KORERO NGAKINGA KAI, HOKOHOKO, ME TE MAHI O NGA KAIPUKE.
No te 1 tae noa kite 15 o nga ra o Mei. Iti noa iho nei nga mahi nga aha o muri mai i tera Karere, mahi kaipuke ranei mahi hokohoko ranei. ko te taha ngakinga kai hoki te raea i lino ngoikore rawa, lakilaui rawa nei nga kai e tae mai ana kite makcte; pouri noa iho te whakaaro ki lenei mea. E penei ana te luhituhi a tetahi Pakeha ki tetahi o nga nupepa o Akarana, ko nga korero tika hoki kei laua Pakeha, me nga rongo o tenei wahi o lera wahi; na, te lake i laia ai ki konei, he mea kia wliakaarohia marireiia ai ana kupiv, ehara hoki i le mea mo te Pakeha mahi paamu anake, hua aiu mo ngaMaori whakatupu kai ano hoki, ara, mo le langaia e hiahia ana kia whiwhi ia kite rawa, a kia rangaiiia haere ai a iSiu Tirani katoa. E mea ana tana Pakeha—" Ko nga wili i whakatupuria e nga Pakeha mahi paamu i
tenei tau, kihai i neke ake i le 10,000 puhera, na, hei kai enei mo le marama koiahi lena elaea te marama kotahi ka pau ai. Na' 30,000 nga puhera will kua niaina mai i tawahi, kotahi tekau mano pauna moni kua nro atu i konei hei ulu mo aua witi. Erangi me i mau i o tatou kai mahi paamn enei mom ki konei ki to tatou motu, kua tika A, na te aha boki i kore ai ? I mna ake nei ka whai witi, na nga tangaia Maori i mahi • ko tenei, kua iti haere ta ralou homai i le win, ako a houanga pea kua tae kite «ino kore. Heaha ranei te take i penei ai, he tore haere ranei no nga tangata Maori,' he tikanga ano ranei na ratou he takaiaka no te whakaaro ? Ekore au nei e ahei te mea inaianei, he aha ranei te take; heoi nei taku e mea ai, ko te korenga haerelanga o nga kai kaioa e whakatupuria ana e te Maori, ko le kore mahi hoki ole Pakeha hei whakakapi i le wahi i hapa, ka rua." He kupu whakaoho enei; heoi ra, me waiho hei ata whakaaro ma o taton boa Maori. Kahore kan he unga mai i Ingarani i Atareiria o muri mai i tera Karere. Heoi nei nga kaipuke kua u mai kite wahapu nei, ko te Erieha, he kune, 56 tana, Kapene Keene no Ahuriri, tana utanga, 480 pauna tupeka' 1 tangaia eke; ko te PirinibfEruera, he pel reki, 174 tana, Kapene Norana, no te Motu o Pinnihi Eruera, he ulanga taonga, 99 tangata eke. £ kiia ana, ka whaia ano tenei kaipuke e etahi atu, e rima hoki nga kaipuke e hanga ana ki taua motu. Ko nga hokinga atu enei—ko te Kiwi he kune, 40 tana, Kapene Makereka, ko Taranaki ko Kawhia, uga ulanga, 94 peke paraoa, 32 peke paare, me etahi taonga, 18 tangata eke; ko te Aminiuha, he pereki, 205 lana, Kapene Norenahora, ko Atereira, tana ulanga, 202£ tana riwai; ko te Heera, he pereki, 121 lana, Kapene Pate, ko Poihakena lana ulanga, 20 tana kapia, 45 hanaraweti muka, 5 tangata eke; ko le Taina, he kune 94 tana, Knpene Akele, ko Hopataone, lana utanga, 28,000 whiti rakau kani, 11 tana kapia, 38 hanaraweii muka, me etahi mea rino; ko telwini Ta, hehipi, Kapene luene, ko Haina, hepehanga kohatu. Kitea ana kite kore kai ote lahalika le pono o nga korero o te tangata nana nei te pukapuka kua tuhia iho nei. U mai ana 38 kaipuke, huia nga tana 867 56 tangata eke, nga utanga 126 puhera witi' 86i puhera kaanga, 20 puhera ooii, 46 puhera aporo, 12i lana riwai, 4 tana paukena, 8 hanaraweti aniana,.-17 hanaraweti poaka tote, 700 pauna poaka whakapaoa, 100 pau-
na hinu poaka, 546 pauna pala, 50 pauna honi, 4 tana hinu lohora, 2 peke raea hanga pia, 4 hoilio, 2 kau, 4 5 poaka, 10 heihei, A pipipi, 3 pouaka hua heihei, 10 hiako kau, 5 tana muka, 75 tana kapia, 5 kaho piwhi, 4 poli, 400 pou, 2SO kaho laiepa, 400 whiti pou whare, 42,000 loetoe whare, 21,045 whiti rakau kani, 525 tana wahie. Ko nga liokinga am kite tahctika 45 kaipuke,huianga tana, 406G; 448tangala eke, me nga taonga. Ko nga utu bokohoko enei lae noa ki lenei lakiwa: — Mea Pap.aoa, Paraoa, lualahi, 20/. te tana. Paraoa, tuarua, 46/. telana. Paraoa, no nga mira Maori 12/. (ae ana ki le46Z. Pihikete, e piki ana e heko ana nga utu. 225. 265, te rail pauna. Taro, te rohi 21b., 4}d to sd. Papapa, is. 3d. te puhera. Kai Ke. Te li, 9/., 9/. 40s. te pouaka. Huka, 4d., 6d. te pauna. Kawhi, 40d. te Raihi, 2d. 2d|. te pauna. flopi, 555. mo te hanareweli. Kanara, 40d. te pauna. Tupeka, 2s. 6d.,35. mo tepauua. Mea o te Mara, Witi—7s. 6d. te puhera Kaanga—ss. 6d. te puhera. Ooli, ss. te puhera. Riwai 4/., U. 10s.. te tana. Aniana, 6d. te pauna. Tarutaru marokc, (e nni ana) 5/. te tana. Kapia, 9/. 40/. mo te tana. Pa la, 2s. 3d. to 2s. 6d. Heki, 2s. 3d. per dozen Poaka whakapaoa, 4s. to is. 2d. Kauarehe. Hipi,23s.34s. mea kotahi. Kau Waiu, 8/. 42/. te mea kotahi. Kuwao Kau, 25, 40 hereni mo te mea kotahi Poaka Me Era Atu Kai. Te piwhi mete pirikahu, 6d. mete 7d. mo te pauna kotahi. Poaka,(mea tote, meaiotekore,) sd.me le6d.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18590516.2.8
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 9, 16 May 1859, Page 6
Word count
Tapeke kupu
913KORERO NGAKINGA KAI, HOKOHOKO, ME TE MAHI O NGA KAIPUKE. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 9, 16 May 1859, Page 6
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.