KORERO NGAKINGA KAI, HOKOHOKO, ME TE MAHI O NGA KAIPUKE.
No te 15 tae noa kite 30 o nga ra o Hune. Kua maha nga unga kaipuke mai o muri mai i tera Karere; no Poihakena etahi, no Mereponi etahi; ko nga rongo o reira, no te 12 o nga ra o tenei marama. Mail tonu ana te ngoikore ki nga raakete hokohoko kai, engari ia te utu mo le paraoa kua nekeneke ake; heoi, kite whakaaroiho o nga taogata, raeake ano ka hoki nga utu kai. Ko nga kupu enei i tuhia mai i Mereponi, no le 10 o nga ra o tenei marama i tuhia ai. " Tenei kei le kimihiaano te paraoa hei hoko ki nga tangaia noho tuawhenua; ko te utu ia kahore i lino rile ki to te paraoa tikanga utu e whakahuatia ana, na, ko le hunga i te paraoa kaore e whakaneke iho; heoi kahore lie hokohokonga paraoa kia rangona." Ko nga ulu enei e karangaiia ana ki Mereponi ki Poihakena ano hoki, mo le paraoa tuatahi, £25,1110 te tuarua £25 mo te tana; mo te witi, 9 hereni, tae noa kite 9 hereni me le hikipene; mo te papapa, I hereni me te hikipene. Ko te utu ote witi ki Akarana, 10 hereni mo le puliera. Kotahi ia te mea e kelekete nei matou ko te iti 0 te witi c kawea mai ana. Kei te whakaarohiaiho, tena emanakohia nuiiia te witi a houanga nei, hei uta atu ki
tawahi, liei whangai hoki i nga tangala o konei. Ko nga kai hoki o Atareiria, o Wikitoria, o Niu Tirani, o te lau kapahurenei, i lino kore rawa, i kohia kinotia lioki, ka rua; na konei te pai ai kite rongoa, engari ka hohorotia te kai; ko te take tera i mea ai matou, ka manakohia nuitia te kai a houanga nei ki nga Koroni o Atareiria, a he lau tenei e lino nui ai te pau o te kai ki lenei motu, ara, te tau e liaere ake nei. Ekore lioki e taea te wa koiinga will kua tokomaha haere nga Pakeha ki tenei pito o te motu nei. E kiia ana, ko nga Pakeba rere mai i Ingarani, no te timalanga o tenei tau tae noa kite muiunga o tenei marama, ka 1 500; ko enei katoa ka liaere mai ki Akarana nei; na ekore enei e taea te whakaliki kite kai. Ko tenei ko tona rangi waimarie tenei, ko to te kai ngaki wbenua i Niu Tirani, ko tona takiwa whakawhiwhinga kite rawa, ara, me mahi nui te kai hei hoko. Ko nga unga mai enei o muri mai i tera Karere,—ko te Hewha, he kune, 56 tana, Kapene Ewerehema, no Mereponi, he utanga taonga, 7 tangata eke; ko te Paraoni Piuti, 567 tana, Kapene Taningi, no Poihakena, he utanga taonga, 2 tangata eke. Kua hokona taua kaipuke pai nei hei kaipuke mo Akarana, a ko a te timatanga o te tau c haere ake nei rere ai ki Ranana, ka utaina hoki kite hum hipi, kite kapia, kite hinu tohora, kite muka, ki era atu mea. Ko te kune o Te Pihopa, ko te Hatarene Koroihe, 69 tana, Kapene Kerene, no nga motu o te moana nui, 5 tangata eke; ko teßoare Wahere, tima, 290 tana, Kapene Honiana, no Whakatu no Taranaki, tona utanga, 21 peke, 16 pouaka aniana,l pouaka poaka whakapaoa, 5 kau, 40 kuata piwhi, 2 bipi, 2 peke witi, 1 kaho pata, 12 tangata eke; ko