Thank you for correcting the text in this article. Your corrections improve Papers Past searches for everyone. See the latest corrections.

This article contains searchable text which was automatically generated and may contain errors. Join the community and correct any errors you spot to help us improve Papers Past.

Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

KUPU WHAKAMAHARAHARA KI NGA IWI MAORI.

Upoko 111. E rua nga take i kore haere ai te iwi Maori ka oti nei te korero atu. Tetahi, ko te kai kino ma nga wahine i te mea e hapu ana, ko te tikanga hoki o nga tane e tuku nei i nga wahine hapu kia wahawaha i nga mea taimaha rawa. Te rua o nga take,i korerotia ake nei, ko te mahi whangai i nga tamanki kite kai kino, ko tekore waiu hoki ma ratou* he waiii hoki tana kai i tupu ake ai. Olira, tera ano lera putake mate, tona taunga kei a katoa, kei nga. tane, kei nga wahine, kei nga tamariki, koia hoki ko te kai i le kaanga pirau i te riwai pirau, ara i le kaanga kopuwaii le riwai kotero. Kua rongi matou i te tangata Maori ka korero i nga take i whakatupu turoro ai ia, ara, ki tana whakaaro iho. Mea ana etahi, na le kai Pakeha ratou i matemate ai; mea ana etahi, he kakahu Pakeha te mea kite whakamate i a ratou; a he pono ra ia he maha ano nga lake i matemate ai nga tangata Maori. He mea pai ano le kakahu Pakeha, engari kia maha nga kakahu, mo te niaku o etahi i te ua ka lango ai i eiahi. Kite mea ka kolahi

tonu le pea bu o te tangata, a ka maku i ie wai, aka noho mete mau ano ona hu maku, ka pa ie maeke ki tona linana katoa mun iho ko te wharo mete kiri ka; he paraikete maku ranei, ka pera ano. Ko teiahio nga putake nui o temate,ehara i te mea lupu ake i roto i te tikanga Pakeha eharaano hoki i te mea lupu ake i roto i te likanga o o koutou tupuna, engari na te tangaia ake ano. Ka toru pea tekau nga lau ka pahemo i timatana ai e le Maori tenei mea te tuku i te kaanga ki le wai, a kia pirau ka kainga; he tini nga tangata e mahara ana kite limatanga o tera kai, tangaia ia kahore nei ano kia koroneke noa inaianei. I tiniataria ki Ngapuhi, haere mai i reira, puia noa i nga wahi kaloa o te motu nei: faaeremai ana hoki me ona mate ano, ara, te kaki puku, te huwha pupuhi, te whewhe, te aha, te kitea uokt aua mate i mua alu. I le wa i luhituhi ai e Kapene Kuki i lana pukapuka whakaatu korero mo nga tangata Maori, korerolia ana e ia le kore mate o ie tangata Maori, te ahua ora hoki o tenei iwi. Koiahi ano te mate i kitea e ia, ko te mate toretore epa nei kite kanohi. E ahei ranei i tetahi Rangatira Manuwao le korero pera i enei ra? Kahore pea. E takitahi ana hoki nga taitamariki Maori inaianei e lino kore rawa ana he mate ke? te tinana, he whewhe ranei he aha ranei. Na, kaua e kiia, kia roa te kimihanga i tenei, la te mea hoki kua lakoto ta Te Atua lure mo o tatou wairua mo o lalou tinana ano hoki, a kite mea ka he tatou ki aua ture, ka pa ano tana whiu ki a tatou. Me he mea ka hara tatou kite ture mo te wairua, kei te wairua ano te paanjra o te wbiu, aka bara tatou kite ture mo te tinana, kei te tinana ano te paanga o te whiu ko te whiu mo te tinana he turorotanga he male. Ko te kai e kainga ana e tatou, ka cakolo ki rotoki te puku, a pau noa ie kaha o taua kai nro ana hei toto, tae ana hoki ki oca wahi katoa ote tinana. Na kite mea he kai pai le kai, ka ki le tinana ite toto pai a ka kaha, ka whai ngoi hoki; kite mea ia'ka whaona o tatou puku ki ie kai pirau, he mea whakalupu male te mea eriro hei whakananu i nga toto. Ka kino nga toto, ko te tangata hoki ka kaha kore ka ngoikore haere Me he mea he tangata kaha te tangata, ka main wtiakauaua tona tinana kite ruke atu i taua mea kino, kaore nei e pai hei whakakaha, puia atu he puku i te kaki i nga huwha ranei. Na, koite tangata iwikore, kawaiho i roio le kino, kei te ale kei te manawa * te te malenga, ka kiia, i male i le wbarowharo kaore, ko le lino take i mate ai, he kai kino' Na i penei ai ta matou tuhituhh

