KORERO NGAKINGA KAI, HOKOHOKO, ME TE MAHI O NGA KAIPUKE.
No te 1 tae noa kite 15 o nga ra o Hune. Kahore kau he korero hou o Oropi o Atareiria ranei o muri mai i teta Karere, kua rite ia te wa unga mai mo etahi kaipuke i lawahi, tenei pea tc rere mai nei. E luturu tonu ana tc utu mo te paraoa mo tc kaanga ki tc maketc o Akarana, mo te pa-
raoa tuatahi 24Z, mo le tana, mole tuarua 171. mo le lana. Kotahi ano teunga mai i tawahi, koteOhiP, e f?\ ' le 40 lana, Kapene Pale, no laaili, lana utanga, he orani, he kokonaia. U mai ana hoki ko te Roari Wahere, kaipuke lima, 290 lana, Kapene llouiana, no Taranuki no era aiu wahapu o runga, tana utanga, 14 Uau, 203 hipi, 40 kaho piwhi no Taranaki, 80 keke pala, 7 lakai poaka whakapaoa, I ! pouaka apm-o, I lakai kiako kau 9 peke ooii. me etuhi laonga, 31 tangaia eke; ko le Erieha, he kiine, 50 lana, Kapene Koene, no Ahuriri, 4 langata eke. Ko le Pererapene le ingoa luatahi i runga i le pukapuka rarangi o nga kaipuke kua rere atu i konei, he paaka, 2l;> lana, Kapene Loni, ko le mahi o lenei kaipuke i rolo i nga ra kua pahure nei, he rererere i konei i Poihakena, hoki atu hoki mai. Ko tenei kua rere atu ki Warapareiho i Mer/ka, ki le tiki paraoa, kite tiki wili. Ki to matou whakaaro, ka pai inei whakatnpuria enei ki konei, kaua e mea kia likina ki tawhiti, abakoa le tokomaha noa ai nga tangata o te motu nei, ka taea ano e nga kai mahi paaoiu te he mea e lino mahi ana: ko nga mea i utaina atu i runga i le Pererapene, 60 lana waro, 72 tana wahie, 14 tana riwai' 11,000 whiii rakau kaui, niengamoni koara hoki, e 5000, hei hoko i nga paraoa, i nga witi. Engari rate waiho i lenei hei whalfakaha i nga kai ngaki o te motu nei kia hihiri ai kite mahi, kei penei tonu hoki te maumau 0 a talou moni a muri ake nei. Kite mea ka pera te pauo a tatou moni a houanga nei me tenei ite tan kua pahure nei, ka kite tahi nga Pakchame nga tangata Maori i te raru o tenei mea, ko le iti o te kai hei hoko ko te nui ole kai e hokona mai, mete kore moni hei atu alu.. Ko te \va parau tenei ko te vva 1 wliakato, ko te wa rui, ko tenei, kia hihiri, kia ora ai ta'ou i le kai a muri ake nei. Ko elahi hokinga en<ii;—ko te Waili lluana, kaipuke lima, 19S lana, Kapene ilerama, ko Ahuriri, ko era wahapu o runga, tana utanga he paraoa, me elah'i laonga, 11 I tangata eke; ko te Kiwi, lie kune, 40 tana, Kapene Makereka, ko Taranaki, nga utanga, 8000 whiti rakau kaui mc elahi laonga ; te | Perei, he perckitina, 106 tana, Kapene Anihatia, ko Poihakena, tana utanga, i4b tana kapia. 33 lanariwai, 1424.pauna huruhipi, 38 hanarawcti muka, 10 tangata eke; ko te llaparaiha, SO tana,.Kapene Parani, ko Ahuriri, lana'utanga, 1000 kalio, 242 pou taiepa, 1700 toeioe wharc, 1000 whiti pou whare, 5 lana paraoa, me etuhi taouga; ko te Panihi, he kata, 22 tana, Kapene tfana, ko Potikupa, tana utanga, 7500 whiti rakau ka-
n i 5 tana psraca, mc ctuhi taonga; ko tekaipuke wero tohora o to Wiwi, ko te Henara Tihatapura, 617 tana, Kapcne Tamatarita, ko Ilcwa, tana ulauga, 24,000 kaho himt loj bora, 115 kaho hinu paraoa, 24,000 patina • hihi tohora, 4 tangaia eke; ko tc Ani, ho ; kala, 25 tana, Kapene Hcwini, ko Ahiu-iri., I nlanga, 15,000 whits rakau fcaui, 1200 j liwatawaia; ko te Uoari Wall ere kaipuke liI ma, 290 lana, Kapcne Ilanihana, ko Tara- ; naki, ko Whakatu, he ulauga taonga, 14 ta- ; ngata eke. Kua u mai i te tahatifca 59 kaipuke. luiia nga lana 1247. 221 tangata eke. Nga manga, 4883 puhera wili, 578 puhera kaanga, 260 puhera ooii, 161 puhera aporo, 12 tana riwai, 2 tana paukena, 8 hanaraweli aniana, 96 hanaraweli poaka tote, 41 hanaraweli poaka whakapaoa, 200 pauna lioni, 1480 pauna pata, 500 pauna tilii, 58 pauna kai ke, 41 hanaraweli biuu pouka, 44 poaka ora, 150 i hipij 2 biako, 79 heihei, 50 pipipi, 144 raikau hua, 1 hiako kau, 67,500 whiii rakau ; kani. 528 pou, 571 kaho laiepa, 1200 tiwa- | tawaia, 41,000 loeioe whare, 200whiii pou. | \Yhare, 1 poti, Tana muka, 72} tana ka- | pia, 50 tana kohatu kapa, 654 tana wahie. Ko nga hokinga atu kite tabaiika, 5i kaipuke, luiia nga lana 1196, 157 tangata eke, me nga taonga. Ko nga utu hokohoko enei tae noa ki tejneilakiwa: — Mea Paraoa, | Paraoa, luatahi, 2U. le tana. . Paraoa, luarua, 1 111 tetana. Paraoa,llo nga mirailaon I 6£ taeanakitelS/. | Pihikele, e piki ana e heke ana nga atu. 225. 265, te rau pauna. i Taro, te rohi 21b., 6d. Papapa, Is. Gd. te puhera. I KaiKe. • Tel», 9?., 9?. 10s. te pouaka. | Iluka, 4d., 6J. te pauna. Ivawhi, lOd. te fauna. Kai hi, 2d. 2d-\. tepauKa. Hopi, 555. mo le hanarcweti. j Kanara, !f>d. le pauna. j'fupeka, 2s. Gd.,ss. mo te pauna. r Me.\ o te Mara, : Wilt—los. le puhera | Kaanga—ss. Od. te puhera. I Ooii, ss. te puhera. i Riwai 4?., U r 10s.. tc tana. Aniana, sd. tc pauna. Tarutaru maroke, (e nui ana) 57. le tana. Kapia, 9f. 10i. ino te lana. ! Pala, 2s. sd. to 2s. 6d. ! ilua heihei, 2s. SJ. per dozen
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18590615.2.11
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 11, 15 June 1859, Page 6
Word count
Tapeke kupu
929KORERO NGAKINGA KAI, HOKOHOKO, ME TE MAHI O NGA KAIPUKE. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 11, 15 June 1859, Page 6
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.