PUKAPUKA NA TE HAPIMANA, MINI-TA.-No. 3.
Ko te whawhai mete rongo whawhai e whakaohooho ana i nga tini wahi o te ao i tenei takiwa. Ko nga tangata Maori e kai noa iho ana e moe noa iho ana i roto i te rangimarie. Kahore he tauae aim mai ki lona kainga. Tena kaboic i penei iniua: me Ingaraui ano boki be kino ano lona i mua, be wbawhai lonu lana mabi. I whawbai lonu a roaiou lapunai roto i nga tau e waru rau ki le arai am i o ratou boa riri i wbakaeke i lona whenua, i bono lonu hoki te haeremai kite whakakino i o ratoti kainga, kite muru i o ratou pa, ki le kabaki am io raiou tamariki hei pononga; a lae noa kite wa i wbakaiakotoria ai nga lure ti- | ka e taua Kingi pai e Kiugi Awhercra; ti-
mala ana i reira te neke baere o te iwi i fr raana le mohio, katahi ka ngakia paitia to ratou oncone, ka tahnri hoki ki teatawhai r main hokohoko, na enei i kake ai, i ranganl ! lf 'i° ai ! ,e l DM,a ° D S a **« katoa ote ao. Na, ka whakaaro au kite wbakatupu kino a nga tauiwi ki o matou topuna. kj e bapai tauu ki o ratou kainga ki le patu kii te kobiiru kino i nga langara, kite kawe i te mate i te awe ki nga irahi katoa i lakae ' na ka whakaaro au ki le atawhai kite mahi tobu o Te Kuiui o iica Niu Tirani ki a koutou k? X langata Maori, ka iua pouri lakungakau, So lemca, e m lakdutou whakaarokilnei u ea? he mea noa ki a koutou nga pai e noma anae ana ki o koutouTroaro. Ki ta bga Pakeha whakaaro ki o koutou whakaitipuranga mi, ka ono pea tira rmi tan I nobp af te tangata Maori ki tenel mom. na heoi ano ta koiHou mahi i roto taua takiwa be whawhai he wbakangaro tangaia anake, te kitea tetahi koninga ake o nei. laoei. Me whakaaro koia pfa nga kino ii pma ake i roto i to koutou mabi whawbai! ki teiahi, be nira auo ko te matua kei teiahi kei whawbai aftite taina ki tona matua. cPenei alu ana a au. E lama, ki taku whakaaro kahore i aliua pai to korcro ki to uangatira i toua haerenga niai kia kite ia koe i tetahi rk nX me he mea nei kahore o arolia ki a ia. *Katafti ka oho te riri o taua lauiaiti, ka mea ma, ;-<« kia aroha koia au ki a ia, tenci ra ahau le mabara nei i te mea ka titiro atu Si»!"/ UrUPl * n ° tOkU malUa tona li " Ko lenci, ktia pahure kaloa enei kino. Tit.ro whakamuri ki nga kino ia koutou i mua, whakaaro hoki ki nga pai kua tau ki a koutou i enei raogi, a ka mea hoki ka titiro ki nga mea o te wa e takoto ake nei, ko nga Ture tika. ko te rangimarip, ko nga nainga o te bokohoko. ko nga kau me nga hipi be. whakapai i o koutou whenua, e tikaai ia kouiou te ngaki le noho marie ki o koutou kainga, a ko hea alu hoki tena iwi hci rite mo koutou te whiwhi kite pai kite ransra- | li rata nga. ** Na to koutou hoa pono IVa Te Uavmaka.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18581130.2.7
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 20, 30 November 1858, Page 4
Word count
Tapeke kupu
563PUKAPUKA NA TE HAPIMANA, MINITA.-No. 3. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 20, 30 November 1858, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.