KORERO NGAKINGA KAI, HOKOHOKO, ME TE MAHI O NGA KAIPUKE.
No te 1 tae noa kite 15 o nga ra o Hurai. Kahore he korero nui o muri mai o te korero Hokohoko o tera Karere, inahoki no muri tata mai ano enei rongo i era. Ko nga Maketc kai c mau touu ana, kahore lie nekenga kabore be bokinga; oiira katahi nci ka lino rangona, e lino kore ana nga
kai o Atare'ria kite. tonga; ko etahi e mea ana, lena e hua ntai he kai i Tahamenia, e tika ano pea tenei, kabore panel. Ko matou ia e mea ana, e kore e ahei i a Tahamenia te uta atu lie kai kia maha ; ©tiro, abakoa nni ano be kai mana kite uia atu, ekore e kapi te makete i a ia, ka whai makete ano mo n£a kat o Niu Tirani, kite mea ia ekore ehe i nga kai ngaki, ara, ko te he tenei, ko te tino wbakakake i nga utu, penei ekore e abei te tango e nga kai boko. Heoi nei nga kaipuke kua n mai i tawahi: ko te Moa, he piriki, 237 tana, Kapene Pautene, he utanga taonga, 8 tangata ek<», n ? .rP'rA 603 - No ron « a ' ko ,e Haana, be pinki, 147 tana, Anihana, ko etahi taonjra, 3 tangata eke, ao Olakou. no Poti Knpa:-! le Emire Aribona, be kune,99 tana, Kapene Kakitana, no Aburiri, he pehanga kobalu 5 tangata eke;-te Ana, he kune, 37 tana, Kapene Warihi, no Aburiri ano- hoki he pehanga kohatu; mete kune ote Pihopa o JJiu Tirani te Hatarena Korobi, 70 tana Kapene Hatini, i boki mai i Nawliaka Airani, i nga rooiu o Merauibia ano boki i te kawe i te Kongo Pai. Ko nga bokinga atu enei, ko te Kataruta be piriki, 118 tana, Kapene Taningi, ko Poihakena, nga ntanga, 100 tana riwai. 5 fcngatai eke; -to Kabere, he kune, Kapene tSSS 9 ko u Poihakc »a ano b <> k <* nga utanga 1785 pohera will, 17 hanaraweti lihi, 20 hanaraweti pata, 51* tana riwai, 5 tanaaniana, 40 tana kapia, 4000 whiti rakau kani \\ tangata eke; te Akuira, he kata„26 tana! Kapene Hera, ko Aburiri, nga utanga 1100 poume nga kabo taiepa, 700 tiwatawata, 200 peke paraoa, me etahi taonga. Kaore i maha nga kaipuke o te wabapu nei inaianei, a ko te nuinga o enei e mea ana ki tc rere, ko te Moa, e uta kai ana mo Ponjakena, ko reira ano boki te Huana, ko te Hm Para, be piriki, e mea ana kite uta rakau kauri mo Otakou, Ko te Paraira, e uta rakau ana mo Haina. ' Kua umai i te tabatika, 34 kaipuke 723 tana, 50 tangata eke, nga utanga 3398 puhera witi, 3lOpubera kalnga, 136pubera ooti, 10 pubere paare, 62 pohera aporo, 34 tana riwai, 17 hanaraweti aniana, 20 peke paraoa, 60 pauna boni, 150 pauna pata, 140 pauna hinu poaka, 23 hanaraweti poaka tote, 44} hanaraweti poaka whakapaoa, 2 kete ika pawbara, 5 tana bina paraoa, 113 tana kapia, 12 tana bioko towai. 260 tana wahie, 400 pou me nga kaho taiepa, 16,000 toetoe whare, 2 poU, 2 poaka, 9 hipi, 26 Kau» Ko nga kaipuke kua hoki atu kite tana-
tika, 29 kaipuke, 712 tana, 37 tan gala eke, me nga taonga. E ngoikore rawa ana le mahi hokohoko inaianei, na te weranga ole laone tela hi wahi, be tokomaha nga Pakeha mahi pai o le laonc kua rawakoretia i lenei mea, a he nui hoki nga moni kua ngaro ole hunga kihai na i hnihua i o raioii wbare. Me puaki pea i konei elahi knpu mo nga pai o tenei mea ole Inihua ite taonga, mo te weranga mo lejaha, i te kaipuke boki mo le tahuri mo le pakaru ranei. Ko le tikanga o tenei knpu, be moni e whakaritea ana ete tangala nona laua taonga, whare ranei, kaipuke ranei, kia bomai e le runanga inihua mc be mea ka were tona wbare tona taonga ranei, ka tahuri ranei tona kaipuke; ko nga utu mana ki laua runanga be mea bomai e ia i roto i nga tau katoa, a rokobanga rawa e te aitua, wera ana tona whare tona aha, na ka wbakapuiaina katoatiamaie taua runanga inihua nga moni i whakaritea. He tokomaha nga Pakeha whai moni e bui lahi ki le mahi i lenei tikanga, ko te nuinga o aua hunga mahi penei kei Ingarani. He tini ko nga whare papa ki Akarana, na reira ka wbakanuia nga utu lau mo le inihuatanga, be tikanga ulu ano mo te wbare e tu ana ko ia anake, he tikanga ano mo te wbare e lata ana ki etahi am wbare. Ko te tangala e mea kia inihuatia tana whare, tana taonga aba ranei, mo nga pauna 1000/., kia bomai mehemea ka wera i te abi, na, me utu e ia i roto i nga tau katoa kia 12*. 10s., me be mea ia be wbare pereki tona wbare, me he tereti hoki nga toetoe o ruoga; me he mea be whare papa, ka neke ake nga utu. Me be mea ka wera tona wbare me ona taonga i muri i taua whakaritenga, ara, i te inihuatanga, penei ka utua kaloatia e laua runanga inihua, Ka wbai le tangala i tenei tikanga pai, wera ka wera tona wbare, ekore e ngaro rawa ona taonga, ma konei boki ka wbai mea tona ringa hei arai mo te aitua. Ko nga Pakeha e hui tabi ana kite mahi i lenei tikanga. e whiwhi nui ana kite moni, ina boki, abakoa be mea ano ka nui rawa o ratou moni e puta atuioa wera etahi wbare, ina tahuri etahi kaipuke, tena be tini ke nga tangata einihua ana i o ratou whare, i o ratou kaipuke, i roto i nga tau katoa, te wera hoki i te abi, na konei o ratou pouaka moni i hohoro ai te ki, ko nga taonga i inihuatia i roto i enei i wera nei, e lae ana kite 10,000*. e kiia ana. Ko nga taonga kaore i inihuatia e whakaarobia ana ka tae kite 15,000/. kite 20,0001. ranei, ngaro rawa am enei, ho te mea hoki kahore i inihuatia e te hunga no ratou aua mea, ara, aua whare, aua taonga. 4
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18580715.2.7
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 14, 15 July 1858, Page 6
Word count
Tapeke kupu
1,042KORERO NGAKINGA KAI, HOKOHOKO, ME TE MAHI O NGA KAIPUKE. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 14, 15 July 1858, Page 6
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.