KORERO NGAKINGA KAI, HOKOHOKO ME TE MAHI O NGA KAIPUKE.
NO TE I TAE NOA KI TE 15 O NGA RA O Oketopa. No te 1 o nga ra o tenei marama ka u mai ki Akarana ko te Naika. Kapene Kerikarowhe, he manuwao tima tenei na Te Kuini, 1015 tana, 400 hoiho tona kalia kukume, 13 purepo, 20G o nga apiha me nga heraraa'na, • I rcre mat i Poihakena i Nawhakairangi, e roa pea tona tunga i konei, hei manuwao hoki ia mo NhrTirani i whakarilea ai. lie kaipukc pai tenei, he nunui ana purepo: Ivo ana rongo i kawe maiai i Atareiria; tac ana kite 17 o nga ra o Hepetema; waiho atu, kua neke rawa nga utu mo teparaoa mo to wiii. Ko to .Poihakena paraoa e riro ana kite £SO mo te tualahi, £2B : mo te'tuaraa;II hereni mo te witi, lae ana kite 15 here-'
m. • Kei Mereponi, £32, tae ana kite £33 mo te tana mo te paraoa pai, a £27, toe ana kite £2B mo te paraoa luarua.> Mo.'te .win, 14 hereni mete hikipene, tae noa kite do hereni. I pera ano hoki te nekenga ki Atireira, ki Hopataone, ki Ronehetana; te tukunga iho o tenei, ka neke ano boki.ki Akarana, lae. ana kite £SO mo te tuatahi, ±22 mo te tuarua, ko te taro hoki e tae ana *"i e T;P ene nie te hepene rao terobi. ,'■ E kiia ana, e hi ana nga pebanga will; otira, tena runei e xroa te maunga o nga utu nei, kahore ranei, ekore e abei te mea atu. Kahore be kaipukei u maii tawahi omuri mai oteraKarere, i Ingarani ranei, iPoibakena ranei, heoi nei, kote Naika anake. Ko era utu kaipuke, ko te Waiti Huana kaipuke tima, 198 tana, Kapene Herama, no Foneke, no Ahuriri, he taonga te utanga 6 tangata eke;: ko te Erieba. he kune, 56 iana Kapene Keene, no Ahuriri, tona Manga, 3a tana muka, 6 haoaraweti binu toloka, 28 pubera wili, 6puhera paare, roe era atu mea; ko te Hira, he kune, 68 tana, Kapene Ferane, no Ahuriri. he pebanga kobatu, tona utanga mai i Turanga, he hiriu, he wili. • Ko nga hokinga atu enei: ko te Whatoma, he kune, 26 tana, Kapene Tube, koWhihi.ko era atu motu, he taonga hokohoko tona ulanga, 62 hipi, 2 langala eke; ko te Perei, he perekiuna, 106 tana, Kapene Makitonara. ko Poihakena, tona utanga 555 pauna huru bipi, 181 pehakau, 23 paihere hiako bipi. me etahi atu mea, 5 langata eke; ko te Perei o te Ohiana. he hipi, 805 tana,. Kapene Aorota f ko Hangahai r he pehanga kobam; ko te Haparaiha, he kata, 50 tana, KapeneParauna, ko Ahuriri, tona manga, 10 tana paraoa, 10,000 whiii rakau kani me era atu laonga; ko telliri Para, he pereki, 175 tana Kapene Paia, ko Niukabera, tona utanga, 05,000 wbiti rakau kani, 20 topu nga wini \vbare, 24 latau. 15 langala eke; ko teHewha, be kune, 56 tana, Kapene Karaka* ko Abunn, tona ulanga, 10 tana riwai, 4000 whin papa, 10 tana wahie, 120 poke paraoa, 20 peke papapa, 400 tiwaiawala, me etabj laonga, 50 tangata eke; ko te Waiti. Huana, kaipuke tima, 498 tana, Kapene Herama, ko Abunn, ko Poueke, tona utanga, 10 tana paraoa, 150 tana taonga no te'Jorrato; kote Mere Ana,.he bipi, 725 tana, Kapene Abipr ko Kaipara, ko le uta rakau mo Ingaraui; ko ic Ana, he kune, 37 tana, Kapene Waribi, ko Ahuriri, tona ulanga, 1000 whiti rakau kani, 24,000 loetoe whare, 500 pou me nga kalio taiepa, 2 tangaia eke; ko te Erieha, be kune, 50 tana, Kapene Keene, Ko Ahuriri, tona utanga, 20,000 looioe ttnara,
1 700 liwatawata* 170 pou r .1397- pihi rakau, I me etahi iaonga; ko te Hira, he kune, 68[tana, Kapene Wiremu,-ko Hopataone, tona ulanga, 26 tana hinu lohora, 5 lana Itangataeke. '<■■*& Kua u ma! i te tahatika. 53 kaipuke, holanga tana 1258, nga manga* 4818 puhera witi, 493 puhera kaanga, 17 tana riwai r 63 hanaraweli poaka tote, 5 banarawelipoaka wbakapaoa, .412 pauna hinu poaka, 3 pouaka bua beihei, 97 tikaokao, 28 poaka, 34 kau, 44} tana kapia, 13 tana binu tohora, 7!4 tana "wahie, 42 hanaraweli muka, 49,100 whiti pou whare,2ooo rata, 760 poii me nga kaho laiepa, 4 paiherc aniana. *? •-> -• •■" : '• : - : - -■■ « •••. : :U„.;.:;,i Ko nga bokinga kite tabalika, 57 kaipuke, buia nga tana, 1279—172 tangala ake, me nga iaonga. - -' 3 Ko nga utu bokohoko euei tae noa'ki tenei takiwa:— ' ' '.* .. ,:.... Mea. Paraoa, "" * ;Paraoa, tuatoiii, 24(. Ie tana. !* I Paraoa, tuarua, 20f. Paraoa, no nga mira Maori, 14(1 tae ana ki ~... te,i6*...;,. ; .:;,.;;;. Pihikete, e piki aha e hekeana nga am. ; 225. 265, te rau. pauna. Taro, te rohi 21b., 6d. '. '*• Papapa, Is. 3d. te puhera. * ..*". KaiKe. ■ Te ti, 9(. 10s./ iOl. tepouaka. Huka, 4d., 6d. te pauna. Kawhi, lOd. te pauna. Raihi, 2d. 2d}, lepauna. - Hon!, 355. mo te banareweii. Kanara, JOd. te pauna. Poaka Mc Era Atu Kai. - Te piwhi mete pirikahu, 7d. mete Bd.'m» te pauna kotahi. - : Poaka,(mea tote, meatotekorc,)3d.nie ic"6d. Kau Waiu, 8/. 12/. te mea'kotahi. Kuwao Kmt, §5,40 hereni mo te mea koiaW.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18591015.2.8
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 21, 15 October 1859, Page 6
Word count
Tapeke kupu
840KORERO NGAKINGA KAI, HOKOHOKO ME TE MAHI O NGA KAIPUKE. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 21, 15 October 1859, Page 6
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.