te Waiti Huana, kaipuke tima, 198 tana, Kapene Herama, no runga, tana utanga, 144 puhera wiii, no Ahuriri, he taonga, 15tangata eke; ko te Hera, he pereki, 121 tana, Kapene Pale, no Poihakena, he utanga taonga; ko te Wiremu Watihana, he paaka, 480 tana, Kapene Makiwharana, no Whakatu, he pe- ; hanga kohalu; ko te Mimi Taika, he kune rewa toru, 96 tana, Kapene Kenehete, no Mereponi, he utanga laonga, 6 tangata eke; ko te Hiri Para, he pereki, 175 tana, Kapene , Karoi, no Mereponi, he ulanga taonga, 2 ' tangata eke. Kua rere atu, ko le Rohanaka, he paaka, ; 580 tana, Kapene ilekini, ko Itanana, tana utanga 280| tana kapia, 70 tana kohalu >kapa, taua muka, tana peha towai, H tana hinu tohora, 87 karonaroro paraoa, 1 tana hihi tohora, 1 paihere liiako hipi, ko
etalii hanga matakitaki, 10 langala eke; ko te Eriera, he kune, 22 tana, Kapene Raiana, ko Ahuriri, tana utanga, 46,000 whiti rakau kani; ko te Erieha, lie kune, 56 tana, Kapene Keene, ko Ahuriri, tana utanga 12,5Q0 toetoe whare, 2000 tiwatawata, 8,200 whiti rakau kani, 28 peke kaanga, 28 peke ooii, 10 peke paraoa, 6 paihere taru maroke, me etalii taonga; ko te Roari Wahere, kaipuke lima, 290 tana, Kapene Honiana, ko Poibakena, he utanga taonga, 11 tangata eke; ko te Hewba, he kune, 56 tana, Kapene Ewerihema, ko Poti Kupa, he utanga taonga, 5 tangata eke ; ko te Katuhiaha, he hipi, 4106 tana, Kapene Kahi, ko Hanga Kanga, he pehanga kohatu, 6 tangata eke. Kua u niai i te tahniika, 45 kaipuke, huia nga tana, 1055,—-112 langala eke; nga manga, 5742 puhera witi, 460 puhera kaanga, 25 puhera aporo, 4Of tana riwai, 10 lianaraweti kuraara, 4 hanaraweti aniana, 51 hanaraweti paukena, 6 hanaraweti hinu poaka, 20 hanaraweti poaka tote, 22 lianarawetl poaka whakapaoa, 50 pauna pata, 1 pouaka hua heihei, 6 kau, 1 hoiho, 50 heihei, 68 poaka, 270 hipi, 1000 tiwatawata, 20,000 toetoe whare, 550 pou, 1257 kaho taiepa, 52,000 whiti rakau kani, si? Una niuka. 65 J tanai kapia, 409 tana wahie. Ko nga hokinga kite tahatika, 42 kaipuke, huia nga tana 1018,— 95 tangata eke, me nga taonga. Ko nga utu hokohoko enei tar; noa ki tenei takiwa. Mea Paraoa,. Paraoa, tuatahi, 2hi. te tana. Paraoa, tuarua, ML tetana. Paraoa, no nga mira Maori 16i. iao ana ki te 18J. Pihikete, e piki ana e heke ana nga uiu. 225. 265, te rau pauna. Taro, te rohi 21b., 6d. Papapa, Is. 6d. te puhera. Kai KK. Te ti, 9L, 9i. le pouaka. Huka, 4d., 6d. te pauna. Kawhi, lOd. te pauna. Raihi, 2d. 2d£. te pauna. Hopi, 555. mo te lianarewcii. Kanara, lGd. te pauna.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18590630.2.7
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 12, 30 June 1859, Page 6
Word count
Tapeke kupu
1,022KORERO NGAKINGA KAI, HOKOHOKO, ME TE MAHI O NGA KAIPUKE. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 12, 30 June 1859, Page 6
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.