KORERO NGAKINGA KAI HOKOHOKO ME TE MAHI O NGA KAIPUKE.
No te 15 tae noa kite 31 o nga ra o maehe. E ngoikore rawa ana te mahi hokohoko inaianci, ehara i te mca kei Niu Tirani kei Atareiria anake, hua atu kei nga wahi katoa oic ao.. E pcra lonu ana ia, c whaia loauiia. ana nga vhawhai, nga parokura nunui e le ngoikorelanga ole nialii hokohoko. Apiapi, ana. nga huarahi o to rangimarie, raniraru noa iho ana nga rnoa kaioa i le ohooho;. matea nuilia ana ko nga mca uiu uui; ko. nga kaipuke nunui rawa hoki ka malea nuilia Ini mania Ungala, aha; ki ia walii ki ia wahi; lino bohoio ana le mahi ha nga kaipuke uiumuvao,. lo inabi wbakameae heramana mo aua.kaiguke, a nui.noa am ic moni e riro anahei utu mo enei mca, ko nga kaipuke papai rawa, mania laonga nei, ka langoiiia hei uiauia i nga mea mo le whawhai; makonei kanekerawa ake lentu mo le mahi o era am kaipuke, le uiu mo nga heramana, me nga moni hoki mo le inihuaianga hoki kci ngaro le monio lelangata ki ic lahuii te kaipuke ; te nnuunga ole whawhai, mulu ake hoki enei uiu nui, ic uikunga iho, kahcre lie mahi ma nga kaipuke ma nga heramana, lau ana te rani ki nga tangaia nona nga kaipuke, a ngoikorc noa iho le mahi hokohoko. Pera ana a Oiopi inaianei, a e m<a ana maiou ko iclaliiicnei o nga lake i ngoikore ai le mahi. hokohoko i leuei lakiwa. E rongo ana maiou ki ngalcorcro lac boa mal iiMcrcponi, i Poihakena, kaore he mahi Uaore he aha ki aua wahi. E man tonu ana le uiu mo te paraoa, mete witi, ki era i korerolia i icra Karere, ara, mo tc paraoa luaiahi 19/., mo te tuarua 17/., mo le lana; mo le wili 7 hereni, lae noa ki le 7 hereni me le hikipcne mo le puhcra.
Ki Akarana,ko lewa tonn leneienui aile mahi uiauia kai ki tawahi, ko tenei, ili noa iho nei te mahi.pcra, kotahi rawa ano le kaipuke e uiaitia ana ki tekai, kole Etiona, he-kune, c rere aua ko Atireira, lana utanga, 150 -tana riwai. Tenei ake ppa ka pai haere ano, ko ta matou ia e pai ai, me liiiro nga kai ngaki langata Maori kite mea e iau a« te pai ki a raiou, ara, me whakawhiwhi oratou kaipuke kite mahi kna roa ke hoki le (tinoaihoianga o aua kaipuke. Eugari nga kbrero e mau nei mo nga kai kua utaina ma« i tc lahalika, e alma rawe ana, meake pea ka rile le mahi feokohoko ki lona pai ano o mua. Ko nga unga mai enei o muri mai i tera Karere; ko le Hewha, he kune, 56 tana, Kapene Kenehata, no Whakaiu, lie manga laonga, 8 langaia eke ; ko Te Emire Arihona, he kune, 99 tana, Kapone Were, no Ahuriri, tana manga -18 peke wiii, 6550 pauna hum hipi, me eiahi laonga, 4 langata eke; .-ko te Ekerelrio, 790 tana, Kapene Petipuni, no Ranana, he manga laonga, 140 langata ekn; ko le llakihere, he kune. 22 tana, Kapene Wepjha, no Ahuriri, he pehanga kohaiu ; ko te Erieha, 56 tana, Kapene Kene, no Ahuriri, nga utanga 5930 pauna hum hipi, 3 paihere hiako hipi, 5 hiako kau, 1 tana l\inu totoka, 2 langaia eke: ko te Mitiroiiana, he paaka, 593 tana, Kapene Karaii, kei Manukau, no Poneke, he pehanga kohatu, 6 langaia eke; ko te Roari Waheri, he kaipuke tima, 290 lana, Kapene Honiana, kei Maimkau, no Poihakeua. i ma Taranaki mai, lana manga 500 hipi, 128 peke purapura karaehe, 1000 pauna paia, 2 pouaka lihi, 9 langata eke; ko le Pererapeni, he paaka, 224 lana, Kapene Puruki, no Poihakeua, he manga laonga, 5 taugaiaeke; ko le Parernora, he perekiiina, 107 lana, Kapene kingi no Poneke no IJopeiaone, tana utanga, 450 peke huka, 2000 whiti rakau kaui: —ko telwini Ta, he hipi, 918 tana, Kapene luene, no Moaiana Pe, he utanga hipi, 2 langaia eke. Pera ana te matemate o nga hipi o tenei kaipuke me era i u mai iuuia ra, i le Katataina, 2000 nga hipi i utaina ki runga, 600 rawa ano nga mea i ora mai. Ko nga hokinga alu enei, ko te Ana, 57 tana Kapene Warilii, ko Ahuriri tana utanga, 25,000 whili rakau, 4 fceke paia, etahi laonga, 5 langata eke; ko te Miiarotiana, he paaka, 593 tana, Kapene Karati, no Manukau e rere ana ko Hokianga, ko te ula rakau; ko le kaipuke lima, ko le Waili liuaua, 198 taua, Kapene Kerema,
|'ko Ahariri, ko nga wahnpu o runga, he .- manga laonga, 50 langnta eke ; ko" ic jEtiona, lie kune, 1 15 lana, Kapene Werchi, ko Atireira, tana ulanga, 150 tana riwai, 1 tangata eke; ko te Roari Waheri, kaipukc tima, tana, Kapene Honiana, i Manukau, e rcre ana ko Taranaki, ko Poihakena, he manga taonga, 20 tangata eke. Ko nga korero mo nga kaipuke i u mai me nga kaipuke i hoki am ki le Lalialika, i ikapea i tera Karei-e, na konei ka luhia jkatoatia nei, no le I taea noatia te 51 o nga ra Maehe. U mai ana, 94 nga kaipuke, huia nga lana, 2272—551 tangata eke, nga utanga, 4680 puhera witi, 00 puhera kaanga, 550 puhera ooti, 1551 puhera aporo, J 2 puhera kuiini, J 588 pauna kerepi, 157 puhera pitiii, 12 pouaka hua kaari, 11 kete merengi, 1 patahoni, 2 tikaokao, 20 lailiana hua heihei, 1800 pauna lihi, 960 pauna pata, 10 hanaraweli tanapi, 46 hanaraweli aniana, io lana riwai, 27 puhera papapa, 7 kail, 42 hoiho, 220 hipi, 12 puhera purapura karaehe, 6 tana mtika, 18 lana hiako lowai, 89 lana kapia, 1900 pauna hum hipi, 56 kaho hinu, 16 hanaraweli hiako hanga hu, 6£ lana hinu paraoa, 5 lana hinu lohora, 11 hanaraweli hihi tofaora, 47 poaka, 22 hanaraweti poaka tote, 5 hanaraweli poaka whakapaoa, 400 puhera onepu, 400 puhera raima, 600 pou> 1050 kaho taiepa, 560 whili pou whare, 50Q whili aka kaipuke, 50 aka poti, 27 fcoare, 5 poti, 87,000 foetoe whare. 156,500 whili rakau kani, 672£ lana wahie, Ko nga hokinga atu kite tabatika, 78 kaipuke huia nga tana 1713, —190 tangata eke, me nga taonga. Ko nga utu hokohoko enei tae noa ki tenei takiwa. Mea Paraoa, Paraoa, lualahi, 20?. te tana. Paraoa, luarua, 16?. telana. Paraoa, no nga mira Maori 12?. lae ana ki Pihikete, e piki ana e heke ana nga ula. 225. 265, te rau pauna. Taro, le rohi 21b., 6d. Papapa, Is. sd. te puhera. Kai Ke. Teli, 91, 91. 10s. le pouaka. Huka, 4d., 6d. te pauna. Kawhi, lOd. le pauna. Raihi, 2d. 2d£. le pauna.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18590331.2.11
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 6, 31 March 1859, Page 6
Word count
Tapeke kupu
1,113KORERO NGAKINGA KAI HOKOHOKO ME TE MAHI O NGA KAIPUKE. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 6, 31 March 1859, Page 6
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.