikeie, e piki ana e heke ana nga utu. 225. 265, te rau pauna. Taro, te rohi 21b., 6d. Papapa, Is. sd. te puhera. K.AI Ke. Te ti, 9/. 10s. } 10*. te pouaka. Huka, 4d., 6d. top*una. Kawhi, lOd. te :>aii!i a. Raihi, 2d. 2d|.t e pauna. Hopi, 555. mote hanareweti. Kanara, led. te pauna. Poaka Mk Era Atu Kat. Te piwhi mete pirikahu, 7d. mete Bd. mo te pauna kotahi. Poaka,(mea tote, mea tote kore,) od.me i«6d. Mea Ora. Kau Waiu, 8/. 12/. te mea kotahi. Kuwao Kau, 25, i4O hereni mo te mea kotahi,
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18591031.2.7
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 22, 31 October 1859, Page 6
Word count
Tapeke kupu
843KORERO NGAKINGA KAI, HOKOHOKO, ME TE MAHI O NGA KAIPUKE. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 22, 31 October 1859, Page 6
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.