INIA.
He hari to matou kite korero atu, kua tineia te whainga i mura ki Inia imua tata ake nei. kei nga wahi katoa i tutaki ai ki nga hoia o te Kuini, whati ana te hoa riri, Uinga tonu le parekura, taea ana tenei wahi lera wahi, horo iho leuei pa tera pa o taua iwi tutu o nga Hipoi. Nana ilu kite whawhai, hinga tonu iho, whaii noa am, rim ana te papa i o n.alou. Ko tenei kua whai whaaukaaro. ratou inaianei, kua mea kite hoki mai ki ram ki to le Kuini mania, • kua roago hoki ki ana kupu aroha, kia tohungia raiou* e ia ana hoki niai ki a ia. Ko nga kupu enei aTe Kuini kite Uuna»ga ii ni o I nga rani i ieso nga ra o Pepuere kua pahure ake nei, 1110 te maunga c te rongo, mo te tupuuga ale rangiuiane o tc pai. Ko a le Kuini kupu enei:— "Na le pai o tc Atna, na te toa 0 aku hoia. na te tohuuga 6 nga. iangaiira i lino kaha ai le paanga o laku whin ki lera iwi i whakalika ake ia ki u au kia whakakahoreiia ai laku inana, i te mea e arolaiae ana kite whawhai ki aku hoia. Na, e mea ana au hei nmri lata n/i pea, ka ahei ai laku korero atu ki a kouiou i te lauiiga a le raugimarie ki lera whemia nui, ko reira ahan tahuri am ai ki le whakatupu i te pai ki leru \vahi, : ki le niuru hoki i nga kino e toe nei, 11a tenei whawhai ka mutu ake nei. I inca laku whakaaro, he tika kia pnnuiiia aku tikanga ki a ratou, kia mohiotia ai nga likanga i mea ai au kia tolmngia le hunga i whakawaia kite hara, a mea ana luaiauei kia hoki niai ki raro ki laku mam/' He nui le pai kua tupu ake i runga i nga tikanga lohu 0 taua panuilanga a tc Kuini. Kngari nga rongo e puta inai ana ki a tatoit 1 Inia, e hohoro ana i era e tae mai ana na Fngarani, na reira ka ahei nei to matou mea alu, e haere pai ana te whakamarieianga o lera whenua, o Inia, pera ano me late Kuini i hiahia ai.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18590615.2.9
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 11, 15 June 1859, Page 6
Word count
Tapeke kupu
385INIA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 11, 15 June 1859, Page 6
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.