Taupiri, Waikato, Maehe 15, 1858. E hoa, E te kai tuhi o te "Karere Maori," ki te pai koe kite tuku i enei kupu ki roto ki le Perebi, kei a koeano te likanga ; ki le kahore, e pai ana, whakarerea am. Na Wiremu Mete Hikairo. Taupiri, Waikalo* Maehe 15, 1858. He mibi tenei naku, na Wiremu, ki oku Iwi kite taha kite rawhili o Niu Tireni, ara, ki Wliakaiane. Mataatua e! Tena ra koe; tena ra koe te pakipakia mai na e nga bau o tenei ao. | Kaapu e! Tena koe te to kau mai na ite tonga; kaore be tangata mo runga i a koe. Te wbenita e! Tena ra koe. Te Iwi e! Teua ra koe. E koro ma! Tena koutou. Kua tae mai te rongo o ta koutou na mabt ki konei, ite43 a nga ra o Pepuere. Na i taku rongonga ai kua mate etahi wairua, 43, i runga i la koulou nei whawbaitanga, oho ana le ngakau, pouri ana mo tenei rongo kino. Koia abau ka ki atu nei ki a koutou, e nga Rangatira, kia marama te whakabaere i runga i nga mabi a te Rangatira; kia marama te whakabaere i rungai nga Iwi. Whakarerea noatia iho lena pakanga; wbakaaro ki nga kupu a o tatou matua, "I muri nei, kia aroba kite tangata; whakaaro ki nga iwi." Koia aliau e ki atu nei, Wbaubia te rongo, kaua e waiho
te whemm hei take matenga mo te langata. *Kia mohto boki koutou, e nga Rangatira, kaore i bomai e Te Attia te wbenua bei take whawhai ma tatou, engari, be nianaakkanga It ana mo te tangata. Na, ekore e pai Te Atua ki tenet mabi, kite whawhai. Engari, rana e pai ai, ko te mabi kar, ko te mabi laonga; ma ena tatou ka wbai ingoa ai. Tena ko te whawhai, Aae I te mil o te pouri ote ngakau. Tenei ano teialii mea e pouritia nei i tenet wbawhaitanga; be teina, be tuakana koutou: na te aba r whawhai noa ibo ai koutou ki a koutou ano? Engari ano te aroha tetabi ki teiahi kite aroha wbakateina, ko ta Te Karaili lure boki nei. Koia boki a ban ka ki atn nei ki a koutotr, E nga Rangaiira r Ankahaiia Maialua; kia mahara kite waka; kana e wawahia kia pakaru, engari, tuia te waka; kaua e waibo kia wbiuwhiua ana e nga hau. Engari, "Toia te waka kite wbare tawbaraa ai/' ker pakaru ite ra. Otira, ma koutou, ma nga Rangatira e ala buri enei kupu. Tenei ano boki taku kupu ki a koutou, e nga Iwi e biabia ana kia m u ki roto ki tenei wbainga: Kaua e pokanoa kite rere ki roto ki tenei pakanga. Engari waibo koe bei pehi i tena pakanga kei tupu ake. Heoi ano. Na to koutou teina aroha. Na VViremu Mete Hikaiho, Ki nga Iwi o Wbakatane katoa*
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18580515.2.7
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 10, 15 May 1858, Page 4
Word count
Tapeke kupu
484Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 10, 15 May 1858, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.