KORERO NGAKINGA KAI, HOKOHOKO, ME TE MAHI O NGA KAIPUKE.
No te 1 tai noa kite 15 o nga ra o Oketopa. Tae ana nga rongo i puta mai i Atareiria
kite 23 o nga ra o Hepitema. I taua taima kua neke iti te utu o te paraoa, 221. mo te lualahr, 20/. mo le tuarua mo le tana. Riro ionn le wiii ki le 8 bereni, ki le 9 bereni mo te puhera, mo te papapa 2 bereni, mo te mvai, 42Z., tae ana kite i3l mo le lana. Oiira, kahore kau he luturutanga o nga makete, e oliooho ana nga tan gala Esiloa mo te keringa kourakua kitea, be wahi bou, na, me he meae porangi ana rigatangata o Poihakena, e rere katoa ana boki ki ana mahinga, 150 ) nga tangata kua rere ata i Poihakena i roto ile wiki koiabi. Kahorc lener wbenua koura i lata ki Meripone, & lakoto ke ana kite pito whakararo, keite Awa o Pitiroi, 950 maero tona maiaratanga i Poibakena, aliu atu ki le marangai ma raki; he pukaka rawa le ra ki taua wahi ra be wbenua whakatupu male kite tangata! Kaore nga likanga o taua kitenga koura i tino mohiolia, koiabi tonu ano hoki rau aunihi i lae mai ki Poibakena, na rcira i mabaraifa at, be aha rawa te take i lino oho ai nga tangata katoa, mete rere tonu ki aua mahinga. Ahakoa rate pono katoa nga mea e korerolia nei mo le pai o aua keringa ki Pitiroi, kite pono ko tetabi wabi anake, ma reira ka tupu he kainga Pakeha ki tena taliatika, tona liui, kahore ano boki taua wbenua kia noboia e le Pakeba, ara, te pito k! le Marangai tu a raki o Atareiria. E pai ana, waiho kia lini era kainga, te tukunga iho, he pai kia tatou, ki nga tangata o tenei pito o Niu Tirani: ekore e kitea kaioatia tona pai inaiariei, me he mea ka pena; kei kona boki be putanga mo nga kai o Mu Ti. rani i roto i nga taa e baere akeneS" he whcnua lata tera ki a tatou a Pitiroi, tae rawa aiu nga kai o Tahimenra, o Atareiria ki /le tonga, kua lae noa am to tatou no te mea boki roaroa kau atu i Poibakena te maiaratanga aiu i konei; ka rua, ko te tino werawera o taua wabi, he lini nga kai ekore e tupu ki reira, kaore boki e pera me Wikitoria me Atareiria kite longa, ie whakatupu kai ma ratou. No te limatanga ra ano ole wa ngakinga kai i tobe ai matou ki nga Maori mahi paamu, kia ngaki tonu, kia rui tonu. lnaianei, ite mea kuakilea be pulanga hou mo o ratou kai ka akiakt ano matou kia kaba tonu o raiou ngaki i te kaanga me nga kai katoa e abei te whakalo i tenei wa. Kahore ano pea ratou i wareware noa ki nga lini kaipuke i tu ki Akarana kite rapu kai, i mnri lata o te kitenga koura ki Wikitoria. Waihoki, kite mea ka pera te ahua o nga mahinga ki Piiiroi, ka lini ano nga kaipuke ki konei, ioa lata kite wa bauhakenga kai.
Ko nga unga mai enei i muri mai o terg Karere: ko te Pererapene, he paaka, 224 tana, Kapene Honi, no Poihakena, be manga taonga, 21 tangata eke; tc Ileera, be pereki, 121 tana, Kapene Pati, 3 nga Apiha, 40 langata, 17 wahine, 20 tamariki o te 63 o nga rangapuhoia; te Moa, lie pereki, 237 (ana, Kapene Pauiene, i eke mai, ko Kanara Koura, me ona tamariki, 4 nga Apiha, 101 nga tangata, iS nga wanine, 36 nga tamaraki o te 65 o nga rangapuhoia; te Hili o Meripone, he paaka, 176 tana, Kapene Makeivmaiia, 5 nga Apiha, 110 nga langata o te 65 o nga rangapu hoia, no Poneke anake; (e Erieba, be kune, 56 tana, Kapene Kene, he %aonga le uianga, 6 langata eke, le Pekeha, he kune, 43 lana, Kapene, Paraia, nga uianga, 60 nga kaho paura, t Apiha, 4 nga hoia o te 65 o nga rangapu, no Aburiri enei erua; le Perei, be perekiiina, 106 tana, Kapene Anihatia, no Poli Kupa, 10 tangata eke me o ratou hanga; te Roari Ahire, he tima, 287 lana, Kapene Tuari, no Ranaua, he taonga te utanga, kotahi pea rau o nga taugaia eke; ko le luaialii lenei o nga lima e wha mo Niu Tirani, te mahi ma ratou be kawe i nga meera he kawe taonga boki, ki Atareiria ki Niu Tirani, a ki nga wahnpu o runga o raro nci, hoki atu hoki mai; te Uiri Para, be pereki, 175 lana, Kapene Wetiwiitu, no Oiakou, tona uiaugo 29 peke ooti. Ko nga boki nga alu enei, ko te Potiflgi Rahi, 160 tana, Kapene Keramu, ko Taranaki, he taonga te uianga 34 taugaia eke, o era i eke mai i runga i te Mere Ana i Banana ; te Moa he pereki, 237 tana, Kapene Patueiie, ko Poihakena, tana uianga 13£ | tana muka, 846 pauna rouka, 40 hanaraweti ropi, 25 iana kapia, 1150 puherawiti, 55 j banaraweii riwai, 11 tangata eke; le Ha. paraiha, be Kata, 50 lana, Kapene Parane, ko Aburiri, lona utanga, 25 tana kaho, 20 hanaraweii paraoa; te Pererapene, he patka, 224 tana, Kapene Hani, no Poihakena, tona uianga, 5 lana liinu, 25 lana paraoa, 21 tangata eke; le Ana, he kune, 37 tana, Kapene Warihi, ko Aburiri, lona utanga 10,000 pereki, 15 tana wabie, me etabi taonga. Ko nga bokinga ki to tahaiika 48 nga kaipuke, bui nga lana 1137j 65 nga taugaia eke, me nga taonga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18581015.2.7
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 17, 15 October 1858, Page 6
Word count
Tapeke kupu
935KORERO NGAKINGA KAI, HOKOHOKO, ME TE MAHI O NGA KAIPUKE. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 17, 15 October 1858, Page 6
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.