KORERO NGAKINGA KAI, HOKOHOKO ME TE MAHI O NGA KAIPUKE.
No te 15 tae noa kite 30 o nga ra o Hepitema. Kahore he unga mai i nga wahapu o Atareiria roto i te marama kua pahure neiheoi nei, ko te Penetua anake, he piriki. E koree ahei te korero am i konei le rilenga o nga tuakele o Atareiriu, no le mea, kabore. kau he jpukapuka, lie nupepa ranei r lae roai i ranga i taua kaipuke. Kolabi. le mea. wbakahari o tenei lakiwa, ko le mabinga paila oca ote waro i korerolia ra lona kiienga i lera Karere. e korcetaro, ka kiiea le taanga ole pal ki Nui Tiraui i lenei mea. Kua whakamatauria laoa waro.ki runga ki le kaipuke lima nei, kite Waiii ffoana, a ioe be waro ho Inga* rani, no Poibakena ranei r te bohoro ale ngi» ba, kabore kau boki be piro kupapapapa pera me lera i Aorere. Kua korerolia kia kolabi rau tana e keria mo te Waiti Huana, mo tera i Manuka; aka lae kite lino mabinga o aua waro, ka rongoiia nuitia, e, teria he waro kei Akaratia, bei reira kiiea ai ngakaipuke lima ki o talon wabapu; kite uta waro ilia raiou, ka reremai auo boki nga Icaipake uia waro ki le kavre atu k\ lawabi,:—-e riro ana bbki i a Poibakena anake tenei mahi inaianei. Ka rangaiira te wbenua e wbiwbi ana kite waro. Ko te lake tenei i lika ai le mabi i nga tin! mea o lawabi, kabore nei *ano kia kiiea .mai ki ko* nei. Ko te mea tenei e mahi ai nga mira huri paraoa, katii rakau, baro muka, me nga mea bei libera ake i te wai i nga kerihga kapa % aha; aka yhiwhi te wbenua ite waro, ebara i le mea'liki ke aiu, ekore e roa ka rere ke le ahua p nga msa Jtatoa :-4iatahi ka wbai ngoi le mabi. hokohoko a nga langata.
Ko nga uuga mai i muri mai o tera Kara--2- Ko le kaipuke lima, te Waiti Huana, 530 tana, Kapene Makarini, kei Manuka, j« rere ana ko runga, helaonga te manga 15 i tangata eke; leMere Ana, bebipi, 723 tana, i Kapene Abipi, no Ranaria, lie uianga taoI2E\ 117 'J?** 1 * eke ?.te Awarana, be bipi, 692 tana, Kapene Toti, no Banana, be lao» nga te uianga, 48 tangata eke. Ko ngaJholiinga atu enei, ko te kune o te Pihopa o Niu Tirani, ko te Haterana Korolni, 70 tana, Kapene Hatingi, e rere ana ki nga mom Meranibia, nga utanga, 49 peke pibikete, 2 tana paraoa, me etabi taonga mo nga tangaiao Nawhaka Airani; te Aketiana, be kune, 45 Una, Kapene Whareta, ko Ahurirl, tona utanga; 5 tana paraoa, 3 tana riwai. 35 tana wataie. 2 boibo, md'etabi taonga; te kaipuke lima, te Waiti Huana, 330 tana. Kapene Makarini, i Manuka, jko nga wabapu o runga, tona utanga, 70 peke paraoa, me etabi taonga, 45 tamtata eke; te Erena be kune, 40 tana, Kapene Rakitana, ko Aburiri, tona utanga, 60 tana wabie; te Hoaripibi, he paaka, 345 tana. Kapene Kane, ko Banana, tona uianga, 329 tana kapia, 41 tana kohatn kapa: 11 tana kmpaka, 9612 pauna buru bipiT 280peba kau, 900 taringa kau, 3 kabo binu tobora, 54 kabo b ( uu pakake, 20* aunibi koora' me elaW taonga, 10 tangata eke. Ko te il ton? kiripaka i utaina atu ki Ingaraoi kiabanbia, kia kitea ai te maba o.nga koura i roto; te Penetua, bepiriki, 124 tana, Kapene Paraone, ko Poibakena, tona utanga, 38 kabo burn tobora, 30 paibere mukZa pouaka 15 peke riwai, 3 tangata eke, Kaore i tini nga unga mai i te tabatika, a e keteketeauaf note mea, citi ana te wui, te kaanga, te boil, te riwai me era atu . ° wteiiua, e utaina mai ana ; koia uei, 36 nga kaipuke, bui nga Una S6i, 48 tangata eke, nga utanga, 472 pubera witi, 280 pabera kaanga, 10 una riwai, 10 banaraweu poaka wbakapaoa, 91 banaraweti doaka lots, 2 taqa piuka, 9| tana kapia, U Una peha rakau, 46 nga kaii, 4 boibo, 20 poaka, 20 nga pipipi, 20 beibei, 1 poti, 510 ka(» tafepa* iOOO tiwauwau. f*lL 06106 whare » 25,600 wbiti rakau kani, 497 Una wabie, 6 una kiripaka* Ko nga bokioga atu kite tabatika, 36 k*i« P* 4*Ha 796,84 tangata else, me nga laonga. s ° }
The following are the .Market Prices Curgent, corrected to dale. Mea Paraoa, Paraoa, iHaialii, 187, te tana. Paraoa, tuarua, i Al. tetana, Paraoa, wo nga mira Maori 12/. tae ana ki iel4/. Pihikete, e plki ana e beke ana nga titi. 245. 28s, te rau pauua. Taro, te robi 21b., 3d. Papapa, Is. 3d. te puhera. Kai Kb. Teti, 91., 9/. 10s. lepouaka. Huka, 7d. v Bd. te pauna. Kawhi, lOd. te Fauna. Raihi, 2d. 2d£. te pauna. Hopi, 3os. mo te banareweii* Kanara, |()d. te pauna. Tupeka, 2s. 6d. 3s. mo te pauaa Mea o te Mara, Witi—6s. 7s. te puhera Kaanga—6s. 6d., 7s. te puhera. Ooti, 7s. te puhera. Riwai 5/. 40s. 6i. te tana. Aniana, 6d. te pauna. Tarutaru maroke, (e nui ana) 51. te tana. Kapia, 91. 40J. mo te tana. Kabarehe. Hipi, 235. 345. men kotahi. Kau Warn, 81.121, te mea kotabi. Kuwao Kan, 23, 40 berenimo te mea kotah Poa&a Me Era Aiu Kai. Te piwbi mete pirikabu, 6d. mete 7d. mo te pauna kotabi. Poaka, (mea tote, mea tote kore,) 3d. me te6d Kai Ke. Pata, Is. te pauna. Huabeibei, Is. 3d. mo te tekau ma rut. Heibei, 3s. 6d. mo nga mea erua.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18580930.2.6
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 16, 30 September 1858, Page 6
Word count
Tapeke kupu
921KORERO NGAKINGA KAI, HOKOHOKO ME TE MAHI O NGA KAIPUKE. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 16, 30 September 1858, Page 6
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.