TE WHAKAKITENGA HOIHO, HIPI, KAU O AKARANA.
No te Taite te 3 o nga ra o Tihema i turia ai te whakakilenga Hoiho, Hipi, Kau, me era atu mea ote paamu; tokomaha noa iho nga tangata i tae kite matakitaki, i kitea ki nga moni i riro i nga kai liaki kuaha, ko | nga tangata i tomo ki le matakitaki kihai | pea i hold iho ile 700. I Ko nga mea enei i kawea kia whakakitca; j 60 hoiho, 120 hipi, 70 nga kau, 8 poaka, ii2 hoki nga hanga main paamu. He papai ; rawa elahi o nga kararche i vhakakitea, ■ olira ekore e ahei te tuliiiuhi atu i konei la ! nga lumuaki i tae Mea hoiho, ila Mea kau, ko lehea i pivi rawa akc. i Ite muri-awatea ka whitu to kau I o nga rangatira pakcha i noho kite Una. I Whakatakotoria ana tana kai ki rolo ki leiahi lenelenui; 1 te niara karaihe kite laha o te tokiari a Te Pakarana. Ko Kapene Halcina te tumuaki. I muri o 1 to Una, ite inuuianga waina, ka whakaiika j te tumuaki, ka whakahuaiia te ingoa ole j Kuini, 0 Pirioihi Arapeia, mo nga lamariki ; oto Kuini; i tino whai ngoi te whakahokingn, langiana tcumcrc. JMiiri iho ka whakahuaiia te ingoa o 10 Te Kuini alma i konei. ara> ko Kutiara Koa Paraone: na, ka mea
hoki ko te hiahia tonu o Te Kawana kia kake ai nga tangata o Te Kuini, kia tupu ai hoki i runga ite pai. Tino wbakapainsia ana tenei. Ka whakatika aTe K.iwana, ka mea, E le Tumuaki, e nga ran<ntira, e whakawhetai ana ahau kia koutoa mo o koutou kupu whakapai, e mea ana au kahore he tangata i roio ia komou e neke ake ana tona wbakaaro i taku mo tenei mea mo te ngakinga kar, kia. pai baere, kia uuV baere ai boki, a, me bari hoki o tatoungakau mo te pai o te whakakiteaga kua wbakaturia i tenei ra. E mea ana hoki an, me neke ake te pai ole whakakiie na o tera atu tau i to tenei a me pera tonu i nga tau katoa, be timatansa' kau hoki tenei. He maba nga pai e pnta ana.i nga huilmi penei. M>i konoi kakiteai te hunga kuare i la te mobio mahi. lea kileae ralou be Ukanga kino tenei, te ngaki i te whenua, a, whetengi noa, ka nine, ka n<>ke be wabi, ka pera ai ano. Ekore e wl»ui huanga tenei tu ngaki. E mea ana matou me wbakaaro o matou boa Maori ki teiabi wabi o to Te Kawana torero, ko- le tu mahi i korerotia i reira. i tu a rite ki to te Maori ngaki i tana whenua, ara, ko te ngaki i telahi wabi whenua herehercpotakaiia ana ki tetahi wabi laiena bangahanga noa iho nci. ka myakia, ara he ngaki pebea te ngaki, ka lorufci wha rand nga tau, ka whetengi te whenua ra, ka lain ka maliiie, ka heke, ka baere ki telahi wabi ke atu pera al ano; ma kouci ka nui noa am te mahi a te tangata ka whakaiunu manene hoki te tangata i runga i tenei tikanga haereere tonu, kahore he kaingaiuiuni. Kahore kau he mea Maori i kr.wea kia matakiiakiria ki la maiou i rongo ai. Engari, a tera whakakitenga, kaiahi pea tangata Maori ka whakaiaclae ki o ratou boa Pakeba. Tena ka taea ano hoki e ratou te wbakatupu i te hoiho. i ie kau, i te bipi. Hcoi me urn ano ratou ki enei whakakitenga, kia whiwhi ano ratou kite pai e pu.ta ake ana i cnei mea; me ahu o ratou wbakaaro kite wbakatupu i nga kararelie pal, penei roe haere tonu nfai uj te whakataetae i nga Pakeba, hannga te lauira kau—ka baere mai ano hei boa tatai mo te Pakeba, kia kilea hoki ka neke ake ranei to ratou mohioianga i to te Pakeba, ki le wbakatupu i nga mea, kibai nei le ingoa kait i mohiotia e nga tupuna,
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18571215.2.4
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 14, 15 December 1857, Page 1
Word count
Tapeke kupu
667TE WHAKAKITENGA HOIHO, HIPI, KAU O AKARANA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 14, 15 December 1857, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.