ehara i te mea he tau hou ki tera kai, ki jte kotero kite kaanga wai, i wbakakinongia, : ai, inahoki he kai hou ano te roi ki a matou,. | na, te pera ta matou whakakino ki tera kai. He maha nga kai e kainga ana inaianei kaore i mohiotia e o matou tupuua. Ko te riwai, he mea hari mai i Merika. Ka toru rau tau ka pahemo nei i kitea ai e matou tera kai, te riwai; no te taenga hoki o o matou kaipuke ki reira, rokobanga atu, ko te kai tera o nga tangata o taua whenua. Ko te raibi, ko te huka, ko te kawhi, e kainga nei e nga tangata katoa inaianei, he kai lakitahi imua, ma nga tangata lino whai rawa anake e hoko: kia rau noa iho nga tau e penei, ka tahi ka kainga ete tokomaha. Ko te ti, i raaua mai i Haina, ka rua nei nga rau tau ka pahemo. Engari e tino tupato ana matou kite kai kino kite kai pi rau, kia kaua e noma i. E kaha ano te linana tangata i nga kai kaloa o te ao nei, me be mea ia he kai ora, ehara nei ite mea pirau. Keinga whenua matao, kaore nei e tupu te witi mete kaanga, he kau, he hipi, he mea pera anake te kai. Kei nga whenua werawera, pera me Tnia, he raihi te kai, he kokonaia, he pata; ahakoa nui te main a te tangata, ko ana kai ano era. E mohio ana tatou e lino hua ana te kai ki Niu Tirani. Ite tau 1857—46,000 puhera witi i hokona atu e te tangata Maori kite Pakeha, kite takiwa ki Turanga anake. Tae mai ana ki Akarana i roto i te tau kolahi, inga waka Maori, 200 taua riwai, 1400 kete aniana, 1700 kete kaanga, 1500 poaka, 45 tana ika, me nga pititi me nga puka, me nga paukena, me nga kerepi, me nga merengi, tinitini noa iho; me nga heihei, me nga pipipi. Ko nga kai ote takiwa ki Tauranga puta atu ki Opotiki, aim ki roto Rotorua ki Taupo, o te tau 1857, 500 eka riwai, 2000 eka kaanga, 100 eka kumara. Na te Maori enei kai. Hui tahi mai ki enei rawa, 200 kau, 5000 poaka. Kahore ano matou kia korero noa kite mano tini o nga puhera witi e whakatupuria ana ki Waikato ki Waipa. Na, tenei te hua nei nga kai papai kua homai nei eTe Atua ki a koutou, heoi, waihp noa iho e koutou, kai ke ana kite kai kino e huna nei i a koutou, i a koutou tamariki. tetahi tangata e mea, na Te Ataa tc kupu kia ngaro te iwi Maori, huaatu, na te kuare na te ngakauapo ote tangata kite monf nga tino take. Heoi ano te painga o te moni, hei hoko i te kai pai i te kakahu pai mo te tangata, mo ana tamariki hoki. Ka whiwhi te Pakeha kite moni, ka tukua atu hei hoko i tetahi wahi

