KORERO NGAKINGA KAI, HOKOHOKO ME TE MAHI O NGA KAIPUKE.
No te 1 the noa kite 15 o ng ra o Maehe. Ko nga rongo i puta mai i Poihokena tae ana kite 20 o nga ra o Pepuere; to Oropi, tae ana kite 16 o nga ra o Tihema. Engari enei rongo i pai ake 1 era o moa tataake nei kahore ano ia i nui noa te pai f oliia, kaa mutu mum te obonga kore moni nei; a, tena pea ka boki ano te mabi bokoboko ki tona tikanga pai ano o mua. Kua wbakaaro matori imua ibo, tener, ka manakobia ano aga kai o Niu Tireni; a, ka lika ano pea tenei kupu, ara, kite mea ekore nga kai ngaki o Niu Tireni e tobe kia nui rawa nga utu, engari. kia tu a iti ibo,kia tika ai le hoko e nga pakeba o Atareiria, ina utaina aiu i konei. E mea ana boki matou, na kona tetabi wabi o te ngoikore bokoboko ote pouritanga ite wa kua paburenei; ara, na te nui rawa o nga utu e hoatu ana i konei;
te taenga atu o nga kai ki Atareiria, katabika kitea, kaore o reira utu i tae ki 10 konei; beoi, ngaro noa eiahio nga moniote tangata nana i uia am nga kai. I nga rongo i puia mai nei tae ana kite 20 o nga ra o Pepuere, e tuturu tonu ana nga utu 1 nga makete o Poibakena, £l7mote paraoa tuatahi, no te tana, £ls mo te tuarua,—-ino te witi 5 liereni, tae ana kite 6 hereni mete hikipene, mo te pubera; a, torutoru ana nga witi e kawea mai ana kite mdkete. Ki Hopetaone 8! mo te witi,—mo teriwai £io, tae ana ki le £ii r mo te tana. Ko nga waipuke nonui o te botoke kua wbaia e te raki o te raomati; ka riti ano tenei ki ta maton i whakaaro ai i te wa ano i puta > mai ai nga rongo mo ana waipuke. | Ko nga korero enei e rongona ana ki ia wabi, ki ia walii, ko nga parae kua maroke i te raki, me nga awa wai maori kua miniiti i te whiiinga o te ra. Ko te werawera i tino nui rawa, ko Atareiria kite tonga te wabi i tino rongona ai te werawera, bore rawa hoki e rile lo konei werawera ki tera,—be pono ano te kupu i taia nei ki tera "Karere"ktM)kore te lupu P te witi, ki taua wbenua wakatupa witi; no, e kiia ana, abakoa kua nui rawa te ngakinga o tenei lau, ekore ano e rite ki to houanga nei te nui ote wiii. He tini ano boki nga abi koraba kei nga wabi kai o Atareiria o Tabimenia; be taiepa, bewbare nobo, be paamo ( be mira, be ngabere he taonga, be aba he aba wera katoa i aua abi. Me he mea, ka ata wbakaaro marire o matou boa Maori kite tino be o tenei mabi porangi nei te wbawbai, te pain telabi i tetabi; me be mea ka pera ta ratou kaba kite mabi kite wbakaniomon ai te wbenua mete kaba e whakaputaina ana bei wbakangaro ia ratou ano, katahi ka kakerawaaNiuTirenf, ka kiia ko te tino wbenua ia o tenei moana, me mabi tabi ia te Maori me tona tuakana Pakeba, kite wbakaputai ona pai. "E bari ana te bunga bobou rongo. E bari ana te hunga rangimarie, ma ratou hoki e nobo te wbenua." Kua u mai i muri o tera " Karere." Te Piribitora, he kune, 451 tana, Kapene Makarini, no Poibakena, be taonga te utanga* Jtangata eke; te Erieba, be kune, Kapene Waribi, no Ahuriri, 303 bipi, 5 tangata eke; te Moa, be pereki, Kapene Paurena, no Poibakena, be utanga taonga, 6 tangata eke; te Henara Wuru, be paaka, 175 tana, Kapene Tona, no Whakatu, he taonga, 5 tangata eke. E kiia ana ka tita rakau kauri teiiei kaipuke, bei rakati kf Meripone. Kahore be bokinga atu ki tawahi. Te
Hapaiaiha, he kata, 50 tana, Kapene Pa rani bua rere ki Ahuriri, nga utanga, 30,000 whiii rakau kani, 32,000 loeioe wharc, me etahi taonga; te YVikiliana, he kune, Kapene Paraea, ko Aburirl, lona utanga he wabie, ko te mea lenei ka uiaina nuitia atu ki reira; le Perehata, he kune, 40 lana, Kapene Haimona, kua rere atu i Manukau ki Taranaki, he taonga te utanga. Torutoru nei nga kaipuke o te tahalika, na te kore kai pea o tenei lakiwa tetahi wahi, na te kino o te rangi tetahi, 10 ano nga kaipuke, 244 tana, 19 tangata eke; nga uia* nga, 218 puhera witi, 84 puhera aporo, 70 puhera ooti, 500 puhera purapUra karaehe, 12 peke kolakola, 22,600 wbiti rakau kani* I 1 4 lana wabie, 500 whiti pou whare, 300 pauna liuru hipi, tana kapia, 500 pou me nga wawa taiepa. Ko nga hokinga atu i roto i nga wiki erua> J 6 nga kaipuke* 317 tana, 23 tangata eke, me nga taonga. Kabore he nekenga he hokinga ranei o nga makete o Akarana; ko nga utu bokoiioko enei tae noa ki tenei takiwa. Mea Paraoa. Paraoa, tuatahi, le lana*. Paraoa, luarua, 44/. le lana* Paraoa no nga mira Maori 101. tae ana ki te 127. Pihikete, e piki ana e heke ana nga mu, 20s. 255.~ le rau pauna. Taro, te rohi 21b., 4d. sd, Papapa, Is. Od. te puhera. Poaka Me Era Atu Kay, Te piwbi mete pirikahu, 6d. mete 7d. mo te pauna koiabi. Poaka, (mea tote, mea tote kore,) sd. me le6d Mea o te Mara, Witi—ss. te puliera Kaanga—6s. 6d., 7s. te puhera. Ooti, 7s. te puhera. Riwai 01.10s. 7/. 10s. te tana. Aniana, 2d. 3d. te pauna. Tarutaru maroke, (e nui ana) 5/. te tana. Kapia, 9/. 10/. mo te lana. # Kararehe. Hipi, 175.255. me* koiahi. Kau Waiu, 8/. 12/. te mea kolabi. Kuwao Kau,. 25, 40 bereni mo te mea kotaki
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18580315.2.9
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 6, 15 March 1858, Page 6
Word count
Tapeke kupu
983KORERO NGAKINGA KAI, HOKOHOKO ME TE MAHI O NGA KAIPUKE. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 6, 15 March 1858, Page 6
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.