TE HARINGA O NGA MERA PUKAPUKA MA UTA.
Colonial Secretary's Office, Akarana, Tihema 2, 1857. Ka puare te Tari nei, tae noa kite 13 o nga ra o Pepuere e haere ake nei, mo nga pukapuka whakarite a nga tangaia e hiabia ana j niana e ma hi nga mahi e mail i raro nei, | taea noaiia nga niarama koiahi le kan tnu : rua, ka timaia i te ra i wbakaaelia ai tana I rrakapuka -whakarite, whakaatu i nga irta e I pai ai ia. Ko nga mahi ra enei. j Ko te mau i nga mera, ia wiki ia wiki, i i Akarana, i Taranaki, hoki atu hoki mai. Ma jte kai-hari Mera e tiki ngaMera kite Whare Mera ki Akarana, i te 2 o nga haora i le j muriawatea, i nga Mane katoa o ia wiki o ia j wiki, kakawe ka hoatu ki ie Whare Mera lei | Niu Paremata, Taranaki, i te 1 o nga haora, I muriawatea, i te Haterei o taua wiki ano; [a, ma taua kai-hari Mera e tiki ngaMera ki | te Whare Mera ki Niu Paremata i te 2 o i nga haora i te muriawatea i nga Mane katoa, o ia wiki o ia wiki, ka kawe ka homai ki le Whare Mera ki Akarana i te 1 o nga haora, muriawatea, i le Haterei o taua wiki ano; ka waiho, ka mau hoki i nga Mera -o } Whaingaroa o Kawhia; kia koiahi hawhe i haora e talari aiki enei WbareMera. Kaua te Mera e neke ake i tc 28 pauna tairaaha. Ka whakaaluria era atu tikanga me he mea ka patai am ki nga Rangatira o nga Whare Mera ki Akarana, ki Kawhia, ki Niu | Pareniaia, Taranaki, a, ki a te Warihi hoki kei Whaingaroa. I Mewhakaaiu e nga pakapuka whakarite a j nga tangaia e hiahia anaki leuei mahi, te wa e ahei ai tana titnata i taua mahi; ame herehere ano hoki ia kite pukapuka whakaae moni kia hoatu ki le'hapa tana mahi. Me hoatu nga utu kite kai-hari Mera i roto i nga marama katoa, e te Rangaiira c j te WbareMera ki Akarana, ki Niu Paremata j ranei. Ka waiho ma te kai-hari Mera te i whakaaro kia utua ia ki Akarana ranei ki Taranaki r-anei. j (Signed) E. W. Stafford.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18571215.2.6
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 14, 15 December 1857, Page 3
Word count
Tapeke kupu
385TE HARINGA O NGA MERA PUKAPUKA MA UTA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 14, 15 December 1857, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.