0 te witi o era atu kai pai e whakatupum nuitia ra ete Maori. Ko te Maori e tuku katoa ana i ana kai i whakutupu ai hei hoko moni mana. He tikanga ke la koutou be tikanga ke ta matou. He aha rate pai ole moni, me he mea kahore he kai pai ma taiou ma o latou lamariki? TCo la matou e tuhiiubi nei ka tuliituhi ki nga kai whakawa, ki nga Rangatira Maori, ki nga kaumatua hoki. Engari pea koutou nga kaumatua e mahara ana kite wa kahore ano kia kileanoalia tena kai whakahouhou, le kaangapirau. He kino ano to te mango, tena kahore i rite tona kino te te kino o te riwai pirau o te kaanga pirau, o nga mea pera, mea tupu nei, ana pirau. He tikanga hou tenei tikanga kino, e torn tekau nga tau ka pahure nei i kitea mai ai ki kcnei, a tenei.te maiakitakina atu nei nga kino e pula ake ana i taua kai. Kei hea koia nga tangata marohirohi o enei rangi, pera me o mua; ara, pera me koutou me nga kaumatua e tuhituhiaatu nei? Na, kaua koia e whakamutua tenei kino? E mahi ana koutou nga Kai-whakawa kite pehi ite kai waipiro, ekore ranei e pai kia pehia hoki tenei mea kino, te kai i te kai kino.s I te timaianga, homaiana e Te Atua kite tangata, ko nga kai katoa o te wbenua me nga rakau wbai hua hei oranga. A i muri mai hoki i te waipuke nui, ka tukua e Te Atua ki a Noa ko nga kararehe, me nga manu,me nga ika, me nga taru katoa hoki hei kai ma te tangata. Ka tirohianga koreroo mua, he kai papal anake nga kai o aua ra. Ite haerenga mai o nga manubiri ki a Aperabama, ko nga kai i whakatakotoria ma ratou, he paraoa, be pala, he waiu, he kuao kau. I Ihipa hoki, i te whenua i whakaraua ai nga tamariki o lharaira, he kai pai nga kai i lukua ma ratou, he ika, he hue merengi, he aniana, he kukuma, ko nga kai ano hoki era e hua ki tenei whenua kite whakalupuria. Kotahi ano te kainga i te kai pirau i korerotia, he whiu ia i whakapangia ki a ratou. Ko te kai aTe Atua ma te iwi i to ratou haerenga i te koraha, he mana, he kai reka tenei, he kai pai. 1 to ratou haerenga kaore i ahei te ngaki i te whenua, kahore hoki i tau te noho; kihai ano hoki nga wahi katoa i pai hei tupuranga kai, engari ko nga wahi anake i tata ki nga waipuna. Heoi, mahi ana ratou i tenei ra i lenei ra kite kohi ite mana hou, he mea rui iho kite taha o nga leneti i tenei aia i tenei ata. Ko eiahi, turi ana ki ta Te Atua i whakarite ai, he mangcre te take, kohikohi ana i te mana i tenei ra kia nui kia toe ai mo apopo, kei ngenge kite haeretonu kite kohikohi. Te whiu aTe Atua mo lenei he,

whakapiraulia iho nga mana, piro ana, le taca te kai. Kua tuhiiuhi matou ki nga kaumalua ki le hunga whai mahara, ekore lioki nga laitamariki lane me nga kotiro e rongo, e pera ana ralou me o maiou tamariki, he whakaarokore he kai horo, heoi anohoki tale tamariki he whai atu ki nga meae minamina rekaana ki le waha. E kore raalou e pai kia kai a matou tamariki i nga mea katoa e minaminatia ana e ratou, engari ka hoaiu ko nga kai pai anake. Ma koulou ma nga rangaiira e whakakino e whakakahorenga kopuwai kaloa, pena ka neke ake to koulou mahi i to nga rata i to nga rongoa kaloa o te ao ki ic whakakore i le turorotanga i le male.

Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18590915.2.3

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 19, 15 September 1859, Page 1

Word count
Tapeke kupu
1,908

KUPU WHAKAMAHARAHARA KI NGA IWI MAORI. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 19, 15 September 1859, Page 1

KUPU WHAKAMAHARAHARA KI NGA IWI MAORI. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 19, 15 September 1859, Page 1

Help

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert