TE HAERENGA MAI O TE MANUWAO O ATARIA, O TE "NOWARA."
Katahi tonu nei ka kilea tetahi Manuwao o Ataria ki Niu Tirani, no te orokokitenga ra ano o tenei motu taea noatia tenei wa, katahi tonu. Tena e maharatia e nga tangata Maori kua niobio ki le korero whakapapa o lugarani, ko teiahi lenei o nga iwi e whukaboa ana ki le I nga ri hi. No te 22 o nga ra o lenei niarama i lapoko ai te Manuwao 6 Alaria kite wabapu o Akarana. Ko te 44 Nowara" tona ingoa. Ahakoa he kaipoke whawhai tenei, no te rangimarie anake tana mahi i rere mai ai. He tokomaba nga rangatira Pakeba kei runga i tenei kaipuke, i lonoa mai e te Kawanatanga o to ralou whenua bei tiroiiro i nga moiu i nga wbenna ka* ore nei ano oua langata me ona baa kia ata mobiotia noalia e nga tobunga o lawalii. Ko te lino lake i rere mai ai a te '* Nowara" ki Niu Tirani, be tiroiiro i nga wabi waro kua kilea boutia nei ki Papakura, ki era alu wabi. Olira, e mabi ana aua langata tobunga i niealia ake nei, e rapu ana e liroiiro.atia i ngamea katoa, mea rere ke nei te ahua, e ahaa bou ana ki to ralou nei litiro, he lini boki nga mea whakaniibaro, nga mea bou e kilea ki Niu Tirani. 350 nga Heraniana i runga ia te " Nowara." Ko Komatoa Weretowbe le rangalira tumuaki. No Aperira, ole tau kua pabure atu, o 4857, i rere mai ai i to ralou kainga, a be lini o ralou wbenna i kite ai i roto i tana takiwa, koetabi boki enei, ko le Kepe o Kuru Hope, ko Inia, ko Haina, ko Poibakena. I eke mai ite Kepe, i te wbenua e nobo nei a Kawana Kerei bei Kawana, etabi o nga langata o taua wbenua, ara, nga Kawba, bei beramana mo runga ite •* Nowara." Tena pea kei le mahara o matou boa Maori ki nga korero mo taua iwi i taia ki nga " Karere" o Pepuere o Maebe, ole tau 4857. E biabia ana aTe Komatoa kia eke atu boki etabi o nga langata Maori o Niu Tirani ki runga ki tenei Manuwao, a boki noa ki to ratou kainga, Kia
rerc atu te "Noma" i'Niu Tirani, k* ahu te rare ko Tahiti, ko Hawaii, ko etahi onga. wabapu o te laha k? te Marangai, o te taba kite Auruo te pito whakarunga o Merika, mitri iho ka boki ki Oropi, Heoiano, ka wbakaotia tana kopikopiko ki nga wahi o. teaoy i rolo i-te lau kotabi c baere ak« nei.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18581231.2.7
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 22, 31 December 1858, Page 5
Word count
Tapeke kupu
440TE HAERENGA MAI O TE MANUWAO O ATARIA, O TE "NOWARA." Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 22, 31 December 1858, Page 5
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.