MERA PUKAPUKA KI AHURIRI KI AKARANA.
Ko nga korero enei i te huihuinga ki Hiruharama ki Taupo, mo te haerenga o te Meera pukapuka ki Akarana ki Ahuriri; he mea tuhituhi mai na Wiremu Toetoe. No tc te kail ma rua o nga ra o Nowcraa ka tae atu matou ki Hirubarama, rokohanga atu e matou enoboaua nga Pakebao Aburiri ireira, ko Hanara, ko meako mea. I baere mai boki aua Pakeba kite runanga ote Poibipi, kite korero hoki mo te Mera. Ka tae alu matou ka karangatia kia runanga - ka buibui nga bapu, ko Ngatiruingrangi,—a ko te Hikutu ko Ngatituieawba, ko Ngatiraukawa, ko Ngatitu, ko Urewera, ko Ngaiilepake ko Ngatikikepiri, ko Ngatiteao, ko Ngatirangiila, ko tera i\yi hoki e noboana i tera pito o te huarahi ki Tarawera, ara, ko Ngatibineuru: ka tu Taukiri ki runga ka whakiHaeremai e taku tamati (mo Wiremu) Haeremai, bomai tena taonga te Mera, homai kia tirohia e au; — homai kia herea like ki taku kaki mau ai f na Rorua i bomai ki an, e pai ana, ko te rori, metabi kia puta ai. Ra tabi ka tu a te Mokena ka ki—Wbakarongo mai, e - aku tamaraki, whakarongo mai. Naku ano te Roago Pai, naku i kawt
mai. Me kore te Rongo Pai, 6 noho ana koutou i te pouritanga laea noatia lenei ra. Naku hoki te mera i bomai ki a koutou; me be mea be likanga ke to te mera, ekore ail e korero atu kia koutou i tend ra, be mama hoki au kia koutou ; be mea pai te mera be mea tika, no konei au ka mea atu ai ki a koutou, korero mo te rori kia mabia. Te lake i koreroiia ai e au te rori kia mabia, koia tenei: e mabara ana au ka hokiboki tonu nga tamariki kite kawe Mera, ka mate ratou i te ngenge i te hiKrabi kino nei; engari ma te boibo ka tika ai, ka ora ai ratou. Kua rongo au kite ki a tetabi jo koutou, ka mabia le rori ka riro le wbenua l» 16 Pakeba bei utu mo nga moni i mabia ai taua rori. Ehe ana tera, Ebara ile mea i hoatu nga moni mo te wbenua, engari mote ngenge o te tangata e mabi ana i te rori, ka mabi tetahi tangata i aku mabi Maori, ka uiiia eau tana mabi; kaore e riro mai tona linana iau tno aua utu; ka tono au kia koutou kite talii waka bei wbakawbili ia au ki tetahi taba o Taupo, ka wua e au. Otiia, ekore e riro mai le waka maku, engari he uiu kau mo taku ekenga ki runga. Waiboki, ka mabi koutou i le rori; ka utua te ngenge ote tangata; tena ko te wbenua i lakoto ai te rori, kei a koutou ano. [ Ko koutou be iwi e noho ana kite tlno luawhenua, engari nga iwi e noho ana kite taba moana ka whiwni ratou kite mobiotanga, kite taonga, tena ko koutou e noho kua re ana, e noho rawa kore ana; ma te rori ano ka puta mai nga likanga pai kia koutou; ka marama ai o koutou whakaaro, ka whiwbi ai koutuu kite taonga, aka kake lonu ai koutou. Koia ano tenei ka karaoga atueau kia koutou, lukuna te mera mete rori kia puta. Heoia no taku korero kia koutou. Katahi ka tu a Takuroa, ka mea;—Haeremai e taku mokopuna (mo Wiremu)Haeremai e taku tamaiu (mo Manuka) homai tena taonga hou. Ekore e wbakaparubakotia eau »**na taonga. Homai kia berea ake ki taku kak!. Ka tabi ka waiata—uEhaera noa ana ko te waewae no Tama te Kapua, Kauaka bei uuminumi. Kanaka hei tirotiro Hei taburihuri bei Karaparapa, Kei rere Kau i te moari e te Aki tata mai Tangatupabiko i Tongariro ra Hei boa moe ake ko te tu wiii tana i a te Arakau ra, Ipaia mai au Kia tikelike; Ka parababako nei, e Tu, ki akoe KaoU te arai. Ko Rotorua
Moana be abuapo, Maku e tawa tawhiti laka wairua, Ewareake ana i te taruotawblti Kei a Awakanobi te huruhura Kuri, Taka mai te aburu e.*" Ka tu Ko Wif Tobtok. Ka tika to Korero, e koro. Kia pena mai te ritenga ote korero. Wbakarongo mai; kaore i bomai e au tenei taonga bei take wbawbai ma koutou, kei wbakarongo koutou kite korero porangi nte tangata kuare, e mea ana boki ratou ka riro te wbenua i te baerenga ote mera. He ritenga be tenei, be ritenga kuare; kaoa e wbakarongo atn, engari me mabi te rori bei baerenga' mo te mera. Tu ana ko Nikora, o Tarawera, te tabakt Ahuriri—Haeremai, e Wiremu Toetoe me Manuka. Haeremai, eTe Mokena. Kawea mai te taonga pai—berea ki taku kaki. Heoiano te take i baeremai ai au ki konei i tenei lakiwa, ko te Mera, kia bomai ki a au, kia bomai e korua ko te Poibipi ki a an; koia boki ko te Mera bei Tarawera ka riro mai ki a au, maku e mau atu ki Aburiri. Wbakatika ana a Wiremu Toetoe. Ka tika to korero, e Nikora, me baere mai i Rangiaowhia ki Arowbena—ka haeremai Arowbena ki Apoiea—ka baeremai i Apotea ki Taapo ~ko te ritenga mo tenei wabi kei a korua ko te Poibipi. Heoiano nga tangata itu ki to korero i tenei runanga, engari kotewbakaae a nga tangata katoa i wbakaae tons, i pai katoa.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18580315.2.3
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 6, 15 March 1858, Page 1
Word count
Tapeke kupu
896MERA PUKAPUKA KI AHURIRI KI AKARANA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 6, 15 March 1858, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.