PUKAPUKA NA IHAKARA TUKUMARU.
(HE ROANGA.) Maku e korero nga mea kua ngaro o tenei mo tu-ko ; te kumara, ko te pohue, ko te aruhe, ko te ngarara tuatete, mete kiore SP°2L te Dok * ° "S 3 * tangata Maori koa ngaro ite pehanga ole ritenga pai ole Pakeha ; bedtr, wbakaaro aua ahau ife"*^?** 1 "? 0 * *° n « a Maori inaianei, lie bawbe karae, no te mea ko re matoa o te tangata> ko te Pakeba. &oa malioe ite UngM* Maori tonamataara Hfneitengaere, ara, bei what* tcataira; no koneiiennio toko bJahia kip utfi U roto ki nga tikansa papal ote iwio logarani inaianei. Hei aha nga wbakaaro tawbitb f Roperapea am wwMUpq o mua, ara, te hianga, te kanobi bad, te wbakatuma tetabi iwi ki tetabi iwi.#Teoa to nga wbakaaro o nga fangata Maori e wenewefaTanaki ala aoo : e kore ra e lu totia kahore boki be uoga mo nga ptiaka, do te raeae kaaa ana te whili o te ra o ißgarani, ki le wnakamaroke i nga kopura o icnei molu o Nui Tirani, ara, i 6 tatou nei wbakaaro.
£ boa ma, tenei boki tetabi o aku knpu kia koulou katoa, be kupu mo to taton wbenna. Rei le whakabe ahau ki nga tikanga pupnri whenua o nga Rangatira Maori. He tikanga tarewa tenei i to ratou nei iwi, ara, i nga hokohoko. kahore be aiawjiai ki tona twi e FOba kau nei i te mabinga will, taewa, kannga, mete tini noa atu o nga mabi e biabiatia ana e te ngakau o nga tangata; kaore nei koki e mabia ana aua hfabia, i te kore Pakeba o tenei kainga, e Manawatu, no reira ka meaao, me boko tetabi wabi o Manawatu kia taemai ai nga painga o te Pakeba ki a taton. Ko matou enobo kuare tona nei kite ritenga ote hokohoko ite kore Pakeba; no reira abau imea ai,kianuiatu be Pakeba ki a tatou, kia nni baere nga hokohoko taonga i tenei ao, i ranga i te ora, i te pai p te linana. Kahore i Oka mo nga Rangatira Maori ki te pupuru tono i a raion wbenua katoa, engari me tuku tetabi wabi ki nga Pakeba, nei nohpahga mo ralou, kia tata ai kia tatou, bet wbakahaere i nga tikanga paii roto i a taton. Me ata whakatuluru marlre nga wabi wbenua nei mabinga mo o latou tinana. Ko au i pa! kite tuku i taku wbenua ; oGra, kaore an i pai rawa ki taua mabi maka anake, erangi me urn ki roto ki tenei mabi tika, pai boki* nga tangata katoa. Kia wbakaae mai kouloo nei boa mabi moku, katabi ka pai rawa to tatoa ritenga. . • . Na to boa aroha, Na Ibakara Tukumaru.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18580816.2.7
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 13, 16 August 1858, Page 8
Word count
Tapeke kupu
446PUKAPUKA NA IHAKARA TUKUMARU. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 13, 16 August 1858, Page 8
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.