KORERO NGAKINGA KAI, HOKOHOKO, ME TE MAHI O NGA KAIPUKE.
No te i tae noa kite 15 o nga ra o Hune. E kiia ana nga rongo i puta tata mai nei i Atareiria, e manakohia ana te riwai inaianei, a kua neke iti nga utu ki nga Makete o Meriponc, na kona ka utaina atu be riwai i Poihakena, he nuike hokloreira. Erua nga kaipuke o tenei wahapu e uta riwai ana ki Meripone, ko te Hera, he piriki, mete
Moubama, lie paaka; ko Poibakena totf enei erua, te Karoraina Putu* he kune, me te Pererapene, be paaka; ka boki mat ano be moni ki nga tangata ma riwai aia i konei, me be mea kaore e whakanuia nga utu. ■■<• £ mau tonu ana nga makete o Atareiria mo te- paraoa ma le witi, me nga kai pera; otira, ekore e bohoro te boko ki nga out i karangatia i roto i nga marama e wba e rima ranei kua pahure nei, ka penei tonu pea, a roa noa. £ wbanoi baere ana nga ngakinga kai kt teKorpni o Wikitoria; ekore e roa ka wbakamutua te tiki kai am i Meripone mo nga mabinga koura, ka ora boki ratou ki o ralou kai ano; kt nga kai ano i ngakia ki reira, ko nga mea e kore e pan, ka waiho hei boko am ki Meripone. Abakoa, me whakahoki nga ma kai ki konei, kia boki iti ibo i o reira utu kia tangobia tonutia at nga kai e wbakampuriaana ki konei ; e ahei ano e nga Kai ngaki paamu o Nin Tirani te penei, inaboki e pan ana te nuinga o nga moni utu kai o tera wahi hei uui mo te kawenga i te roa o te whenua. Tena ko Niu Tirani nei, he wahi iti te kaweuga ma nta, me ma te wai lonu boki te buarabi, a e riteritc ana te ra mete ua i nga tan katoa. Otira kaua e tiliro ki le witi anake, me whakaaro boki tetahi wahi kite ooti, kite kaanga, ki tepine, kite pi, e manakohia tonntia nei ki nga makete o Atareiria, ka patagia and enei i roto i nga tau e baere ake nei, a ka whiwhi nga kai ngaki ki te moni, me he mea e mania ana. £ mibaro ana nga tangata o Poibakena ki nga korero e whakapuakina ana ki reira mo nga paraoa Merikana e Hiaina ana ki reira, e kiia ana he hubn he ketoketo kan ano, e kore rawa e pai he» kai ma te tangata, e meatia ana, me whakarite he ulu nui kite Katimauhe mo te paraoa e ulaina mai ana i Merika a muri ake nei, kia mum ai te homai paraoa i reira; otira te mea i wbakabengia ai tenei, ekore e rite, te hnanga o nga witi e tupii ana ki reira kite paunga, a ahakoa pai te witi, ekore e taka te bawbe tan ka muia e te wtxciri, kua pan te nuinga o nga witi i kotia i houanga i nga wahi nanakia nei. Ko nga unga mai enei i muri mai o tera. Karere, te Moubama, he paaka, 198 tana, Kapene Makitonara, no tfopetaone, tomo tonu, be tiwatawata te utanga, her toeioe. be kobalu hanga whare, meetabi taonga, 3 tangata eke; te Hera, he piriki, 121 tana, Kapene Pate, no Poibakena, be utanga taonga, 12 tangata eke; te Erieba, be kune, 56 tana, Kapene Keene, mete Haparaiba, he kata, 50 tana, Kapene Parane, no Abariri
enei erua; te Ohipere, he kune, 47 tana, Kapene Rilara, no Taranaki, te utanga, 60 hipi, 4 kaho pata, 44 tangata eke; te Hiri i» tana, Kapene Nikora, no Poneke no Whakatu, he utanga taonga, 10 tangata eke j te Ekimota, he hipi 176 tana, Kapene Kipihana, no Banana, he utanga taonga, 130 tangata eke. E rua ano hokinga atu, te Mihi, he piriki, 197 tana, Kapene Renara, ko Meripone, nga utanga, 180 tana riwai, 50 tana kapia, 4 iana tihi, 1 tana pata, 15,000 whiti rakau kani, 8 tangata eke; mete Ohipere, he kune. 47 tana, Kapene Ritare, no Manuka, ki Taranjki, he utanga taonga, 2 tangata eke. U mai ana i te tahatika, 32 kaipuke, 961 tana, 63 tangata eke, i uiaina mai, 7643 puhera witi, 82 puhera kaanga, 400 puhera ooti, 10 puhera hua Kaari, 10 tana riwai, 4 hanaraweti ahiana, I kaho pata, 3 hanaraweti poaka tote, 19 hanaraweti poaka whakapaoa, 90 poaka ora. 3 heihei, 33 kau, 50 bipi,2* tana nuika, 39 i tana kapia, 7 paihere hioko hipi, 10 hanaraweti hinu totoka. I tana uku abi, 1300 periki ahi, 900 pou me nga kaho taiepa, 700 whiti pou whare, 14,300 whiti rakau. kani, 371 tana wahic. Ko nga hokinga kite tahatika i roto i nga wiki erua kua pahure nei, 34 kaipuke, 691* tana, 37 tangata eke, me etahi taonga. E ngoikore ana te hokohoko I tenei wa, be uta kai ki Atareiria anake ano te mea e mahia ana inaianei, E mau tonu ana nga makete, kaorc he nekenga kaore be aha, ko nga utu hokohoko enei o taua takiwa. Mea Paraoa. Paraoa, tuatahi, 18/. te tana. Paraoa, tuarua, 16/. te tana. Paraoa no nga mira Maori 12/. tae ana ki te!4/. Pi hi kete, e piki ana e heke ana nga utu. 245. 28s. lerau pauna. Taro, te rohi 21b., 4d. 3d, Papapa, Is. 3d. te puhera. ' Poaka Mb Era Atu Kai, Te piwhi mete pirikahu, 6d. mete 7d. mo te pauna kotabf. Poaka, (mea tote, mea tote kore,)sd. mete6d Mba 0 TE Mara, Witi—ss. tepuhera Kaanga— 6s. 6d., 7s. te puhera. Ooli, 7« te puhera. Riwai 5/. 10s. 6/. te tana. Axiiana, 2d. 3d. te pauna. Tarutaru maroke, {e nui ana) 51. te lana. Kapia, 9/. 10/. mo te taua.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18580615.2.11
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 12, 15 June 1858, Page 6
Word count
Tapeke kupu
957KORERO NGAKINGA KAI, HOKOHOKO, ME TE MAHI O NGA KAIPUKE. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 12, 15 June 1858, Page 6
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.