Nga rohe o te wahi kua korerotia I runga ake nei. Ka timata ki te tahataha moana ki waenganui o nga awa o Waitaha o Puketapu i te pito wbakararo o te rohe whaka te niaranPoraka (Bell Block) ka haere aiu itaua robe wbaka-te-marangaikJOtuwe-taweta Tte Tewene «ori (Devon Road) ka whakawbiu i taua rori ka baere tonu i taua robe ki Wakapirikaka, Te Te Maiai, a Rorongia ; ka baere atu i runea i terobe ki tetongaotaua Poraka(Block) ki lePmaiulonga, kei terobe whaka-ie-marafl-gai o teHua Poraka (Block): ka baere atu i reira-irunga 11 fe rohe wbaka-teniiaraDgi a taua Poraka (Block) tutuki noa kite awa o Mangoraka; ka baere tonai te laba-taha, maui o taua awa ki tana kauro ; ka baere ata i reira kite pikonga ite Hau-auru-ma-tonga o Omata Poraka (Block); ka baere * runga i te robeki te hauauru o Omata Poraka (Block), makerenoa kite mulunga o tetai pakoa kite tiwatanga ote robe whaka-te-marangai ki waenganui onga awa o Waitaba o Puketapu.
E pouri ana matoo no te rongo nei kei te wbawbai a Ngartonu a Ngatiawa ki Wiiakatane. Kua hinga le pardkura kua marinci te tolo. He lautohe whenua te take o tenei pakanga. No Ngattoira ii nga tangaia i hinga 1 nga whawbaitanga erua. No Nga-
tiawa % lokomaba ooa Jho oga ranga la .4?4*> o. tetabi o tetabi. Heaharate leitta af e ng* Bangatira o eoei Iwi„e, aianei leawaibo-enei pakanga mo te wbeooa-itia' nui boere kia tae kite tinpj wbawbai helwna niaiire ia ite tangata, ara; ia ratoiL ano? Heaba koia te pai ole wlrenua kau, ku&rir&ata oga taogata beimabi I: Aiaumau -mate kau nga tangala ko te taka i wbawhai ai te oti, te aba, ka hapairarararu, ka waibo rarurarn, kaore i oti. Erangi, ka. pa te' tautobetohe mo te wbenua, ma nga Rangatira ewbakarite marire, a, ka kore e rite ia ratou. me waibo ma o ratou tamariki ma o ratou uri e wbakaoti, engari pea. ratou, tae ana ki to ratou ra kua tango pea i tetabi tikanga marama hei kimi i te tika i te be o, nga korero pera totobe wbenua nei. Ko tenei e mau i nga maori inaianbi, nui am te kino ara, tenei ka waibo nei te tikanga i rungai te wbawbai, kawbakataetae tetabi. tetabi ko lebea ranei mana nga tangata lokomaha e kawe kite po. Me be mea ka penei le kupu paiai o tetabi tangata kia matou. Ko wai rate lino kai wbakakino ite maori? me pebea atu e matou? me penei atu ra kia tika, a koia ano ra, ko te maori ano te lino kai wbakakino i ie maori. £ mea ana matou e tata ana a Ngatiwhakaue kia Ngaitonu: otira, ko ta matou ka mea atu nei kaua ratou e uru ki tenei pakanga. Engari me mabi e tana iwi me kaore ranei e boubia le ronga. Ko nga kupu ate Rangatira kaumatua nei a Topane Tukiuaumene i nga wa kua pabure ake nei i baere anake i runga i te pai i te hohou rongo, ko tenei, me pera ano inaianei ka pai. Ko te tangata e wbakabaere ana i nga tikanga o te ata nolio o te bobou rongo, mona pu tenei ingoa te Rangatira. Tena e nga tangata o Ngaitonu o Ngatiawa whakaaroa roarietia tenei kupu. Kua rongo matou kabore a Tubouranga e pai kia uru ki tenei pakanga
Peowhairangi, Tihema 22, 1557. E KAIU E TE KaWANA, Kua rongo matou meake koe haere mai ki Peowbairangi kite titiro ia matou, i nga tangata o Ngapubi, koia matou ka karanga atu nei. Haere mai, e kara baere mai kia kite koe ite kara meake ara ki Maiki; na matou i whakahinga, ma matou e wbakaara. Kua rongo matou kua taeatu lepukapuka o nga Pakeba o konei kia koe, kia wbakaritea ekoe he Taone ki tenei taha; ara; ki tetaha hauauru o Peowbairangi. E wha~ kaae ana matou ki tenei tikanga, kia ara he
Taone her upoko mo te wbenua;. koia matou ka luhimbi atu nei ki a koe, kia wbakamamv ekoe te pukapuka o ttga palteha o-nga maori hoki; kiaora ai ratou, kia ora ai matou. Rabore o matou pai ki tera taba. ka mate matou nga tua wbenua, i te kore waka hei whakawhili ia matou ki tera taba ; engarr hei tener taba* her te tuawbenua> te Taone ka nui te.pai;. otira, mau te wha* kaaro.. Haeremai,e Te Kawana*~whaka tokiale wafc napai ki tona tupunga; ara, Te Taone kite taba bauaura o- Peowhairangi. Heoiano su niatou korero ki a koe ©Te KawanaBuhe, Winmu KingTKaitara*. Timo Huke, Wiremu Kairo; Tatnati Hapiraanav Heera atu ingoa rangatira erima te kau ma ru&
Wbakatu Aturiri, _Nowema:s,lßsT*. He korero tenet'no te matenga o Noa Taikiwa kite Ante; ma nga Kai ta Nupepa e perehi maite matenga o tenei o matou matua. Ko te maraiua- tcnei i male ai a Noa, ko te 51 o nga- ra o Okelopa= i 857. Na, no tetau.Jß44,kamateaPareiher na, kataeaielekau ma tonro ngatau o Pareibi kite ngakair o te whenna takoto ai; ka mate atu net a Noa Takiwa r roto i tenei tatUßs7. Na* e boa eTe Makarihi ka nui to matou kr te wakahemokanga o a matou matua. Heoi, tenei matou: kanoho pani'noa iho i te kore kaumatua mo matou.. Ka nui to matou pouri, kabore hoki matou i kite atu i te hemokanga; ko Karaitiana TeKabuirangi anake i kite atu ite bemonga. I haere atu ano ia i Wbakatu nei, ka tae atu ia kite* Auie, ko te mareretanga i haere ai Na Te Hapuku ha.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18580215.2.6
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 3, 15 February 1858, Page 4
Word count
Tapeke kupu
916Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 3, 15 February 1858, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.